Na zadarskom području više nema nijednog rasadnika murava

Oni koji su pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća bili djeca svoje odrastanje zahvaljuju kruhu i masti. Uz kruh i mast tijekom ljeta za užinu bilo je odlično popeti se na murvu i dobro se najesti slatkih plodova. U to doba murve su rasle gotovo u svakoj okućnici ili kao drvoredi uz cestu. A kako i ne bi kad uzgoj murvi i svilogojstvo u zadarskom kraju imaju dugu tradiciju.
Sjeme iz Italije
Da su klima i tlo povoljni za uzgoj murvi ustanovio je mletački providur Dandolo koji je donio sjeme murve iz Italije i na svojem posjedu u Zadru posadio prva stabla, te nagovarao seljake na sadnju jer proizvodnja čahura dudovog svilca može biti unosan posao.
Kada je Austrija preuzela vlast u Dalmaciji nije zatekla dovoljno stabala za ozbiljnije svilogojstvo. Zbog toga je pokrenula akciju sadnje murava. Da bi murva stasala i bila u funkciji svilogojstva trebalo je 12 do 15 godina. Da bi seljaci prihvatili plan sadnje murvi vlada je 1834. raspisala godišnju nagradu za najbolje uzgajivače murvi. Doktor Oracije Pinelli na svom posjedu u Crnom podignuo je rasadnik i godišnje proizvodio 44 000 sadnica murvi koje je od njega kupovala vlada i dijelila seljacima ne samo u zadarskom kraju nego diljem Dalmacije.
Tijekom 19. stoljeća uzgoj murvi i proizvodnja svile u Dalmaciji, a posebno na zadarskom području, je iz godine u godinu rasla. Do opadanja je došlo pojavom bolesti na čahuri dudova svilca, a kasnije proizvodnjom svile na drugi način.
Plodovi i razmnožavanje
Murva kao dugovječno stablo i dalje je opstala. Drvo murve zbog svoje tvrdoće i danas se koristi u brodogradnji i bačvarstvu. Svakome tko ima prostora u vrtu dobro bi bilo da posadi stablo murve. Murva osim što se može jesti u svježem stanju, vrlo je pogodna za pravljenje sokova, sirupa, pekmeza i marmelada, ali i rakije dudovače. Plodovi murve mogu se sušiti kako bi se konzumirali tijekom zime. Zbog svoje velike slatkoće dobro se uklapa u jela od divljači. Lišće murve može se koristiti za hranidbu domaćih životinja.
   Plodovi murve osim antocijana koji vežu slobodne radikale u organizmu pomažu i kod drugih zdravstvenih smetnji. Tako sok od murve pomaže kod afti, astme, bronhitisa, čireva u ustima, edema, epilepsije, groznice, glavobolje, hipoglikemije, hipertenzije, iritacije mišićne sluznice u ustima, kašlja, nesanice, proljeva, prehlade, slabosti, ugriza buha i zmija, upalnih stanja i zatvora.
  Murva se razmnožava sjemenom, reznicama i cijepljenjem. Vrlo skromnog je zahtjeva, a kako stablo razvija veliku krošnju potrebno je osigurati dovoljno prostora. Postoje tri vrste murvi: bijela, crvena i crna. Crna ima nižu krošnju, plodovi su najukusniji i sadrže najviše antocijana. Uz sve navedeno stablo murve daje odličnu hladovinu u vrućim danima.