U godini najuspješnijeg ulova ribari ostvarili slabije prihode

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
incuni6
Sebastian GOVORČIN
MANJE OD 5.000 TONA - U Zadarskoj županiji se bilježi znatniji pad ukupno posoljenih količina inćuna

Kao i prošlih godina, pred kraj godine običavamo dati pregled glavnih događanja u ribarstvu u godini na izmaku. S obzirom da je 15.12, nakon brojnih usuglašavanje i izmjena, ipak nastupio lovostaj u ulovu male plave ribe, možemo polako zaključiti ovu ribarsku godinu.

Ribarska 2010.

 Prisjetimo se prvo u par riječi 2010. Ona je donijela vrlo velike ulove male plave ribe, tek nešto manje od rekordne 2009. Primjerice u 2010. je ukupno ulovljeno 46 711 tona plave ribe, dok je rekordne 2009. taj ulov iznosio 49 459 tona. To su dvije godine u kojima je zabilježen rekordan ulov plave ribe i u kojima su napokon prijeđeni rekordni rezultati zabilježeni 1983. i 1987 godine . U 2010. je ulovljeno 26749 tona srdele i 13 758 tona inćuna što je za oko 2000 tona srdele manje nego 2009. tj. nekoliko desetaka tona inćuna manje nego rekordne 2009. Koliko su te brojke velike najbolje se vidi pogledamo li primjerice početak ovog desetljeća i 2001. u kojoj je ulovljeno svega 9097 tona srdele i 2850 tona inćuna (1998. samo 990 tona inćuna). S druge strane u 2010. je broj aktivnih plivarica narastao na 248 (38 više nego u 2009.). Tijekom 2006. ukupno smo imali aktivne samo 143 plivarice, a 2007 - 171 plivaricu. Ukupan broj radnih dana plivarica je od 2006. do 2010. udvostručen.

 Od 2011. su se očekivale nove rekordne brojke u ukupnom ulovu morskih organizama, osobito plave ribe i velika neizvjesnost oko veličine ulovljenih inćuna, s obzirom da je zadnjih godina znatno pala prosječna veličina ulovljenih inćuna.

Loša pecatura

 Početak 2011. u mnogome je sličio na početke zadnjih nekoliko ulovnih sezona. Iako su ove godine rano krenuli obilatiji ulovi miješane ribe i srdele, ulov inćuna je ponovno kasnio te ponovno nije bilo velikog inćuna koji je karakterističan za proljetni dio ulovne sezone. Tek je kraj proljeća donio obilatije ulove, ali malog inćuna. Ipak ulovi po brodu nisu bili izdašni kao prijašnjih godina. Veliki ukupni ulov se ostvarivao zbog velikog broja brodova orijentiranih na ulov inćuna. Čak ni tvornice nisu bile „prebukirane" inćunom već se njegov ulov „razbio" na sve veći broj solionica. Gledajući količine, u većini tvornica je godina prošla mirno, iako je nekoliko tvornica posolilo svoje rekordne brojke. Dok je nekoliko novih i manjih pogona, poglavito na šibensko-splitskom području, bilježilo nove rekordne brojke, sa druge strane nekoliko većih riboprerađivača bilježi pad u ukupnoj količini prerađenih inćuna.

 Najveći ulovi inćuna su se ostvarivali tijekom lipnja i srpnja, ali ih je pratio snažan pad veličine ulovljenih inćuna. Većinu ulova, inćun je bio na granici da se uopće isplati soliti (pecature preko 55, 60 i više kom/kg). Brodovi koji su pokušavali uloviti veće inćune pecature između 41-50 kom/kg uglavnom su bilježili male ulove, te se većina flote vrlo rano preorijentirala na ulov miješane ribe za ishranu tuna. Zbog navedenog je sezona ulova inćuna već u kolovozu krenula prema kraju, te su u kolovozu, rujnu i listopadu (koji su zadnjih godina znali biti vrlo izdašni u ulovu inćuna) ulovljene vrlo male količine inćuna. Kad se podvuće crta na sezonu inćuna naići ćemo na paradoks. Procjenjujemo da je u ovoj godini ulovljena najveća količina inćuna do sada, ali su i brodovi i solionice zabilježili najlošiji prihod na inćunu, gledajući nekoliko godina unazad. Prosječne veličina ulovljenih inćuna je ovoj godini pala za barem 5 brojeva/pecatura (klasu) u usporedbi sa već značajnim padom u prošloj godini. Uzalud smo kraj ulovne sezone inćuna dočekali sa najvećim otkupnim cijenama inćuna do sada. Inćun pecature do 50, se u ovoj godini smatrao velikim.

Stanje u Zadarskoj županiji

 U Zadarskoj županiji se bilježi značajniji pad ukupno posoljenih količina inćuna. Možemo procijeniti da su Stankovačka - Ostrea (naša najveća solionica), Noclerios iz Gračaca, Adria, Mardešić, Tajer i par manjih soliona zajedno posolili manje od 5000 tona inćuna. Sjetimo se primjerice rekordnih 2006. i 2007. kad je na zadarskom području posoljeno preko 8000 tona inćuna. Zadarska županija je i dalje uvjerljivi predvodnik u količini posoljenih inćuna, ali je činjenica da se bilježi jači rast na splitskom području, te da se prerada inćuna sve više disperzira diljem Jadrana.

 S druge strane ulov srdele i miješane ribe za uzgoj tuna bilježi apsolutne rekorde u ovoj godini. Procjene govore o ukupnom ulovu od gotovo 60 000 tona plave ribe čime 2011 godina uvjerljivo odskače od dosadašnjih rekordnih brojki. Tijekom cijele godine bilježili su se izdašniji ulovi srdele i miješane ribe, da bi zadnjih nekoliko mjeseci bila doslovna borba za svaku praznu ribarsku kašetu i paletno mjesto u tunelima za smrzavanje. Pojedini plivaričari bilježe ulove od gotovo 1000 tona male plave ribe. Do prije 5 godina, najuspješniji zadarski plivaričari su lovili do 500 tona ribe.

 Nažalost velike ulove je pratila loša struktura ulovljene ribe, te niske prosječne otkupne cijene. Mnogi plivaričari, unatoč rekordnom ukupnom ulovu male plave ribe, ne bilježe i rekordne prihode. Štoviše, dio brodova, pogotovo onih koji nisu osigurali plasman ribe kod uzgajivača tuna, našao se i u ozbiljnijim problemima.

 U ovakvoj situaciji, perjanica zadarskog i hrvatskog ribarstva bila je Kali Tuna. Uistinu je danas teško i zamisliti opstajanje plivaričarske flote bez Kali Tune, za koju bez imalo pretjerivanja možemo reći, da je žila kucavica domaćeg ribarstva. Uz to u ovoj godini se nadovezuju i visoke otkupne cijene uzgojene tune, tako da će nam sa sigurnošću još mnogo lijepih vijesti stići iz Lamjane, gdje je Kali Tuna smještena!

 Ostalim zadarskim riboprerađivačima i uzgajivačima ova godina će biti po prilici slična prošle 2-3 godine te će je uglavnom pamtiti kao mirniju godinu. Od postojećih većih ribarskih firmi spomenimo Cromaris koji je pokrenuo veliki investicijiski ciklus i veliki rast količine izgojene ribe, koji je popraćen i brojnim marketinškim akcijama, te proširenjem asortimana proizvoda.

Iskorak Omege 3

Treba istaknuti veliki iskorak Ribarske Zadruge Omege 3 iz Kali, koja je vrlo brzo nakon osnivanja postala najznačajnija ribarska zadruga u Hrvatskoj. Otvaranje njihovog velikog i modernog objekta, prvenstveno za smrzavanje ribe, u poslovnoj zoni Šopot kod Benkovca, koji se očekuje sredinom slijedeće godine, biti će jedan od najvažnijih događaja u domaćem ribarstvu u sljedećoj godini.

Spomenimo da je u preradi ribe u ovom trenutku prisutan veliki investicijski ciklus, zasigurno najveći zadnjih 30-40 godina. Nove velike tvornice za preradu ribe grade: Sardina Postira, Conex Trade, Omega 3, Arbacommerce, S.I.C, a u pripremi je ili u gradnji još nekoliko srednjih ili manjih objekata. Samo u slijedećih godinu-godinu i po će se izgraditi blizu 30 000m2 novih proizvodnih pogona koji će gotovo udvostručiti postojeće riboprerađivačke kapacitete - poglavito smrzavanja i uskladištenja. Ta vijest bi morala razveseliti ribare jer je gradnja novih pogona garancija lakšeg „zbrinjavanja" svog ulova i u danima maksimalnih ulova. Velika novost je da će se u slijedećoj godini, nakon gotovo 50 godina, graditi dvije nove tvornice ribljih konzervi (Sardina Postira i Conex Trade), a pojaviti će se i nova tehnološka rješenja koja će našu riboprerađivačku industriju učiniti jednom od najmodernijih na Mediteranu.

Nakon vrlo uspješnog ciklusa gradnje i modernizacije ribarske flote, u tijeku je modernizacija i gradnja uistinu snažne riboprerađivačke industrije. Unatoč krizi, ribarstvo je pokazalo da je jedan od najjačih priobalnih industrijskih sektora, te mislim da je u potpunosti opravdalo sredstva koje je država uložila u njega.

U slijedećem periodu će ključnu ulogu odigrati država i njene institucije. Ukoliko državna tijela kvalitetno koordiniraju i poprate investicijske cikluse koji su sad u tijeku, u ribarstvu će se stvoriti vrlo jak ulovno-uzgojno-prerađivački sektor koji će biti nositelj razvoja pojedinih priobalnih općina.

 JAKI PAD VELIČINE INĆUNA

Izdvojimo podatak da su zlatne godine inćuna bile tijekom 2006. i 2007. Od 2006./2007. do danas ukupan ulov inćuna je porastao svega nekoliko posto, a ribolovni napor se udvostručio. Rezultat toga je jaki pad veličine ulovljenih inćuna koji se bilježi zadnjih nekoliko godina. S druge strane, i srdela čiji ulovi zadnjih godina jako rastu, bilježi pad veličine ulovljenih primjeraka. Spomenimo podatak da je u travnju 2006. prosječna veličina ulovljenih inćuna iznosila 36,97 kom/kg, a 2007. 37,14 kom/kg. Nekome tko se zadnjih godinu, dvije dana uključio u ulov inćuna te brojke zvuče po malo nestvarno. Primjerice, u travnju 2007. ribarski brod Kvarner je zabilježio ulov od preko 10.000 kg inćuna pecature 30. Što bi rekli naši stari: nekoć bilo - sad se spominjalo!

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno