Porez na imovinu rušit će cijene najma stanova

Svi koji iznajme prazne nekretnine, odnosno prijave već postojeće podstanare, izbjeći će porez na ekstra imovinu jer će plaćati porez na prihod od te imovine

Koja će imovina biti predmet oporezivanja, i po kojim kriterijima će se što oporezivati, nova Vlada za sada ne otkriva. Sigurno je samo to da će se postojeća komunalna naknada, koju plaćaju svi vlasnici nekretnina, a simbolična je u odnosu na poreze na imovinu kakve poznaje EU, zamijeniti pravim porezima na imovinu. Ta komunalna naknada sada u prosjeku iznosi 0,57 kuna po četvornom metru stana ili kuće, što znači da vlasnik prostora od 120 četvornih metara, primjerice, komunalnu naknadu sada godišnje plaća oko 800 kuna. Koliko će sada iznositi stopa poreza na imovinu, nije poznato, no zna se da će, kako je najavio ministar financija Slavko Linić, porez na neupotrebljivanu imovinu progresivno rasti, a na onu koja se upotrebljava, značajno padati. Drugim riječima, može se očekivati da vlasnici jedne nekretnine, u kojoj žive, neće biti oporezivani, no svaka ekstra nekretnina, koja nije u funkciji, skupo će ih koštati.
Čuvanje kapitala
Već je ranije ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić najavljivao kako će se oporezivati samo ekstra imovina, ne i nekretnine u kojima građani žive. To su, govorio je, drugi, treći i svi ostali stanovi koji su neformalno neiskorišteni, a zapravo iznajmljeni “na crno”. Oporezivanjem tih nekretnina stimulirala bi se prijava najma, od čega bi profitirali i proračun i najmoprimci. Naime, svi oni koji iznajme svoje prazne nekretnine, odnosno prijave već postojeće podstanare, izbjeći će porez na ekstra-imovinu jer će plaćati porez na prihod od te imovine. Sada to znači da netko tko od podstanara zaradi, recimo, tisuću kuna, porez plaća na samo 700 kuna, i to po stopi od 12 posto, dakle svega 84 kune. Hoće li se taj obračun mijenjati, ostaje upitno, kao i to hoće li se promijeniti i postojeće oporezivanje kuća za odmor, sada po cijeni od pet do 15 kuna po četvornom metru kuće, koji će također, moguće, isključivati i naplatu poreza na imovinu. Prema procjenama prof. Gojka Bežovana s Pravnog fakulteta u Zagrebu, u Hrvatskoj ima oko 90.000 stanova u najmu, čiji vlasnici neprijavljeno zarađuju, dok je, kaže službena statistika, prijavljenih podstanara u cijeloj Hrvatskoj svega oko 12,5 tisuća. Istovremeno, samo u Zagrebu ima i oko 35.000 stanova koje njihovi vlasnici ne žele iznajmljivati već, ne plaćajući nikakav porez na imovinu, tako čuvaju vrijednost kapitala.
Nesređene nekretnine
Namjera je nove Vlade, očito, one koji imaju ekstra nekretnine potaknuti da te nekretnine, kako bi izbjegli porez na imovinu, stave u “pogon”, ili prodaju, što će dodatno sniziti cijenu stanova na tržištu, i najma te općenito pokrenuti tržište. Postavlja se, međutim, niz pitanja, primjerice kako će se porez, u nesređenom gruntovnom stanju, naplaćivati, odnosno hoće li oni koji gruntovno svoju nekretninu nisu sredili porez izbjeći, za razliku od onih koji su vlasnici nekretnine i na papiru. Procjene govore da je čak polovica nekretnina u Hrvatskoj katastarski nesređena. Nadalje, što je s onima koji ekstra-nekretninu, poput stare naslijeđene kuće na selu, uzalud pokušavaju prodati po tržišnoj, pa čak i nižoj cijeni, no interesa nema, a nemaju kome tu nekretninu niti iznajmiti? U toj situaciji nalazi se velik broj umirovljenika, kojima je u interesu nekretninu prodati jer je ne mogu održavati, dok će ih sada, ne kategorizira li se porez na imovinu, zadesiti još jedan trošak.
Porezni stručnjaci s kojima smo razgovarali ističu kako Vlada mora vrlo detaljno razraditi naplatu poreza na imovinu, i dobro se pripremiti. Prema riječima dr.sc. Saše Drezgića s Ekonomskog fakulteta u Rijeci, prvo treba vidjeti s kojim stambenim fondom raspolažemo, hoće li se, nadalje, uvažiti i neke socijalne mjere, što će biti osnovica za naplatu tog poreza, hoće li se imovina oporezivati po tržišnoj vrijednosti i tako redom. Prof. dr. Gojko Bežovan također podržava uvođenje ovog poreza, napominjući kako je apsurdno da netko plaća porez na stari auto, a ne i na tri stana. Vlada će, napominje, morati pripaziti da se, između stalog, u nekretnini registriranoj za obavljanje turističke djelatnosti ne može, u svrhu izbjegavanja poreza na imovinu, prijaviti prebivalište, i slično.
Bojana MRVOŠ PAVIĆ

 NAJMANJE PLAĆE RASTU ZA 70 DO 80 KUNA

Najavljena Vladina mjera pomoći socijalno ugroženim građanima kroz porezno rasterećenje najnižih plaća, izračunali smo, neće donijeti bitno olakšanje onima koji te plaće primaju, a lokalni će proračuni, u koji se slijeva veći dio poreza na dohodak, gubiti dosta, sve dok im ne počne “kapati” novac od poreza na imovinu, kao kompenzacija. Naime, bruto plaće do 3.000 kuna neće se uopće oporezivati, što znači da će netko tko ima toliku plaću, a živi u mjestu bez ikakvog prireza, dobivati samo 72 kune više nego dosad. Radnik s tolikom plaćom u Rijeci (12 posto prireza) zaradit će 81 kunu više, odnosno 2.400 kuna neto naspram dosadašnjih 2.319 kuna, dok će zagrebački radnik s istom tom plaćom zaraditi 85 kuna više nego dosad, dakle također 2.400 kuna neto, jer je dosad plaćao i najveći prirez, od 18 posto. Svi ostali, čije bruto plaće prelaze 3.000 kuna, i dalje porez neće plaćati na neoporezivih 1.800 kuna. Kako kaže čelnik NHS-a Krešimir Sever, to znači da će “srednji” sloj, također osiromašen, plaćati viši PDV, ali ga se neće porezno rasteretiti na plaći.