Manje nasilja u školama bit će samo na papiru

Slika korisnika mkvanja
Nastavnici nezadovoljni pravilnikom
Cilj hrpe nabacanih riječi je potpuno pomesti problematično ponašanje pod tepih, kaže goranska nastavnica Davorka Radovanović
Hoće li novi pravilnik zaustaviti nasilje u školama?

Pravilnik koji bi trebao stati u kraj nasilju u školama konfuzan je, nejasan, a u praksi potpuno neprovediv. Imat ćemo manje nasilja  u školama, ali samo na papiru - stav je nastavnika koji su sasuli niz negativnih komentara na e-savjetovanje o Pravilniku o načinu i obliku provođenja odgojno-obrazovne potpore i stručnog tretmana učenika u riziku za razvoj problema u ponašanju i učenika s problemima u ponašanju.

Zbog dugog naziva pravilniku su podrugljivo nadjenuli ime Pravilnik  26, jer se od čak toliko riječi sastoji. Jedna od nastavnica koja je kritizirala  pravilnik je i Davorka Radovanović, profesorica engleskog jezika iz Željezničke tehničke škole u Moravicama, za koju je novi dokument potpuni  promašaj.

Rizici i teškoće

- Nakon iščitavanja pravilnika, potpuno mi je jasno da su ga pisali ljudi  koji nisu dana proveli u učionici, a ako i jesu, onda je njihov domet bio  održavanje nekakve radionice. Radim u srednjoj strukovnoj, pretežno  muškoj, školi i sve što mogu zaključiti jest da je cilj ove hrpe nabacanih  riječi potpuno pomesti problematično ponašanje pod tepih. Pa ćete se  onda moći hvaliti kako problematičnog ponašanja nema. Uporno nam  namećete nebulozne pravilnike i dajete nam još i još i još papirologije.  Kao da nastavnici nemaju dovoljno posla. Pa ću ja to elegantno riješiti  tako da ću zvati policiju. Za nasilje učenika prema drugim učenicima, za  nasilje učenika prema nastavnicima i ostalim zaposlenicima škole i za  nasilje roditelja prema nastavnicima. Pa kad vi ne želite stvarno riješiti  problem, snaći ćemo se i sami. Uz ovakvo Ministarstvo, koje ne štiti svoj  resor, kome uopće trebaju neprijatelji? - pita se ogorčeno profesorica Radovanović.

Konkretno, pita se kakva će biti kvaliteta rada stručnih suradnika koji  će se na brzinu educirati za rad s djecom s teškoćama u ponašanju, kad  taj rad trebaju obavljati psiholozi i socijalni pedagozi koji se školuju na  petogodišnjem studiju. Iluzorno je očekivati, smatra, da će stručnjaci  potpuno drugih struka koji su prošli edukaciju moći jednako kvalitetno  procijeniti rizike i teškoće pojedinih učenika.

Pedagoške mjere

- To je problem broj jedan ovog pravilnika. Škole nemaju stručnih suradnika za rad s takvom djecom, a na snazi je zabrana zapošljavanja. U  našoj školi, na primjer, imamo pedagoga. Na sreću dosad većih problema nismo imali, ali to je aspolutno nedovoljno ako se nešto u školi dogodi - veli goranska profesorica.

Boji se da se pedagoške mjere po novom pravilniku jednostavno neće  izricati, jer takva mjera pred nastavnika stavlja dodatnu birokraciju kojom će učitelji i stručni suradnici biti zatrpani. Problem su, kaže, i roditelji. U mnogim slučajevima, roditelje djece s problemima u ponašanju  ionako ne dolaze na informacije, a sada se očekuje da će dolaziti u školu  na edukaciju.

- Pedagog, iako za to nije kvalificiran, još i može održati takvu edukaciju, ali pitanje je kako ćemo roditelje natjerati da na nju dođu? Imam roditelje koje kao razrednica nikad nisam vidjela, jedino su mi mejlom dostavili ispričnice - navodi Radovanović.

Pedagoška mjera prema učeniku s problemima u ponašanju trebala bi  trajati do šest mjeseci. Ali kako će se takva mjera provesti ako se loše ponašanje dogodi u travnju, a mjera se ne prenosi u iduću školsku godinu?,  pita se ova nastavnica. Svojedobno je, podsjeća, u škole  uveden tretman  tzv. produženog postupka, ali je i on propao jer je bio neprovediv u praksi.

Profesore muči i razlikovanje djece u riziku od problematičnog ponašanja od djece koja to nisu.

- Što to znači nemarno, nezadovoljavajuće ili neprihvatljivo ponašanje? Imate djecu koja ne pišu zadaće, koja su loša u obrazovnim postignućima, ali mogu biti savršeno mirna, i nikad ne pokazati probleme  u ponašanju. S druge strane, imate jako dobre učenike koji su glasni, brbljivi... to ne znači da imaju problema u ponašanju - argumentira Radovanović. Pita se i kako natjerati djecu u postupku da dolaze na dopunsku  nastavu, ako to ne žele, što ako se roditelj ne složi s mjerama kojima je  dijete izloženo, i što s roditeljima koji djetetu opravdavaju svaki izostanak?! Uz to, dodaje, učenik danas ima pravo žalbe na opomenu koja mu  je izrečena, a učitelj s opomenom pred otkaz nema takvu mogućnost.

- Sve je to lijepo na papiru, ali djeca su živa bića. Nije trebalo pisati novi pravilnik  nego doraditi stari, uvesti mjeru suspenzije i veću uključenost centara socijalne skrbi - zaključuje Radovanović.

Kao aktivistica mreže Nastavnici organizirano očekuje da će se njihove  primjedbe u MZO-u uvažiti, a u protivnom će, kaže, razmotriti nove prosvjede za siguran rad u školama.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno