ČOVJEKOV NAJBOLJI PRIJATELJ Vlasnici pasa su zdraviji i “povlašteni” u doba epidemije

Ljudi su s psima zdraviji, moraju tri puta dnevno izaći iz kuće kako bi ih prošetali, međusobno se druže. Također se kroz držanje pasa stvara imunitet na alergije, smanjuju se njezini loši utjecaji. Isto tako, u nekim europskim državama su u vrijeme prvog vala epidemije koronavirusa vlasnici pasa bili među onima koji su smjeli izaći na ulice prošetati. Čuo sam čak da su se psi iznajmljivali kako bi ljudi imali zakonsko pravo izaći iz stanova, otkriva nam Branko Šare koji je u kinologiji preko 30 godina, a već 15 godina je predsjednik Kinološkog društva Dalmatinski pas iz Zadra te proteklih 5 godina predsjednik Hrvatskog kinološkog saveza. Uz sve navedeno je i kinološki sudac za rad i oblik pasa ptičara. Činjenica da je pas čovjekov najbolji prijatelj, posebno u pandemiji, bila je i povod za razgovor sa Šarom o kinologiji, psima i akrivnostima.
 

Grupu prilagođavamo uzrastu

– U Zadru provodimo školu osnova poslušnosti psa. Kroz ovu školu psi i njihovi vlasnici stječu niz vještina koje garantiraju njihovo "kulturno" ponašanje u budućnosti. Pse učimo sjesti, leći, ostati na mjestu, doći na poziv, hodati uz nogu bez natezanja uzice i normalno se ophoditi prema ljudima i drugim psima, a vlasnike prvenstveno podučavamo prepoznati i izbjeći potencijalno opasne situacije. Baš su nam se poklopile dvije grupe revnih i ozbiljnih vlasnika tako da smo postigli dobre rezultate. Škola se održavala dva puta tjedno po sat vremena što nije dovoljno za naučiti psa svemu navedenom već je naglasak na tome da naučimo vlasnike izvoditi vježbe te ih oni trebaju prakticirati kod kuće, priča Šare dodajući kako grupu maksimalno prilagođavaju uzrastu pasa jer odrastao pas ima koncentracije za sat vremena vježbanja, dok je štencima i pola sata puno.
– Škola je otvorena za sve pasmine uključujući i mješance, a poseban popust imaju psi iz azila, iako se mi kao savez prvenstveno bavimo očuvanjem i uzgojem čistokrvnih pasmina pasa. Pas se ravna po nagonima, ustrajnošću i ponavljanjem će naučiti učiniti svaku radnju. U našim programima psima nudimo nagrade za dobro ponašanje, ne kažnjavamo ih. U pogledu najbolje metode za treniranje izrazito je bitno uzeti u obzir karakter pojedinog psa. Dosta dobra metoda su tkzv. "klikeri", spravice koje ispuštaju zvuk koji je uvijek isti, bez tonaliteta, bez nervoze. Taj zvuk se povezuje s nagradom ili naredbom, kaže Šare.
 

Pravilan odabir pasmine

Zanimalo nas je koje pasmine najčešće biraju naši sugrađani.
– U Zadru su od pasmina u posljednje vrijeme najpopularniji pomeranci, maltezeri, yorkshireski terijeri, patuljasti i srednji šnauceri, pudle… Preporučam ljudima da uzmu psa prema svojim potrebama i mogućnostima držanja te da prije kupnje potraže savjet kinologa. Pravilan odabir pasmine garantira zadovoljstvo vlasnika i okoline. Treba uzeti u obzir živi li se u stanu ili u kući, životne navike, hoće li vlasniku bolje odgovarati muški pas ili kuja. Kuje su mirnije i privrženije, ali dva puta godišnje imaju ciklus. Muški pas pak redovito obilježava teritorij. Ne postoji bolja ili lošija opcija već samo ona koja nekome više ili manje odgovara. Ljudi često prave grešku kupujući psa kao poklon djeci. Ta životinja naraste puno brže nego dijete te roditelji moraju biti svjesni da će morati na sebe preuzeti 90% brige o njoj. Što se tiče prehrane smatram da vlasnik najbolje zna što njegovom psu paše. Tržište je jako zasićeno, nezahvalno je tu išta komentirati. Svakako preporučujem pratiti savjete proizvođača hrane istaknute na ambalaži, objašnjava Šare.
 

Bazirano na lovačkim psima

Kinološko društvo Dalmatinski pas Zadar proslavilo je ove godine 45 godina postojanja. Imaju oko 150 članova te su među brojnijim društvima u zemlji, a i među najaktivnijim društvima u Hrvatskoj i Europi.
– Uz školu osnova poslušnosti koju provodimo 2 – 3 puta godišnje organiziramo lovačke ispite za potrebe lovaca i lovačkih pasa, uzgojne preglede za sportske pasmine, Međunarodne utakmice pasa ptičara, a u suradnji s Hrvatskim kinološkim savezom izložbu CACIB Zadar koja je među najpoznatijima u Europi. Izložba se organizira oko 1. svibnja i vjerojatno će ostati u Zatonu jer se izlagačima, koji praktički žive na izložbi, tamo sviđa. Na taj način izložba postaje kinološki piknik vikend. Organizirali smo 8 – 9 europskih i svjetskih prvenstava, bili domaćin Svjetskom prvenstvu u lovu Sv. Hubert gdje se ocjenjuje kvaliteta suradnje lovca i psa. Lani smo organizirali i Svjetsko prvenstvo u radu francuskih ovčara. Što se tiče spomenutih Međunarodnih utakmica pasa ptičara planiramo, ukoliko nam epidemiološki uvjeti dopuste, organizirati to natjecanje između 7. i 19. prosinca ove godine. Ljude će vjerojatno zanimati da ćemo sljedeću školu poslušnosti organizirati nakon Tri kralja, priča Šare dodajući kako je Kinološko društvo u Zadru bazirano na lovcu i lovačkim psima.
– Zadnjih godina recimo da je omjer 60:40 za lovne pasmine nasuprot sportskih. Lovci većinom koriste svoje pse za rad i utakmice. U društvu ima zvučnih natjecatelja, a imamo i svjetske prvake. Neki naši članovi su i dobri uzgajivači lovnih pasmina. Od sportaša moram istaknuti jake uzgajivače francuskih buldoga, maltezera, pekinezera, rodezijskih goniča, beaucerona, doge, kavalir španijela… Zanimljivo je da smo nedavno prvi puti imali leglo dalmatinskog psa, poznate hrvatske pasmine. Na zadarskom je području u zadnje vrijeme dosta tražena pasmina 'lagoto romagnolo' zbog svog izvrsnog njuha kojim pronalazi tartufe, govori Šare naglasivši kako sam Hrvatski kinološki Savez pokriva kompletnu kinologiju i kinološke aktivnosti, vrlo široko područje koje obuhvaća izložbe, lovna natjecanja, "agility"…
 

10 skupina pasmina podijeljenih po namjeni

– Često kroz forsiranje nekih karakteristika popularne pasmine gube radna svojstva. Primjerice, kod njemačkog ovčara nastali su takvim forsiranjem zdravstveni problemi. Danas razlikujemo radne i izložbene linije te pasmine. Potonje su prvenstveno ukrasne, dok su prvo navedene elegantnije i prirodnije, ali karakterno malo žešće. Pasmine kao što su njemački, belgijski ili nizozemski ovčari redovito su koristile vojska i policija, ali danas koriste i pasmine kao što su labradori ili njemački kratkodlaki ptičari koji su ljudima blaži za vidjeti i ne izazivaju kod njih strah. Inače FCI, Međunarodna kinološka federacija, razlikuje 10 skupina pasmina podijeljenih po namjeni, npr. ovčare, goniče ili ptičare, informira nas Šare naglasivši na kraju, posebno za doba epidemije važnu činjenicu, kako na čovjeka pozitivno utječe druženje sa psom. (Krešimir RADOŠ)
 

Šverceri, "štancanje" štenaca

Problem su šverceri, štanceri štenaca pasmina koje su trenutno na cijeni kao što su francuski buldog, pomeranac ili maltezer. Na takvim malim pasminama oni ostvaruju veliku dobit zbog relativno malih troškova prehrane i štedeći na cijepljenju i čipiranju pasa te držeći ih u uvjetima koji nisu nužno odgovarajući. Spomenute pasmine imaju mnogo manje štenaca nego lovačke pasmine koji kote po njih 7 – 8 u leglu. Zakon štiti pse na način da dopušta uzgajivačima samo jedno njihovo parenje godišnje, a cijena takvih štenaca je visoka i zbog ulaganja uzgajivača u roditelje. Štanceri nabave kuju i psa, pare ih dva puta godišnje i prodaju pse bez rodovnika. Rodovnik garantira porijeklo psa, znaš što si uzeo, dok su kod pasa bez rodovnika puno češći problemi u zdravlju ili karakteru, napominje Šare poručujući vlasnicima pasa da svojim primjerom i korektnim ponašanjem u urbanim sredinama pokažu ljudima koji ne vole pse kako je suživot moguć.