GALAC PRONAĐEN U STARCU Sorta koja će opet davati vatreno crno vino “Gavran”

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
VINOGRADARSTVO ● PROF. DR. EDI MALETIĆ O NAJNOVIJIM OTKRIĆIMA STARIH SORTI VINOVE LOZE
-Bitno je da smo Galac pronašli, locirali ga i identificirali. Već je urađena i genetična analiza. Sada predstoji inventura područja s ciljem da se pronađe još panja da bi se proizvelo što više sadnica. Slijedeći korak je formiranje matičnog vinograda i proizvodnja vina da sortu ispitamo do kraja, kaže prof. Edi Maletić. Zašto je vino od Galca prozvano "Gavran" i hoće li se u projekt revitalizacije uključiti općina Poličnik?
Nedjeljko JUSUP
U RUJNU PRIJE BERBE - Profesor Edi Maletić označio je panjeve Galca i Ruževine u vinogradu Denisa Jusupa

Put od zaborava i nestajanja do reafirmacije kakav prolaze Dubrovačka Malvasija i Crljenak, od kojega je potekao američki Zinfandel, možda ponovi i sorta Galac u zadarskom kraju. Ima izgleda jer kada ga je  većina vinoljubaca prežalila, smatrajući da je nepovratno nestao, pronađeno je nekoliko panjeva u Briševu, u vinogradu Denisa Jusupa (57) na lokaciji Starac. 

-Bitno je da smo Galac pronašli,  locirali ga i identificirali, kaže prof. dr. Edi Maletić. 

Prošao genetičku analizu

On je u rujnu prošle godine osobno kročio u spomenuti vinograd. Označio panjeve,  uzeo određeni broj listova da bi u laboratoriju Agronomskog fakulteta u Zagrebu napravio genetičku analizu. I, potvrdilo se da je to - to. Sto posto Galac.  Nema greške jer se kod utvrđivanja sorti primjenjuje ista metoda kojom se koristi i sudska medicina, primjerice, pri identifikaciji žrtava rata, za dokazivanje očinstva i slično. 

-Kao svatko od nas tako i sorte imaju jedinstven DNK kao otisak prsta, prisnažuje prof. Maletić. 

Uz sve ostale profesorske poslove na fakultetu, ovaj rođeni Zadranim i po mnogima najbolji hrvatski enolog,  već 20 je godina na čelu tima znanstvenika koji “češljaju” hrvatske vinograde da bi otkrili i spasili autohtone sorte.

Poljska kolekcija na Jazbini

-Od 400 koliko ih se spominje u literaturi mi smo uspjeli spasiti 130 koje možemo smatrati autohtonim. Od toga su uzgoju 42, 43 sorte koje daju nekakva vina. 

A ove druge, njih između 80 i 90 mogu se naći u pojedinim starim vinogradima gdje se grožđe bere “s reda” i pravi vino od više raznih sorti. Takve su nam i najzanimljivije jer su one najviše ugrožene, ističe Maletić. Jer, kad stari ljudi, koji imaju te vinograde odustaju od proizvodnje ili umru, obično to više nitko ne nastavlja, a kad sorta jednom nestane, kad nema više nijednog panja od kojeg možeš uzeti pupove i proizvesti sadnice ona je nepovratno nestala. 

Sa ovih 130 starih sorti od kojih je velika većina opisana u Zelenoj knjizi praktički je zaustavljena erozija sortimenta. Sorte su spašene jer su kolekcionirane. 

-Na pokušalištu Agronomskog fakulteta na Jazbini 142 u Zagrebu napravili smo poljsku kolekciju ili tzv. banku gena. Tu se nalaze sve sorte iz cijele Hrvatske koje smo našli. No, da bi bili sigurni od nadajbože požara, neke jake zime ili drugih nepogoda, da nebi ostali bez tog materijala podigli smo nekoliko sigurnosnih kolekcija i to u Splitu za dalmatinske kultivare, za sorte Istre i Hrvatskog primorja u Poreču. Za kontinentalne sorte, osim u Zagorju, upravo se podiže jedna kolekcija i u Osijeku, otkriva Maletić. 

Prisjetio se i početaka prije dvadeset godina kada on i njegov tim nisu imali ništa osim velike volje i upornosti. 

- Sada je  lakše jer je i država odnosno nadležno ministarstvo prepoznalo važnost ovog posla, kaže Maletić. 

On i sedam znanstvenika u timu djeluju kroz Povjerenstvo za  biljne genetske izvore pri Ministarstvu poljoprivrede gdje su obuhvaćene sve kulture   kojima treba sačuvati sjeme ili sadni materijal. 

- Imamo i određene isnose sredstava za godišnje održavanje nasada i druge aktivnosti, dodaje prof. Maletić.

Spašeni u zadnji tren

Koliko je važna revitalizacija domaćih sorti može poslužiti primjer Dubrovačke Malvasije. Ona je praktički bila nestala, spala na nekoliko panja,  a sada, otkad je revitalizirana, daje odlična vina. Ima 12 proizvođača koji s vinima idu ne tržište. Prije deset godina bila je prvak svijeta u kategoriji vina Malvazija.

 Spomenimo i Crljenak odnosno Tribidrag. 

-Kad se otkrilo da je od njega postao američki Zinfandel, pronašli smo jedva 25 panja Crljenka u Hrvatskoj. Znači, da se sačekalo još deset godina vjerojatno ne bi bilo više nijednoga i pitanje da li bi iko ikada dokazao da je to hrvatska sorta. Ne bi bilo fizičkog dokaza. Zato je važno da mi te stare sorte, čija je populacija spala na nekoliko desetaka pimjeraka,  nađemo i da ih u toj našoj banci gena kolekcioniramo. Onda možemo reći da su one spašene. Ta kolekcija će se obnavljati. 

Imamo i sigurnosne kolekcije tako da uvijek postoji mogućnost da se sorta raširi.  

Galac ima odličan potencijal

Vjerujem da će tako biti i s ovim našim Galcem. Prije 15-ak godina našao sam ga bio i u Zemuniku.  Međutim taj vinograd je stradao, nema ga više. Srećom, našli smo ga u ovom vinogradu u Briševu. Svega nekoliko panja. Riječ je sigurno o jednoj odličnoj sorti koja ima odličan potencijal što potvrđuju i literaturni podatci. Nema ih baš puno, ali to što ima govori da je bila odlična sorta i to za onako vatreno, jako crno vino pa su ga prozvali “Gavran” što u svojoj Dalmatinskoj ampelografiji  ističe i Stjepan Bulić. Galac je jako kvalitetna sorta, ali ima i svojih problema jer ima ženski cvijet pa zbog toga je možda ljudi nisu voljeli, jer je uvijek trebalo saditi sa nekom drugom sortom kompatibilnom zbog oplodnje. No, sve se to danas može bez problema riješiti, smatra Maletić.

E, a  što sad treba napraviti da dođe do realizacije projekta revitalizacije Galca?!

Zainteresirana i općina Poličnik 

 -Nekidan sa  razgovarao sa Davorom Lončarom, načelnikom općine Poličnik. Predočio mu materijale. Ako se dogovorimo o realizaciji mi bismo već ove zime mogli uzeti pupove sa svih tih panja koji su indentificirani kao Galac, dodati i pupove koje već imamo u kolekciji u banci gena u Jazbini u Zagrebu i napravili određenu količinu sadnica. To bi ponovili i dogodine s time da bi još proširili našu potragu pa bi pregledali cijeli vinograd u Briševu.

 Možda pronađemo još koji panj i u nekom susjednom vinogradu i u drugim mjestima jer Galac nije bio samo u Briševu.  Sadilo ga se na cijelom području nekadašnjeg kotara Zadar. Galac se još zvao i Gavran, vjerojatno i zato što je imao jako crno vino. Kao gavran. Jako crno vino zbog toga je prozvano “Gavran”.

 Zašto su ga ljudi napuštali? Kao i sve ove druge sorte. Došle su nove sorte koje su bile rodnije. Kombinati i vinarije su prije uglavnom plaćale grožđe  po kilu. Onda sorte kao što je Galac koje nisu imale visoke prinose. Nisu imale ni velike grozdove. Uvijek tu oplodnja bude lošija pa i grozdovi rastresitiji. Zato su ljudi bježali od tih sorti. Sadili Plavinu, Babić i neke druge crne sorte koje su bile sigurnije za proizvodnju i koje su davale više kila. I to je bio glavni razlog zašto se Galac, po mome mišljenju, napustio. 

Ali, danas se vremena mijenjaju. Svi mi znamo da postoji tržište za visoko kvalitetna vina , da se ljudi okreću i autohtonim sortama. Originalnim vinima nekoga kraja, tim vinima koja imaju priču. Galac sigurno može biti sutra nečiji izbor netko tko će se baviti sa vinom možda će bolji posao napraviti sa Galcem nego sa Merlotom. Ne kažem da treba napustiti Merlot, Cabernet i druge introducirane sorte, ali ne treba zbog njih zapustiti naše sorte. Galac će sutra, govori profesor Maletić biti samo kod nas - ako ga revitaliziramo.

Revitaliziramo! Kad? 

Oformiti matični vinograd i proizvesti vino 

-Zamišljeno je da projekt traje pet godina. U prve tri godine će se raditi inventura odnosno prve dvije godine inventura područja nastojati će se pronaći što više panja Galca, da bi se proizvelo što više sadnica Galca. Sve te panje ćemo testirati i na bolest, te stare sorte su obično opterećene sa nekim virusima, nekim bolestima što može biti problem kod proizvodnje sadnog materijala. 

Nakon testiranja  samo od najboljih panja će se  prizvesti sadnice da bi se sutra oformio jedan matični vinograd sa, nadam se nekoliko stotina panja Galca. O lokaciji ćemo se dogovarati sa investitorom projekta. 

Općina Poličnik je pokazala načelni interes. Treba što prije djelovati da ne gubimo godinu bez veze. Kad se formira matični vinograd to će biti u jednu ruku eksperimentalni vinograd da bi se dobila, recimo, tona grožđa Galca pa da se napravi pristojna količina vina da tu sortu ispitamo do kraja. S druge strane da bude matični vinograd za proizvodnju sadnica. To će biti jedino mjesto gdje će sutra netko moći doći uzeti pupove i odnijeti u rasadnik i napraviti koliko bude trebalo napraviti sadnica novog Galca. Tek tada možemo reći da je sorta revitalizirana, da više nije kritično ugrožena, kaže Maletić.

Svrdlovina kao primjer i za Galac

Prema njegovim riječima  od spomenutih oko 90 sorti od kojih se ne proizvode vina približno ih je 60 kritično ugroženih. To su one koje zavise samo o tome hoće li stari gospodar poživiti još koju godinu. 

-Imamo ih samo mi u kolekciji u Zagrebu, a na terenu jedino u tim starim vinogradima koji se sve više  napuštaju. Ali, u posljednje vrijeme ima i onih koji se vraćaju starim sortama.

 Svijetli primjer je Svrdlovina koja je zaslugom vinara Mladena Anića, koji se posvetio toj sorti. Godinu po godinu proizvodio sadnice sam proizveo vino koje je oduševilo mnoge. Sad već ljudi podižu vinograde sa tisućama loza Svrdlovine. Tako je Svrdlovinu posadio i Zdravko Žuža, sve poznatiji vinogradar i vinar koji ima vinograde u Islamu Grčkom. Čuo sam da su i neki drugi posadili Svrdlovinu kao Branko Kutija, dr. Anđelko Vrsaljko… Znači, evo, u zadarskom kraju će biti već tri četiri vina od Svrdlovine, a prije deset godina nitko nije znao za Svrdlovinu. Ja se nadam da će takva sudbina zadesiti i Galca, odnosno da će Galac možda postati sorta koju će ljudi tražiti čija će se vina piti i osvajati nagrade. Napokon, nisu ga naši stari slučajno  prozvali “vatreno crno”. 

Profesor Maletić je pojasnio i u kojem pravcu bi trebalo ići naše vinogradarstvo i vinarstvo.

Dobitna kombinacija: domaća vina s pričom

-Gledajte ja mislim da smo napravili jako puno. Prije dvadeset godina nije bilo zadarskih vina na tržištu. Sada osvajamo medalje Da nema Zadrana na Sabatini ne bi bilo toliko zlatnih medalja. Napravili smo odličan rezultat s ovim introduciranim sortama. Nitko više ne spori da Merlot, Cabernnet Sauvignon, Syrah u Ravnim kotarima daju odličnu kvalitetu. Međutim, mi bi se trebali okrenuti i autohtonim sortama, izabrati one koje mogu dati odličnu kvalitetu. Merlote,  Cabernnete i Syrahe možeš kupiti takoreći u svakoj trafici svugdje u svijetu, a našu Bilinu Privlačku, Svrdlovinu, ili sutra Galac moći ćeš kupiti samo tu na zadarskom području. 

Još ako budu dobra vina, onda će to biti dobitna formula za proizvođače. Kod nas u Hrvatskoj pa i tu u Zadru su uglavnom mali proizvođači koji jako teško mogu amortizirati visoke troškove proizvodnje, opreme, zaštitnih sredstava, odležavanja vina…Ta vina moraju biti skupa da bi ta proizvodnja koliko toliko bila rentabilna. Moraju biti visoke kvalitete da bi ih netko kupio Merlot iz Ravnih kotare ne Merlot iz Istre ili Merlot iz nekog drugog vinogorja. 

 U slučaju autohtonih sorti  imamo prednost da nitko takva vina  nema, a strani turisti su pogotovo skloni uvijek tražiti nove mirise i okuse. 

Evo i ja kad putujem negdje tražim lokalne sorte, lokalna vina. 

To može biti dobar izbor za nekoga tko se hoće sutra baviti lozom i  vinom ovdje. Osim visoke kvalitete koje mnoge od tih sorata imaju, a mnoge od njih imaju i priču. A priča je danas nešto što jako dobro prodaje vino. Još ako je ta priča ispričana uz vino u kušaonici ili na terasi nekoga podruma gdje se pruža pogled na more ili na vinograde onda je to dobitna kombinacija, poručuje profesor Edi Maletić. 

Sve je rečeno. Čeka se Galac, vinogradi s tom starinskom sortom  i, kao šećer na kraju, vatreno crno vino kojeg jedva čekamo kušati.


Birovi iz didovog vinograda

U vinogradu Denisa Jusupa profesor Maletić je prepoznao i nekoliko panja zanimljive sorte Ruževina za koju kaže da ima unikatni genetički profil.

-Ima tu još panja za koje nitko ne zna koje su sorte, kaže Denis. Ne zna ni njegov otac Boris (80).  Vinograd je posađen prije 45 godina. Na divljaku su navrtane plemke iz tada već starog didovog vinograda, kaže Denis ne krijući zadovoljstvo što će Galac iz njegovog vinograda poslužiti za revitalizaciju te autohtone sorte.


Pronađeno 130 sorti

Hrvatska tradicija vinogradarstva duga je 2500 godina. U literaturi je evidentirano oko 400 autohtonih sorti, od  toga samo u Dalmaciji njih 200. 

Mnoge su  nestale pojavom američkih bolesti (filoksera i peronospora) prije 150 godina Poslije u socijalizmu velike vinarije su plaćale grožđe po kilogramu pa su vinogradari preferirali sorte koje daju velike prinose. Manje rodne sorte kao Galac i slične u vinogradima na sjevernodalmatinskom području je zamijenjivala Plavina. Poslije, navlastito nakon Domovinskog rata  u modu su došle introducirane sorte Merlot, Syrah, Cabernnet sauvignon… Autohtone sorte kroz cijelo to vrijeme nestaju iz vinograda. - U posljednjih 20 godina uspjeli smo ih pronaći 130 od kojih su njih 42, 43 u uzgoju, kaže prof. dr. Edi Maletić.


 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)