Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

11 C°

Zaustaviti odljev bankarskih dobiti

30.01.2012. 23:00
Zaustaviti odljev  bankarskih dobiti


Dio malih dioničara ne bi platio porez na dividendu, ali bi država to nadoknadila na velikim dioničarima u Ini, HT-u ili bankama, koji dividendu odlijevaju u inozemstvo
Povećanje stope PDV-a sa 23 na 25 posto i promjene u porezu na dohodak izazvale su najviše zanimanja javnosti i u drugi su plan bacile Vladine najave vezane uz uvođenje novih poreza. Tako bi već s novim proračunom, možda već od 1. ožujka, s većom stopom PDV-a Hrvatska mogla dobiti i porez na dividendu i kapitalnu dobit, i on bi se naplaćivao po stopi od 12 posto. Uz to plan je i da se dobit koja se izvlači iz društava s ograničenom odgovornošću oporezuje po istim stopama po kojima se oporezuje dohodak. Samo od poreza na dividendu država bi mogla zaraditi oko 400 milijuna kuna godišnje ako tvrtke nastave dosadašnju praksu isplate dividende. Poduzeća su u Hrvatskoj u prošloj godini prijavila da planiraju isplatiti oko 3,87 milijardi kuna dividende. Neoporezivi dio bi iznosio 24,6 tisuća kuna godišnje, pa određeni broj malih dioničara uopće ne bi platio porez na dividendu, ali bi država to nadoknadila na velikim dioničarima, poput onih u Ini, HT, ili bankama, koji dividendu odlijevaju uglavnom u inozemstvo. U pojedinim slučajevima i država bi kao dioničar plaćala porez, ali u Vladi tvrde da im cilj nije bio prikupiti prihode nego “natjerati” tvrtke da novac zadrže u poduzećima i da pokrenu nove investicije.
Porez na imovinu
To je cilj i povećanje poreza na dohodak koji se isplaćuje u društvima s ograničenom odgovornošću. Naime, u takvim se poduzećima vlasnicima i zaposlenima isplaćuje dohodak kroz isplatu dobiti na što se plaća porez od 20 posto i izbjegava oporezivanje po stopi od 25 i 40 posto.
Vlada promjene najavljuje i u porezima koje naplaćuju lokalne vlasti. Tako bi od 1. siječnja sljedeće godine Hrvatska dobila porez na imovinu, najavio je ovog vikenda ministar financija Slavko Linić. Taj bi porez zamijenio porez na cestovna vozila, porez na kuće za odmor i komunalnu naknadu. Prema ranijim izjavama ministra financija građani ne bi plaćali porez na stan u kojem žive, ali je pitanje što bi se onda dogodilo s lokalnim prihodima. Komunalnu naknadu plaćaju građani na svoje nekretnine, tvrtke na poslovne prostore, ali se ona, primjerice, plaća i na garaže ili građevinsko zemljište. Najveći dio prihoda skupi se od komunalne naknade koja se plaća na stanove i to po kvadratu, ovisno o zoni u kojoj se nekretnina nalazi. Rijeka, primjerice, u ovoj godini planira od komunalne naknade ubrati gotovo 95 milijuna kuna što je oko 14 posto ukupnih prihoda poslovanja.
Studija koju je prije tri godine, kad se također razmišljalo o uvođenju poreza na imovinu, izradio Ekonomski institut pokazala je da bi Hrvatska imala velikih problema s uvođenjem poreza na imovinu jer je pitanje tko bi bio obveznik tog poreza za stanove koji još nisu uknjiženi. Tako primjerice, u vrijeme izrade te studije, jedna trećina stanova u Zagrebu nije imala jasne vlasničke papire. No, grad to nije ometalo da naplati komunalnu nakandu jer se ona plaća samo na osnovu činjenice da je netko u posjedu određene nekretnine.
Primjeri iz regije
Takvoj situaciji Česi i Slovaci doskočili su na način da su komunalnu naknadu pretvorili u porez na imovinu s time da su povećali broj razreda kako bi jače opteretili one s vrijednijom imovinom. U Srbiji je, pak, porez na imovinu uveden tako da se plaća na vrijednost nekretnine, ali se dobiva olakšica na dio prostora nužnog za stanovanje. Takav bi pak model u Hrvatskoj, napominju naši sugovornici iz Ministarstva financija, iziskivao procjenu vrijednosti nekretnina, stvaranje kataloga nekretnina i usklađivanje tržišne vrijednosti svaka tri mjeseca sa inflacijom. Maksimum koji bi se i na taj način mogao zaraditi od poreza na imovinu je oko tri milijarde kuna, što je iznos koji lokalne vlasti već ostvare na komunlanom doprinosu. Uz to, naši sugovornici napominju, da bi reforma kojom bi se uveo porez na imovinu bila besmislena bez prethodnog preustroja gradova i općina jer su oni ti koji određuju stopu po kojoj bi se novi porez plaćao. Zato naši sugovornici sumnjaju u to da će do početka 2013. godine biti moguće uvesti novi sustava oporezivanja imovine.


Fitch na razgovorima u Vladi


Sljedeća dva tjedna predstavnici Vlade imat će niz sastanaka o kojima će ovisiti hoće li Hrvatska sačuvati sadašnji kreditni rejting ili će ga agencije sniziti na razinu “junka” (smeća) što će onda otežati i zaduživanje države. Prvi su u Hrvatsku stigli predstavnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koji ostaju do kraja tjedna. No, već danas u Hrvatsku stižu predstavnici rejting agencija, a prvi će biti službenici agencije Fitch Ratings, dok nešto kasnije slijede razgovori s predstavnicima agencija Standard & Poor’s i Moody’s. Vlada je uvjerena da je svoje namjere jasno iskazala predstavljanjem proračunskih smjernica, no, kako doznajemo, međunarodni će financijaši tražiti preciznije odgovore na pitanje kako Vlada planira rast od 0,8 posto, te na čemu temelji procjenu da je redovite proračunske rashode moguće srezati za više od šest milijardi kuna.