Korizmenim oratorijem ususret Uskrsu

Držim da stare, izvorne napjeve treba sačuvati od propadanja i to je doprinos čuvanju naše kulturne baštine. U tome kao muzikolog i skupljač starih napjeva vidim i svoju zadaću, istaknuo je autor oratorija maestro Ljubo Stipišić Delmata

U župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u istoimenom općinskom središtu u nedjelju navečer izveden je korizmeni oratorij “Klapska muka (Rapska)” koji su pod ravnanjem autora oratorija, oca dalmatinske klapske pjesme, maestra Ljube Stipišića Delmate, gotovo do savršenstva ujedinjeno izveli pjevači klapa, koje već više godina djeluju na otoku Rabu – muških klapa Kristofor, Rab i Eufemija-Kampor te ženska klapa Sozal-Rab. Delmatina ideja objedinjavanja parcijalnih snaga u jedinstvenu energiju donese ovakve uspješne rezultate. Kao gosti koncerta nastupila je domaća klapa Cantus. Prepuna župna crkva dokaz je da vrhunskih klapskih izvedbi publici nikada nije dovoljno, a osobito ako je riječ o tako dobro aranžiranim starim duhovnim napjevima.
Skladatelj je u izboru interpreta, upravo s tradicionalnim tijelima, muškim i ženskim klapama pa i solistima iz okvira istih korpusa, ujedno ponudio i edukativni naputak, sa željom da se u mjestima i gradovima gdje djeluje oko 450 klapa ta melosna energija može objedinjavati i kod ostvarenja zahtjevnijih glazbenih projekata. Scenarij je skrojen ponajviše iz biblijskih izvadaka te stihova pjesnikinje S. Klanac-Tulić, Kneževićeve Muke i uz vlastito dopjevavanje.
– Držim da stare izvorne napjeve treba sačuvati od propadanja i to je doprinos čuvanju naše kulturne baštine. U tome kao muzikolog i sakupljač starih napjeva vidim i svoju zadaću. U obradama novih pjesama želimo pokazati koliko klapsko pjevanje prati suvremenost i suvremeni glazbeni izričaj obrađen na klapski način.
Pučke pjesme su veza s našim precima, koju u što autohtonijem tonu predajemo novim generacijama. I u suvremenim pjesmama kriju se motivi sadržani u pučkim napjevima, čiji su izvori i ilirski, rimski, bizantinski, ugarski, venecijanski, napoleonovski, austrijski, jugoslavenski i hrvatski, što prati povijesna zbivanja kroz koja su prolazili Dalmacija i jadransko područje. Naši napjevi imaju i različite utjecaje koralnog, crkvenog i glagoljaškog pjevanja, utjecaje talijanske i mediteranske melodije, utjecaje zabrđa i unutrašnjosti, ilirskog preporodnog razdoblja, suvremenih i popularnih pjesama. Najvrjedniji pučki napjevi baziraju se na koralnom i glagoljaškom pjevanju, a njih i danas koriste suvremeni skladatelji, rekao je Ljubo Stipišić, melograf, aranžer, skladatelj i dirigent.
Na kraju koncerta koji je pod pokroviteljstvom hotelske kuće Ilirija d.o.o. Biograd organizirao Mjesni odbor Sv. Filipa i Jakova, a suorganizirao Župni ured, maestru Ljubi Stipišiću i direktoru Ureda TZG-a Raba Nedjeljku Mukeliću predsjednik MO-a Sv. Filip i Jakov Filip Đinđić uručio je prigodne darove, među njima i poznatu filipjansku tortu.