Kajin: PDV od 25 posto bio bi čisti promašaj kao i porez na imovinu!

Slika korisnika admin
Davor KOVAČEVIĆ
Rast PDV-a i porez na imovinu nisu pisali u Planu 21 - Damir Kajin

Dva dana nakon najave ministra financija Slavka Linića o rastu PDV-a te uvođenju poreza na imovinu, javno je istupio saborski zastupnik, IDS-ovac Damir Kajin, a njegov kritički istup odmah je izazvao komešanje u vladajućoj Kukuriku koaliciji.

- PDV od 25 posto bio bi čisti promašaj kao i porez na imovinu, izjavio je Kajin, koji dodaje da će se najavljeno oporezivanje pretvoriti u porez na sirotinju. Zbog povećanog PDV-a slijedit će nova poskupljenja, uz prosječnu potrošnju od 8.000 kuna mjesečno, to će donijeti svakoj obitelji na godišnjoj razini dodatno poskupljenje života od još 5.000 kuna, izjavio je Kajin.

Zvonili telefoni

Po njemu, porezom na imovinu najviše će stradati Istra, gdje su ljudi naslijeđivali djedovinu, imanja, koje umirovljenici više ne mogu obrađivati i držati u gospodarskoj funkciji, a sada će još biti kažnjeni, i plaćati nove poreze, upozorava Kajin.

- Do pred šest mjeseci imali smo junce, a onda mi se otac razbolio, i sada će dobiti novi porez. OK, neka oporezuju vikendice, mercedese i jahte, ali ne imanja umirovljenika, rekao je Kajin.

Nakon njegova istupa u Istri, odmah su počeli zvoniti telefoni iz smjera Iblera ka IDS-u, a i unutar IDS-a gdje je Kajinu zamjeren istup, te je od Ivana Jakovčića zatraženo da ga pod hitno stavi pod kontrolu. No, Kajin tvrdi da je istupio samostalno, u osobno ime, ali krajnje dobronamjerno.

- Sve je u redu s koalicijom, neka se nitko ne brine. Ali, rast PDV-a i porez na imovinu nisu pisali u Planu 21. Uostalom, ja to govorim u korist lokalne samouprave, pa ako nije zamjereno Vojku Obersnelu, neće valjda ni meni, kaže potpredsjednik IDS-a. Na pitanje je li to službeni stav IDS-a, odgovara: "IDS šuti, ja govorim".

Potpuno legitimno

Službenu reakciju iz vrha SDP-a nije bilo moguće dobiti, no zato nam je visoki izvor iz Vlade Zorana Milanovića rado komentirao ovu situaciju, uz tvrdnju da je iznošenje pojedinačnih stavova - potpuno legitimno.

- Nisu to nikakva posebna iskakanja, niti ikakav problem. Važno je shvatiti druge stvari, da je naša politika okrenuta u prvom redu ka tome da ne dođe do povećanja ukupnog opterećenja za građane i gospodarstvo. Evo, u tom smislu u planu nam je primjerice rast minimalna plaće radnika, kaže naš sugovornik. Minimalac danas iznosi 2.200 kuna, a mogao bi porasti na 2.500 kuna, prema idejama nekih članova Vlade.

Što se tiče poreza imovinu, iz Vlade objašnjavaju da je njegovo moguće uvođenje povezano isključivo s decentralizacijom, te da bi to bio - ako bi se uveo - lokalni porez, kao supstitut za današnju komunalnu naknadu.

Ozbiljni razgovori

- Osnovat ćemo nacionalno povjerenstvo za razmatranje modela decentralizacije, a tek onda ćemo doći do teme poreza na imovinu. I to sa isključivim ciljem aktiviranja imobilizirane imovine, i one za gospodarsku aktivnost, i one za stanovanje, kaže naš izvor iz Vlade. Pritom će se voditi računa o interesima građana: na primjer, na stan koji je iznajmljen, plaćao bi se samo porez na dohodak, ali stan koji zjapi prazan, bio bi oporezovan, a prihod bi išao u kase lokalnih jedinica.

- Nije nam cilj porezima ubiti građane nego pokrenuti gospodarstvo. Preraspodjele će ići u korist najugroženijih i najmanje imućnih, kažu u Vladi. Što se povećanja PDV-a na 25 posto tiče, ta se ideja tek razmatra i bit će prihvaćena tek ako se slože svi partneri u koaliciji nakon ozbiljnih i temeljitih razgovora koji slijede narednih dana, tvrdi se.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika ZadarskiPurger
Da Gospodine Kajin, ali zaboravili ste da drzava zivi od PDV-a
Slika korisnika ZadarskiPurger
Porez na dodanu vrijednost PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nemaju jedino Australija i SAD. PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno - prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti. Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. kolovoza 2009. iznosi 23%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 10% i 0%.[1] Sadržaj [sakrij] 1 Oblici PDV-a 2 Metode obračunavanja 3 Načela kod oporezivanja PDV-a 4 Razine poreznih stopa 5 Prednosti PDV-a 6 Neutralnost PDV-a 7 Izvori 8 Vanjske poveznice Oblici PDV-a [uredi] proizvodni → postoji u slučaju kada porezni obveznik pri prodaji svog proizvoda ne može odbiti trošak nabavke kapitalnih dobara niti trošak amortizacije. dohodovni → dozvoljava se odbitak troška amortizacije prilikom prodaje. potrošni → dozvoljava se odbitak ukupnog iznosa utrošenog na bruto investicije (kapitalna dobra + amortizacija) prilikom prodaje proizvoda. Metode obračunavanja [uredi] metoda zbrajanja Porezna osnovica se utvrđuje na način da se zbroje svi elementi cijene u oporezovanoj fazi koji formiraju dodanu vrijednost. PDV će biti jednak umnošku dobivene dodane vrijednosti i porezne stope. metoda oduzimanja Od vrijednosti prodaje se oduzima vrijednost kupnje i na dobivenu razliku se primjenjuje stopa PDV-a. kreditna metoda Vrijednost PDV-a plaćenog na inpute se oduzima od vrijednosti PDV-a kojeg treba platiti na vrijednost prodaje → smatra se najboljom metodom. Načela kod oporezivanja PDV-a [uredi] načelo porijekla robe → oporezuje se izvoz, a uvoz ne načelo odredišta robe → ne oporezuje se izvoz, nego uvoz Hrvatska primjenjuje načelo odredišta robe, tj. izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a. Razine poreznih stopa [uredi] opća (standardna) niža → za živežne namirnice viša → luksuzni proizvodi nulta → proizvodi na koje se ne plaća PDV Napomena : Nulta stopa je različito od poreznog oslobođenja. Kod nulte stope proizvođači prilikom isporuke svojim proizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbiti pretporez koji je sadržan u ulaznim računima dobavljača. Stoga je nulta stopa bolja od poreznog oslobođenja. Prednosti PDV-a [uredi] ubire se u svakoj pojedinoj fazi ciklusa dok se jednofazni ubire jednokratno. Nema prikrivene izvozne premije i prikrivene uvozne carine kao kod jednofaznog poreza na promet. izdašnost → najizdašniji porezni prihod proračuna (2/3 proračunskih prihoda). Neutralnost PDV-a [uredi] u odnosu na vanjskotrgovinsku razmjenu → jer ne djeluje na domaću proizvodnju i potrošnju. neutralan je na upotrebljene proizvodne metode. ne iskrivljuje cijene jer osigurava optimalnu alokaciju resursa na tržištu. Izvori [uredi] ↑ http://www.mfin.hr/hr/novosti/ministarstvo-financija-i-porezna-uprava-o-primjeni-novih-zakona-2009-07-31- Vanjske poveznice [uredi] [1] Porez na dodanu vrijednost → Institut za javne financije [2] Porezni vodič → PDV Kategorija: Javne financije