Nova “ljestvica” je – devet milijuna noćenja

Povod za razgovor s Ivom Dunatovom, direktorom Turističke zajednice Zadarske županije, kraj je uspješne turističke sezone.
 Koliko ste vi u turističkoj zajednici zadovoljni sezonom?
– Mi smo objavili ‘fizičke brojke’ prema kojima je ovdje u 11 mjeseci ostvareno 8,5 milijuna noćenja sa 1,2 milijuna gostiju. U zadarskoj turističkoj regiji postignut je time rekord do pred nekoliko godina nedostižan. Naravno da osim o ovim brojkama moramo govoriti i o pitanju cjelokupnog događanja, atmosfere i trendova u turizmu ili uže gledano sezoni. Naša je ocjena da je sezona prošla više nego dobro u svakom od nama bitnih aspekata, stoga ne mogu drugo nego izraziti zadovoljstvo, kao, naravno, i zahvalu svim turističkim djelatnicima i drugim sektorima koji su tome pridonijeli.
 Uvijek se postavlja i ono ključno pitanje, odnosno problematizira pitanje potrošnje gostiju. Mislim da u ovoj godini svi koji su sudjelovali u “turističkom kolaču” mogu posvjedočiti da je nakon upitnije prethodne dvije godine, ove godine i potrošnja bila više nego dobra.
 Kako smo imali priliku čuti na Skupštini TZ-a na tragu takvih rezultata i buduće ste ambicije visoko postavili?
– Želim kazati da svakoj sezoni pa i ambicijama od nje, prethodi postavljanje vrlo ambicioznih vlastitih planova rada, dakle obveza. U ovoj smo godini već imali znatan iskorak u našim aktivnostima s rastom realiziranih programa u svim alatima koji nam stoje na raspolaganju. Naša je zadaća prije svega afirmacija ovdašnje sredine na područjima s kojih nam dolaze gosti, radi njihova što brojnijeg dolaska. Također, poslije toga zadaća nam je doprinijeti koliko možemo tome da se gost ovdje dobro osjeća i – vraća. U tom drugom dijelu je broj faktora koji na to utječu daleko veći. U tim svojim promotivnim aktivnostima moramo biti svjesni objektivnosti kao i okruženja, naših financijskih i drugih mogućnosti te rasporediti sredstva i snage na “alate” s kojima ćemo imati maksimalan učinak. Uvijek u turizmu ostaje onaj faktor nepredvidivog. Nekad vam pomogne nekad odmogne, ali morate raditi neovisno njemu.
Sajmovi, oglašavanje, predstavljanja i animacije
 Kakvi su temeljni vidovi promocije?
– Osim sajmova i prezentacija koje odrađuje HTZ uz naše veće ili manje sudjelovanje snažno smo i samostalno istupili na ciljanim sajmovima, našim tržišnim nišama s uvećanjem opsega. Također smo razvili partnerski odnos s kolegama iz ostalih TZ-ova županija u Dalmaciji gdje imamo podjelu troška i uvećanje efekta nastupa, a nastupamo na 30-ak sajmova. Maksimalno smo iskoristili nastupe u sredinama s kojima Zadarska županija razvija prijateljske odnose, a nama su emitivno turističko područje (Češka, Mađarska, Ukrajina…). Izvan sajmova razvili smo vrlo snažan i širok krug posebnih predstavljanja na aktraktivnim lokacijama s animacijom, a u vrijeme donošenja odluka o putovanjima, odnosno pred njih. Činimo takve istupe u Grazu, Bratislavi, Budimpešti, Rimu, Beču, Milanu, Ljubljani, Londonu, Stockholmu, Helsinkiju…
Velik posao vezan je za tzv. zajedničko oglašavanje s HTZ-om i Ministarstvom turizma?
 – Tu je posljednjih godina učinjeno jako mnogo, a naša županija i grad s nama bili su na neki način promotori u međuvremenu i drugdje značajno prihvaćenog dodatnog modela. Mislim na model suradnje u promociji na web stranicama Ryanaira. Naša je koncentracija na taj program vezana i za trajanje petogodišnjeg ugovora. HTZ je prepoznao vrijednost tog programa, a on je za Zadarsku županiju značio otvaranje prema aviogostima. Tu smo koncentrirali znatna sredstva s partnerima u Zadru, Zadarskoj županiji, mjesnim TZ-ima i dijelu gospodarstva. No sad imamo goste iz Irske, Britanije, Švedske, Belgije, Norveške… koje bismo kao autogoste teško imali. Kako znate u međuvremenu je i nacionalni prijevoznik Croatia Airlines uzeo udio sa dvije destinacije – Zurich i Munchen. Već znamo da će za 2012. broj letova biti veći s otvaranjem novih destinacija. Osim disperzije tržišnog rizika ovim smo zbog održavanja većine letova od početka travnja do konca listopada proširili i sezonu.
 No predstavljanja i sajamski nastupi dijelom posustaju pred novim oblicima komuniciranja?
– Točno, no osobni kontakt ostat će zadugo vrlo važan. Internet je sredstvo kojim se odavno služimo u našim aktivnostima i nastojimo portal učiniti što atraktivnijim, ažurnijim i komunikativnijim, a klasičnim oblicima predstavljanja dodavati nove tehnologije. Istaknuo sam samo kao primjer otvorenu facebook komunikaciju u Londonu gdje smo kroz šest tjedana imali preko milijun klikova, naravno, kombinirajući javljanje s nagradama naših turističkih kuća i sl.
Naravno, niz je oglasnih kampanja u kojima postižemo sinergijski efekt jer ako naš turistički gospodarski subjekt investira s partnerom u inozemstvu kada tome svoj udjel doda TZ mjesta, potom jednako toliko i mi, a onda i HTZ onda su to znatnija sredstva. Naravno da i organizacija međunarodnih okupljanja i, naravno, organizacija posjeta agenata iz svijeta koji u svojim tvrtkama prodaju našu zemlju postiže efekte.
Tri do pet posto bolje?!
 Pretpostavljam da ćete sve te mehanizme koristiti i za 2012. godinu za koju najavljujete ambiciozan rast. Ipak ne plašite li se da ste “ljestvicu” postavili previsoko s obzirom na to da slušamo kako svi redom govore da će 2012. biti puno teže od ove?
 – Svaka je teška. Naravno da ćemo koristiti sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju i snažnije nego lani. Sajmovi su definirani, posebni nastupi, uvećan broj zrakoplova… Naša je temeljna projekcija rast do pet posto u noćenjima i do tri u broju turista. Nismo to projicirali bez znanja o tržištu i prilikama. Znamo da Uskrs pada ranije, da je europsko prvenstvo u nogometu i Olimpijada u Europi. To nas puno ne plaši. Ono što je prema našim procjenama ozbiljnije je kriza unutar eurozone i dijela europskih zemalja. No i to nas iskustvo uči da naša blizina, dobra infrastruktura, širok raspon kategorija i cjenovnih mogućnosti u takvim kriznijim prilikama može biti i prilika. Naime, vidjeli smo da se od odmora ne odustaje potpuno, već se dio luksuznijih i daljih putovanja mijenjaju za bliže i racionalnije, a mnogim smo zemljama nakon vlastite zemlje najbliži. Naravno da se to ne događa samo od sebe već uvijek s pojačanim aktivnostima. Računamo da je pozitivan trend – zamašnjak u kojem smo sve ove godine i s krizom imali rast gostiju. Mislim da je realno u 2012. “loviti” devet milijuna noćenja. Naravno, postoji faktor nepredviđenog, ali to su naši planovi ako kriza ne eskalira.
 Imamo li novih uvećanih kapaciteta?
Kad su kapaciteti u pitanju, moram kazati da smo ove godine s otvaranjem hotela Iadera u Punta Skali imali jedan izniman trenutak – prvi hotel sa pet zvjezdica. Dogodine računamo na znatan dio kapaciteta Crvene luke koju nekoliko sezona nismo imali u funkciji. I kod Iadere koja je lani u sezonu ušla kasno ove godine računamo na prvu pravu sezonu. Svjedoci ste da se i u gradu istina s manjim kapacitetima na Kalelargi i Forumu nešto događa, a i trend je novih privatnih smještaja upravo u jezgri. Nešto je naznaka seljenja jahti iz Italije zbog povećanja nameta, ali na to bitno ne računamo jer većina marina nam je ionako puna sa stalnim vezom.
 U adute bih ubrojio činjenicu da osim što nam srpanj i kolovoz prelaze preko tri milijuna noćenja svaki, i lipanj i rujan bujaju iz godine u godinu, da ove godine specifičan i izniman listopad ne spominjem.

 NOVINARI I PROMOCIJA

Ne smijemo nikako zaboraviti vaše kolege novinare iz svijeta s kojima odrađujemo veliki posao. Lani smo imali oko 150 novinara od BBC-a, RAI-a sa svim kanalima, njemačke televizije, češkog radija, do kolega iz Argentine, Kanade, Koreje, Japana, od pojedinačnih do grupnih posjeta. Znate, ovdje je moguće nešto i matematički dokazivati. Istina je da Hrvatska turistička zajednica i mi, s kolegama na terenu, podnesemo određeni trošak ili dio za boravka vaših kolega. No kada bi preračunali objavljene stranice novina, emisije na radiju, TV itd. i preračunali to po “tarifama” oglasa u tim medijima ispalo bi da samo vrijednost tog posla višestruko prelazi naš ukupan proračun. S tim da efekt oglasa da za njega i imamo novaca kod čitatelja nikad ne bi bio ravan preporuci vrsnog novinara tih medija.
 Naravno da ne možete vašim kolegama diktirati što će i o čemu pisati već na diskretan i domišljat način upućivanjem ka atrakcijama ali i običnim svakodnevnim uslugama (smještaj, trgovina, preporuka za konobu ili restoran, jelo ili piće…) doprinijeti da članici budu afirmativni.

 NAUTIČKA ELITA

Moje mi mjesto ne dopušta da “neko dijete volim više od drugog” i svi su oblici turizma dragocjeni i za nas je svaki “elitni”. No, brojke kažu da je najelitniji dio ovdašnje ponude – nautički turizam. Mi smo s preko 30 posto svog hrvatskog prometa u nautici bitno snažniji nego sa 12-13 posto ukupnog turizma u zemlji. To je naša elita i s potencijalima, s dugotrajnim mogućnostima golemog akvatorija s vrhunskom atraktivnošću, ali i potencijalom marina, jahti, čartera, vezova, pa i cijenama. Naravno uz pretpostavku održavanja atraktivnosti prostora i njegove očuvanosti uz istovremeno snaženje potencijala ne samo u kapacitetu prihvata, već korištenja prostora i atrakcija.

 ZNAČENJE TURIZMA

Suvišno je ponavljati da je turizam naša najkonkurentnija “industrija” od iznimnog gospodarskog, socijalnog, ali i društvenog i kulturološkog pa i političkog značenja. U situaciji kada je većina grana zakazala turizam je jačao na opće društvenu korist.
Dopustite da kažem mišljenje mnogih nas u turističkoj branši da i nije dobro da s pretjeranom koncentracijom prijetimo gotovo monokulturom turizma. Za nas turizam mora prije svega biti otvoren – vrata za promociju i snaženje svih drugih djelatnosti, za plasman svih drugih naših roba i usluga. Vrijednost je turizma taj multiplikativni umnažajući efekt. Turistički će vam djelatnici reći da im hvala kako su jedini bili uspješni, a čuli smo je, recimo, u analizama Gospodarske komore, godi, ali da bismo bili daleko sretniji da se na toj podlozi razvije niz drugih grana na dobrobit naših ljudi i zemlje.
Ima pomaka i volim kao primjer istaknuti nove trajne nasade vinograda i maslinika, voćnjaka, maslinovo ulje, vina, medove i pripravke, sireve, razne riblje proizvode i u manjim poduzetničkim pothvatima i u tvrtkama. To su proizvodi koje možemo i trebamo ponuditi gostima koji obogaćuju naše ljude koji se time bave, ali i obogaćuju našu turističku ponudu. Naravno da je ljudima u tim poslovima puno lakše krenuti kada su u ovom našem turistički intenzivnom kraju nego u kontinentu. No u cjelini mislim da razvijeni jadranski turizam mora biti tržište za cjelokupne hrvatske proizvode. On je to i sad, ali može u budućnosti biti puno više.