POVIJEST Uskoro će se urediti tuneli ispod parka Vladimira Nazora

Brojni Zadrani godinama prolaze uz srednjovjekovne bedeme koji okružuju naš grad, posebice one koji se uzdižu uokolo parka Vladimira nazora, a da nikada nisu mogli zaviriti u tunele koji su prije nekoliko stotina godina iskopani ispod njih. Ti tuneli godinama stoje zapušteni, prazni i zatvoreni, ali to ne znači da ne izazivaju pažnju i radoznalost prolaznika i žitelja ovoga grada koji bi htjeli "zaviriti" u njih.
I mi smo među onima koje zanima kakve sve tajne kriju ovi stoljetni  hodnici koji su nekada davno služili kao sredstvo komunikacije i transporta izvan i unutar ograđenog dijela grada. U mislima su nam slike  drevne prošlost – Zadar okružen vojskom, a vojnici i žitelji prolaze tim  tunelima kojima se prenosi oružje, ali i prijeko potrebna hrana. Danas,  međutim, oni stoje tihi, prazni i zaključani te čekaju na neko novo vrijeme kada će ih se opet otvoriti i obnoviti.

Tuneli nisu pogodni za šetnju
Provjerili smo u Gradu Zadru u kakvom su stanju tuneli ispod zadarskih bedema te imaju li ikakve planove o njihovom uređenju. Planiraju li  ih obnoviti i urediti kao što je primjerice napravljeno u Zagrebu s tunelom Grič, koji je zadnjih godina glavna atrakcija? Dobar primjer valorizacije napuštenih tunela je prostor nekadašnje ledane, u kojem su ove godine postavljene jaslice, a koje su izazvale jako pozitivne komentare.  Naša želja je bila otići i prošetati kroz te drevne tunele te ih fotografirati,  ali naš upit nije udovoljen uz objašnjenje kako su tuneli puni vode i u jako lošem stanju te nije preporučljivo njima šetati.
 – Korištenje tunela koji se nalaze u unutrašnjosti zadarskih bedema  ograničeno je zato što su zadarski bedemi pod zaštitom UNESCO-a. Obzirom da trenutno ne postoji cjeloviti projekt koji bi obuhvaćao cijelu  mrežu tunela, intencija Grada Zadra je postepeno, sukladno mogućnostima i raspoloživim sredstvima, evidentirati postojeće tunele te im odrediti prikladnu svrhu. U tom smislu Grad Zadar u partnerstvu s Javnom  ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području  Zadarske županije – Natura Jadera, Gradom Bihaćem, Centrom za promociju lokalnog razvoja – PLOD Centar, Općinom Bosanska Krupa i  Mrežom za ruralni razvoj Crne Gore prijavljuje projekt naziva "ParkArt"  na 2. Poziv za prijavu projektnih prijedloga programa Interreg IPA CBC  Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020., rekli su nam iz  Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Grada Zadra.  Dodali su kako se projekt prijavljuje u okviru Prioritetne osi 3. – Doprinos razvoju turizma i očuvanja kulturne i prirodne baštine te Specifičnog cilja 3.1. – Jačanje turističke ponude kroz prekogranične pristupe i  omogućavanje boljeg upravljanja i održivosti korištenja kulturne i prirodne baštine. Naglasak je stavljen na urbana zelena područja, nekoć  žarišta okupljanja lokalnog stanovništva, a danas zaboravljena, poneka i  napuštena, a koja mogu doprinijeti razvoju turističke ponude u gradovima partnera.

 U planu uređenje parka Vladimira Nazora
 – Grad Zadar u okviru navedenog projekta planira revitalizirati dio  parka Vladimira Nazora kroz aktivnosti poput hortikulturalnog uređenja  parka, uređenja zapuštenog tunela čiji se ulaz nalazi u Ulici kralja Dmitra Zvonimira (preko puta tzv. Žute kuće), a izlaz se nalazi uz sam Park  Vladimir Nazor, edukacije turističkih djelatnika o interpretaciji prirodnih  i kulturnih vrednota, kupnju opreme potrebne za održavanje festivala te  samo održavanje istoimenog festivala po izvršenju čega bi se napušteni  dio parka približio građanstvu – prvenstveno lokalnom stanovništvu, a  potom i njihovim gostima. Grad Zadar u okviru navedenog projekta djeluje u svojstvu vodećeg partnera, a predviđeno trajanje projekta je 24  mjeseca, najavili su nam neke novosti oko revitaliziranja i obnavljanja  ovog parka koji predstavlja zelenu gradsku oazu.
Pojasnili su kako je dio tunela, koji se proteže uz Liburnsku obalu je  prohodan, međutim nije prikladan za boravak zbog velike količine vlage.
O zadarskim tunelima razgovarali smo i sa sveučilišnim profesorom  povijesti umjetnosti Pavušom Vežićem koji je rekao kako bi bilo dobro  učiniti te tunele dostupnima građanima i gostima.
 – Dvije su vrste tunela i prolaza – povijesni i skloništa. Skloništa su gradili Talijani prije rata kao prostore u koje su se građani mogli skriti u  slučaju bombardiranja. To su, na primjer, prostori u bedemima pored  vrata sv. Krševana ili u vratima kod mosta, a gdje su sada trenutno kiosci  i agencije, započeo je s pojašnjavanjem ovaj stručnjak za spomenike.
Istaknuo je kako se tuneli iz 16. stoljeća isprepliću ispod utvrde Forte,  odnosno današnjeg parka Vladimira Nazora.
 – U parku u blizini vodoskoka je portal s grbom Dalmacije i to je ulaz u  tunel koji vodi do luke, a izlaz je otprilike kod današnje zgrade Peglica, a  gdje se nalaze mala vrata u bedemima. Ovakvi tuneli služili su kao veza  između luke i utvrde. Naime, kad bi došao brod u luku njima su se koristili za prebacivanje robe ili vojnih posada, rekao nam je Vežić. Dodao je  kako slična veza postoji i u neposrednoj blizini Trga pet bunara gdje postoje vrata iza kojih je stepenište koje vodi u dubinu bastiona u Perivoju  kraljice Jelene.
 – Ovi tuneli i hodnici bi se trebali urediti i održavati jer su dio zidina, a  zidine su sastavni dio naše baštine. Grad o tome ne vodi dovoljno brigu,  a bilo bi dobro kad bi se uredili te očuvali za iduće naraštaje, zaključio je  Vežić.