Jadransku regiju podijeliti na otočnu i kopnenu

Trebalo bi da svatko tko se rodi na otoku automatski od Ministarstva dobije doživotnu dozvolu za mali ribolov, ocijenio je predsjednik ŽO HNS-a Zvonko Mišlov

Potpredsjednik ŽO HNS-a i predsjednik Dalmatinskog saveza za otoke pozvao je županijsku vlast da ozbiljno shvati Vladinu uredbu o osnivanju partnerskih vijeća statističkih regija.
– Hrvatsku smo podijelili na statističke regije kako bismo od Europe uzeli financijsku pomoć. Partnersko vijeće u koje ulaze predstavnici ministarstva, agencija za regionalni razvoj, županija, gradova i općina, gospodarskih, obrtničkih i poljoprivrednih komora, sindikata, udruge poslodavaca, turističkih zajednica, znanstvene zajednice, udruga branitelja i udruga koje djeluju na području zaštite okoliša i održivog razvoja, trebaju među ostalim definirati razvojne prioritete i davati smjernice pri izradi županijskih razvojnih strategija, kazao je Barić ističući kako bi Jadransku regiju trebalo podijeliti na dvije – otočnu i kopnenu.
– Vidimo da su otoci koji imaju svoje općine razvijeniji od otoka koji administrativno pripadaju kopnenim centrima – Zadru, Vodicama, Šibeniku i Dubrovniku. Za otoke već imamo, ili bismo trebali imati, programe održivog razvoja otočkih skupina i te bi programe trebalo revidirati i iskoristiti. Što se tiče kopnenog dijela, trebalo bi vidjeti što će biti sa gospodarskim zonama na područjima od posebne državne skrbi. To napominjem stoga što će ulaskom u EU, koja ne poznaje takav zakon, doći do ukidanja Zakona o područjima od posebne državne skrbi. Poduzetnici i danas imaju problema, a što će tek biti kad počnu poslovati pod jednakim uvjetima kao i drugi?, kazao je Barić navodeći kako je posredstvom poticanja za poduzetnike i obiteljska gospodarstva potrebno nastaviti pomagati područjima od posebne državne skrbi.
– Od 1948. do 2001. godine otočko stanovništvo depopuliralo je za 20 posto, a u Zadarskoj županiji za 40 posto. Ako izuzmemo otok Vir, koji je jedini zabilježio povećanje stanovništva, i otok Pag koji je zabilježio umjerenu depopulaciju, ostalih petnaestak otoka bilježi depopulaciju od 15 posto, kazao je predsjednik HNS-a Zadarske županije Zvonko Mišlov napominjući kako je u posljednje vrijeme doneseno više mjera koje će utjecati na daljnju depopulaciju otoka.
– Jadrolinija je podigla cijenu karata za otočno stanovništvo, pa je na liniji Preko-Zadar cijena povećana za 30 posto za osobnu kartu, a za 15 posto za automobilsku kartu. Zar nije umjesto redukcija nekih linija trebalo, u ovom vremenu štednje, napraviti racionalizaciju na način da se u jednoj plovidbenoj liniji pristaje u više luka, pa se na liniji Zaglav-Zadar moglo pristajati na Ižu. Komunalna poduzeća na otocima po zakonu su dužna komunalni otpad transportirati na kopno, a trajektne karte su skupe i to dosta opterećuje poslovanje ovih tvrtki. Bilo bi potrebno da država uvede poticajne mjere pa da se cijene karte smanje. Zakon o morskom ribarstvu praktično dokida mali ili tradicionalni ribolov. Kad u Austriji skupina ljudi živi na području koje je izloženo depopulaciji, država ih stimulira i s po 20.000 eura godišnje samo da ostanu tamo živjeti, a kod nas se radi sve da populacija s otoka nestane. Trebalo bi da svatko tko se rodi na otoku automatski od Ministarstva dobije doživotnu dozvolu za mali ribolov. Govori se o zaštiti ribljeg fonda, ali riblji fond bi bolje bilo štititi ZERP-om, a ne ukinuti djelatnost koja za otočane život znači. Uostalom, ljudi koji na otoku ulove dva, tri kila ribe daju susjedima i tako se smanjuje uvoz, zaključio je Mišlov.