Umjesto trajekta dobili smrad

Uspostavom trajektne linije Gaženica – Zaglav troškovi nabave robe za Dugi otok bi se drastično smanjili, što bi se odrazilo i na poboljšanje standarda života na otoku. Osim toga gospodarstvenici su nezadovoljni i sa satnicom trajektne linije Zadar – Brbinj, napominje Štraub

Umjesto da nam vrati trajektnu liniju, Zadarska županija nas je “obdarila” smećem, negoduje zaglavski ugostitelj Bernard Štraub s obzirom da će se odvoz smeća s Dugog otoka na kopno odvijati preko zaglavskih Triluka.
– Nekada je Zaglav sa svojom uvalom Triluke bio glavna dugootočna žila kucavica. Jer, imao je trajektno pristanište izgrađeno po svim europskim standardima. Nadamo se ipak, ističe ugostitelj Štraub, da će trajektna luka u Zaglavu ponovno profunkcionirati nakon što se otvori prolaz kroz Ždrelac. Posebno ako se ima na umu da je linija Gaženica – Zaglav kraća punih devet milja od one do Brbinja. Također, nadodaje Štraub, na južnom djelu Dugog otoka, koji gravitira zaglavskoj trajektnoj liniji živi oko 1.200 stanovnika, odnosno preko 75 posto svih Dugootočana.
Treba uzeti u obzir i da gospodarstvenici s južnog dijela otoka godišnje na prijevoz robe do trajektnog pristaništa u Brbinju troše enormnu svotu novaca, približno tri milijuna kuna.
– Uspostavom trajektne linije Gaženica – Zaglav troškovi nabave robe za Dugi otok bi se drastično smanjili, što bi se odrazilo i na poboljšanje standarda života na otoku. Osim toga gospodarstvenici su nezadovoljni i sa satnicom trajektne linije Zadar – Brbinj, jer ona ne ostavlja mogućnost dostavljanja robe na dugootočne destinacije rano ujutro, što je nužno radi pravovremenog opskrbe Dugootočana i turista. No, što napraviti sa smećem čiji se smrad u ljetnim mjesecima širi Zaglavom i poslovnom zonom Triluke, pita se ugostitelj Bernard.
Zaglavci pozdravljaju odvoz smeća na kopno brodom u najmu zadarske Čistoće, tim više što je u pitanju ekoprojekt. Smeće se odvozi posebnim trajektom, a ne kao nekada, redovnim trajektnim linijama.
Treba kazati i da je u posljednje vrijeme, ne samo na Dugom otoku, već i na drugim zadarskim otocima učinjeno mnogo na odlaganju otpada. Sva divlja odlagališta sanirana su sustavom prešanja velikog otpada koji se potom odvozi na odlagalište na kopno. Troškove većim dijelom pokriva Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Taj ekoprojekt odlaganja dugootočnog smeća poštuje i naš sugovorik, ugostitelj Štraub.
No, on se nikako ne slaže da smrad koji se širi Zaglavom i Trilukama tjera zaglavska turiste na druga dugootočna odredišta. Štraubu također nije jasno zašto Čistoća u suradnji s Općinom Sali ne poduzima ništa u sprječavanju širenja smrada smeća, dok se na pristaništu čeka isplovljavanje ekobroda.