UMJETNOST ZA SVE Šetnica na bedemima mjesto otvorenog kulturnog dijaloga sa Zadranima

Grad Zadar, u izboru Nevene Štokić, kustosice Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar, Zadranima poklanja izložbu »Intra muros« jednog od najznačajnijih hrvatskih fotografa, Zadranina Ante Brkana. Naime, od 24. studenog na novoobnovljenoj šetnici na Bedemima zadarskih pobuna građani mogu uživati u izložbi na otvorenome što je, s obzirom na trenutačne epidemiološke mjere, više nego dobrodošlo.
Naime, odgovori na pitanja o životu Zadrana unutar zidina tijekom desetljeća 20. stoljeća kroz objektiv utemeljitelja zadarske škole fotografije mogu se pronaći na trideset fotografija postavljenih na panelima na bastionu sv. Roka.
Tim smo povodom razgovarali s Dinom Bušić, pročelnicom Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra.
– Programe na bedemima radimo pod geslom »Umjetnost na otvorenom – umjetnost za sve«. Cilj nam je rad s najširom mogućom publikom, građanima koji dolaskom na bedeme imaju priliku zateći umjetnost kao na dlanu, konzumirati je, ali i bivati u interakciji s njom, kazala je slikovito Bušić.

Interpretacija povijesti
Upravni odjel za kulturu i šport intenzivno surađuje na nizu projekata s Upravnim odjelom za EU fondove, pa tako i kroz projekt »Zadar baštini«. Tako su povodom dovršetka radova na Bedemima zadarskih pobuna, u suradnji s javnim ustanovama i udrugama s područja kulture, osmislili bogat program za Dan grada Zadra i blagdan sv. Krševana.
– Kroz projekt »Zadar baštini« upravo radimo na finalizaciji interpretacije povijesti zadarskih fortifikacija koje će biti prezentirane na bastionu sv. Roka. Izložbama koje su postavljene, kao Upravni odjel za kulturu, htjeli smo podići svijest o iznimnoj vrijednosti bedema upisanih u UNESCO, naglasila je pročelnica Bušić.
Bogat program povodom obilježavanja Dana grada Zadra uključuje izložbu autora Bruna Diklića i koautora Miljenka Domijana »Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća: Stato da Terra – zapadni Stato da Mar« koja je u zadarskoj Gradskoj loži, a traje do 1. prosinca 2020. Realizirana je u organizaciji Grada Zadra, Narodnog muzeja Zadar i Koncertnog ureda Zadar, a riječ je o izložbi fotografija svih gradova upisanih u transnacionalno serijsko kulturno dobro, a to su Zadar, Šibenik, Peschiera del Garda, Palmanova, Bergamo i Kotor.
– Dio programa je održan, a to je naše domaćinstvo za sve te gradove koji su sa Zadrom upisani u transnacionalno serijsko kulturno dobro, međutim u mrežnom obliku. Održali smo tako 23. studenog 2020. sastanak Međunarodne koordinacijske skupine, konferenciju koja je tematizirala aktualne probleme u radu našeg upisa te otvorili izložbu koja tematizira sve gradove u upisu te uz kratke tekstove o zidinama istih donosi 20 panela s izuzetno atraktivnim fotografijama zaštićenih venecijanskih obrambenih sustava u Zadru, Šibeniku, Kotoru, Palmanovi, Peschieri del Garda i Bergamu, ispričala je Bušić.

Čovjek unutar zidina
– Ostatak planiranog programa na bedemima kojeg smo zamislili kao jednodnevno slavlje s cijelim nizom aktivnosti, a koje bi podignule svijest o važnosti bedema te stavile naglasak na povijest 16. i 17. stoljeća u našem gradu, odgodili smo za bolje dane. Nadamo se realizaciji na proljeće ili na dan upisa u UNESCO, 9. srpnja, najavila je Bušić dodajući kako su dio tog programa bile i dvije izložbe koje su sada postavljene na bedemima.
S obzirom na epidemiološku situaciju, ipak su uspjeli realizirati i priuštiti građanima dodatni sadržaj, uz obnovljeni parterni potez sjevernih zidina ili, kako ih zovemo, Muraja.
– Osigurali smo izradu samostojećih panela koji su svojom konstrukcijom i materijalom prilagođeni vanjskim uvjetima te se obratili Narodnom muzeju Zadar sa željom da kroz izložbu tematiziramo malog čovjeka koji živi unutar zidina. Smatravši da je to tema koja će zaintrigirati naše građane i javnost, postavljeno je pitanje kako Zadrani žive sa zidinama – što im one daju, što oduzimaju. Kao Upravnom odjelu koji je preuzeo velik dio posla povezan s upisom u UNESCO, cilj nam je bio dodatno podići svijest o vrijednosti i važnosti bedema, naglasila je Bušić.
Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar pronašla je odgovor u fantastičnim fotografijama Ante Brkana koje je odabrala i pripremila kustosica Nevena Štokić, stručnjakinja za fotografiju koja zasigurno danas najbolje poznaje opus braće Brkan.

Traže sebe
Izložba je svojevrsni vremenski stroj, odvodi nas u povijest protkanu i ljudima i zidinama.
– Fotografije su iz pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća. Od kada je izložba postavljena, svaki dan odlazim na Muraj i strašno mi je zanimljivo i dirljivo gledati ljude koji tako posvećeno gledaju izložbu. Starije generacije traže sebe, a mlađe svoje roditelje ili bake i djedove na fotografijama. Nadasve, posjetitelji se dive nevjerojatnoj razini koju je Ante Brkan kao fotograf postigao. Najprije nam je bilo važno prezentirati domaćeg umjetnika, zatim vrhunskog umjetnika, a zatim na trećoj razini pronaći temu koja korespondira sa samim bedemima, rekla je Bušić istaknuvši kako je s namjerom prva izložba posvećena Anti Brkanu.
Izložba je postavljena na 15 panela, obostrano, što znači da donosi 30 fotografija i to sve iz fundusa Narodnog muzeja Zadar, a bit će dostupna tijekom zimskih mjeseci, zasigurno tijekom prosinca i siječnja 2021. Međutim, i u budućnosti, posebice u trenutačnim ograničenim uvjetima u kulturnim ustanovama, šetnica se može koristiti kao pogodno mjesto za kulturni dijalog sa širom publikom.

Jedna zlatna nit
– S obzirom da ovom intervencijom imamo novi izložbeni prostor i to na otvorenom, a što je za ovakvu epidemiološku situaciju zapravo idealno, već nam se javljaju nove zainteresirane udruge, umjetnici, što nam je izuzetno drago. Mi dakako sve zahtjeve imamo namjeru provući kroz filter struke te u umjetničkom smislu, dirigentsku palicu prepustiti stručnjacima te u planiranju, to jest u tematiziranju izložbi na ovim panelima i dalje partnerski surađivati sa stručnjacima iz Narodnog muzeja Zadar. Ovaj izložbeni prostor na otvorenom definitivno nam pruža kvalitetnu platformu za kulturni dijalog sa širokom publikom, sa svim građanima koji nisu nužno zainteresirani za umjetnost, ali je na novoj šetnici nalaze i to pruženu kao na dlanu, ali ‘obučenu’ u pitko ruho, a sve s ciljem da ona dopre do njih, zaintrigira ih, informira i educira, istaknula je Bušić nove mogućnosti.
Dodala je kako to i jest ideja programiranja za bedeme – cijeli taj potez od samog početka rada na projektu obnove Grad zamišlja kao mjesto susreta građana koje povezuje jedna zlatna nit, a to je umjetnost.

Baština u suvremenom ruhu
– Imamo privilegiju, iako vremena nisu najpogodnija, osmišljavati nove programe, aktivnosti i graditi sliku Zadra kao grada koji cijeni svoju baštinu, adekvatno je interpretira i koristi u turističke svrhe te je promovira, ali istodobno cijeni i podržava modernu umjetnost, suvremenu umjetnost. Imamo u planu ovaj javni prostor koristiti upravo za promociju svega što sam navela pod geslom »Umjetnost na otvorenom – umjetnost za sve«, rekla je Bušić navodeći i projekt »Zadar baštini« gdje će na bastionu Sv. Roka realizirati i cjelokupnu interpretaciju povijesti zadarskih fortifikacija.
Sve to stoji i u Planu razvoja kulture koji je donesen u srpnju 2020. te se namjeravaju poštivati smjernice koje su u suradnji s više od 70 kulturnih djelatnika u Zadru prepoznate zajedničkim snagama.
– Dokazuje nam to već prva izložba »Intra muros«, ali i izložba koja na 5 panela stoji uz nju, a prikazuje Rezultate arheoloških istraživanja i nadzora bedema prije same obnove. Izložbu su priredili djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te tvrtke Arheolog d.o.o. Na pet plakata na hrvatskom i engleskom jeziku, izložba govori o kuriozitetima istraživanja i time promovira i rasvjetljuje brojne nevjerojatno zanimljive informacije o bedemima, zaključila je Bušić. (Doris BABIĆ)