Samo 20 posto građana drži čak 94 posto štednje

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Razlike u financijskoj imovini koronakriza će dodatno povećati
U prosjeku, depozit po stanovniku iznosi 52.874 kune, no analize o strukturi štednje ukazuju da »neki jedu meso, puno njih kupus, pa u prosjeku jedemo sarmu.« HNB je izračunao da je 25 posto štednje, odnosno čak četvrtina, u rukama svega jedan posto najbogatijih
VEDRAN KARUZA
Ilustracija

Unatoč krizi, strahu od bolesti i gubitka radnog mjesta, te sveopćoj neizvjesnosti koja se nadvila nad naše živote, konstantno slušamo podatke o tome kako financijska imovina, pogotovo štednja građana raste.

To je naravno i logično u dijelu u kojem je poznato da se u krizi ljudi suzdržavaju od kupnje koliko god mogu – što se odmah nažalost odražava i na BDP – te se pripremaju za moguće još crnje dane. S druge strane, postavlja se pitanje, tko uopće štedi, imaju li svi mogućnosti za štednju ili štedi tek manjina, a većina jedva spaja kraj s krajem, odnosno još se mora i zadužiti kod banaka da bi uspjela namiriti osnovne životne potrebe.

Podaci Hrvatske narodne banke govore da je u godinu dana štednja građana povećana za dodatnih 11 milijardi kuna, te su depoziti kućanstva trenutno na oko 220 milijardi kuna. U HGK-u su, temeljem podataka HNB-a, nedavno izračunali da depozit po stanovniku (per capita) iznosi 52.874 kune, što je, vele, još i iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 48.626 kuna.

No, ovi podaci govore o ukupnim brojkama, ukazuju na ukupni trend, te na prosjek po stanovniku, odnosno kućanstvu (sa značajnim doduše razlikama po regijama, pri čemu je, prema HGK-u, najmanji prosjek izračunat za Vukovarsko-srijemsku, a najveći za Istarsku županiju).

Međutim, dosadašnje analize, pa i ona najpopularnija HNB-ova iz 2014. koja »ulazi« u strukturu štednje, ali i novija Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena 2017., a koju je HNB objavio prošli mjesec, ukazuju da po pitanju depozita – neki jedu meso, puno njih kupus, pa u prosjeku jedemo sarmu.

HNB je naime još prije izračunao da čak 20 posto građana drži 94 posto štednje, s tim da je 25 posto štednje, odnosno čak četvrtina, u rukama svega jedan posto najbogatijih.

Pad potrošnje

Anketa iz 2017., koja je sada objavljena, ukazuje pak na iznimno visok Gini koeficijent kada je u pitanju financijska imovina, od čak 0,85, što ukazuje na iznimno visoki stupanj nejednakosti u njenoj distribuciji. Isto tako, izračunato je u tom radu, da je vrijednost medijana za depozite hrvatskih kućanstava svega 300 eura, što znači da od onih kućanstava koja uopće imaju neki depozit, kod polovine je on manji od tih oko 2.000 kuna.

Potvrđuje to da je prosjek u ovom slučaju pogotovo dosta nepouzdan pokazatelj jer na njega utječu ekstremne vrijednosti iznimno visokih depozita. Sve skupa međutim ukazuje i na izuzetno velike i dosadašnje nejednakosti po pitanju financijske imovine, a predviđa se da će se te nejednakosti, iako za sada službenih podataka nema, u ovoj koronakrizi još i povećati, odnosno već se povećavaju.

Rast depozita koji bilježimo odnosi se dosta na transakcijske račune, tekuće i žiro, na koje ljudi primaju plaću i druge dohotke od rada. To bi ukazivalo da se građani mahom suzdržavaju od potrošnje, pa stoga novčani viškovi rastu.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić još je prije kazao da je »rastu depozita u ovoj godini pridonijela ‘prisilna’ štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela sredstava iz investicijskih fondova u svjetlu nestabilnosti na financijskim tržištima.«

Međutim, ona prava, oročena štednja, koja je većinom eurska, moglo bi se reći da je njena struktura na neki način petrificirana, a među njom se nalaze i oni ogromni, višemilijunski depoziti, ekstremne vrijednosti koje snažno uvećavaju prosjek, pa se čini da štede svi.

Profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da i prije početka koronapandemije 70 posto stanovništva praktično nije imalo mogućnosti štednje iz svog dohotka, a pri čemu su mnogi trošili i ranije kumuliranu štednju te koristili kredite kako bi financirali tekuću potrošnju.

Dobitnici i gubitnici

– Podaci HNB-a iz 2014. pokazuju da 20 posto deponenata drži čak 94 posto ukupnih depozita u kreditnim institucijama. Uvažavajući dugotrajno razdoblje prethodne recesije i tekuću koronarecesiju, za očekivati je da se koncentracija depozita još više povećala, odnosno da dohodovne i imovinske razlike pod utjecajem lockdowna i koronapandemije dodatno rastu.

Pritom, kad bi se spomenutih 20 posto deponenata, koji drže dominantne iznose štednje gledali na razini kućanstava, podaci bi bili još više porazni, smatra Ivanov. Kaže da se trenutno značajni iznosi štednje nalaze i na tekućim i žiro računima jer su kamatne stope na oročenu štednju vrlo niske, što daje privid da se više novca obrće u gospodarstvu, a zapravo se radi o sve većem dijelu novca koje ostaje tezauriran u uvjetima kada se sklonost štednji povećava, a sklonost potrošnji i investiranju smanjuje, zaključuje profesorica Ivanov.

Inače, s obzirom na prirodu krize, koja je uvelike uvjetovana neekonomskim, odnosno epidemiološkim razlozima, i samo gospodarstvo se raslojava na sektore koji idu uzlazno, odnosno ovaj tip krize im još i pogoduje, poput farmaceutskog ili IT-sektora, te na one kojima je jedno vrijeme u potpunosti ili djelomično zabranjen rad, a to je značajan dio uslužnog sektora, ugostiteljstvo, turizam, event industrija, sve ono što traži izravni kontakt.

Zaposleni unutar tih sektora također će na različite načine doživjeti krizu, neki je prolaze relativno bezbolno, dok se drugima smanjuju primanja ili ostaju bez posla, što je posebice slučaj kod sezonskih, povremenih, privremenih radnika, onih koji su radili na određeno u sektorima koji su se odlučili za snižavanje troškova uslijed krize.

Isto tako, posebno bi pogođeni mogli biti mladi, koji će teže ili nikako ući u svijet rada, odnosno manja je šansa da će dobiti priliku, kao i žene, koje su i inače slabije plaćene od muškaraca, a sada bi se i taj problem mogao dodatno pojačati.

Oporezivati bogate

I zaključci zadnje analize World Inequality Lab (WIL), utemeljenog pri Pariškoj školi ekonomije i u čijem je osnivanju sudjelovao i proslavljeni ekonomist Thomas Piketty, ukazuju da bi koronakriza mogla povećati razlike u prihodima, odnosno povećati nejednakost, s tim da je ona, navodi se, u Europi i dalje je najmanja na svijetu.

Dok bi naime BDP eurozone trebao ove godine pasti za 7,8 posto, prihodi 108 najbogatijih u Europi, po Bloombergovu popisu 500 najbogatijih milijardera, porasli su 15,7 posto od studenoga 2019. U brojkama, njihovi su prihodi porasli za gotovo 200 milijardi eura.

To bi moglo dovesti do oporavka obilježenog velikim razlikama u prihodima i novih društvenih kriza u Europi, pa se stoga mnogi ekonomisti zauzimaju za uvođenje poreza na digitalne divove kao što su Google, Apple, Facebook i Amazon.

Lucas Chancel, znanstvenik s Pariške škole ekonomije, kaže da je za to potrebna »pojačana suradnja« Njemačke, Italije, Francuske i Španjolske na području poreza. Bez toga će, smatra, teško zaživjeti digitalni porez, mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i porez na financijske transakcije.

Polovina kućanstava ima depozite niže od 300 eura

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Hrvatskoj 2017. objavljena u publikaciji koja je nedavno objavljena na webu HNB-a, otkriva između ostalog da 81,9% kućanstava posjeduje financijsku imovinu, s procjenom udjela od samo 3,5% u ukupnoj imovini stanovništva (prevladava realna imovina, prije svega vlasništvo nad nekretninom u kojoj se živi).

Najčešća financijska imovina su bankovni depoziti, 80,9% (depoziti ili štedni računi i pozitivno stanje na tekućim računima). Kućanstva manje investiraju u financijske proizvode kao što su dobrovoljne mirovine/životno osiguranje (5,6%), dionice (4,7%), novčana potraživanja (3,3%), uzajamni fondovi (1,4%), ostale vrste financijske imovine (0,7%) i obveznice (0,4%).

Drugim riječima, anketa pokazuje da polovina kućanstava ima zapravo depozite niže od 300 eura, a moguće da ih i nema.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno