IZMEĐU ČEKIĆA I NAKOVNJA Rezanje plaća mali učinak na proračun s velikim posljedicama

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Je li smanjenje dohotka u javnom sektoru neminovno
Institut za javne financije upozorio je da bi privremeno smanjivanje plaća u javnom sektoru imalo »relativno« skromne fiskalne učinke, dok bi posljedice takve mjere na ključne ekonomske pokazatelje mogle biti dugotrajne i velike
V. KARUZA
Građani zaposleni u privatnom sektoru, pogođeni posljedicama gospodarskog zastoja, u idućim mjesecima će uvelike ovisiti o dohotku ostalih članova obitelji

U mjesec dana, od 29. veljače do 29. ožujka, s mirovinskog osiguranja u Hrvatskoj je odjavljeno oko osam tisuća građana, podaci su to koje smo dobili u Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Dio njih vjerojatno se odjavio zbog odlaska u mirovinu, ali u velikom broju među njima su i oni koji su dobili otkaze zbog ekonomskih posljedica epidemije koronavirusa. Sugerira to i podatak da je u deset dana, od 16. do 26. ožujka broj u evidenciji nezaposlenih broj porastao za više od pet tisuća. Poslodavci tih ljudi očito nisu čekali primjenu Vladinih mjera, pa ni ne pokušavaju uz naknadu u visini minimalca te odgodu poreza i doprinosa zadržati postojeći broj zaposlenih. Mjeru za očuvanje radnih mjesta, kroz isplatu naknade u visini minimalca, do jučer popodne je zatražilo oko 52 tisuće poduzetnika koji zapošljavaju gotovo 300 tisuća radnika. Istovremeno je više od 39 tisuća poduzeća zatražilo odgodu plaćanja poreza i doprinosa.
Iz Hrvatske udruge banaka najavljuju i to da će poslovne banke uskoro građanima ponuditi moratorije na otplatu kredita za travanj, svibanj i lipanj. Oni koji otplaćuju stambene ili gotovinske kredite, a na minimalcu su ili ne primaju plaću, moći će zatražiti odgodu plaćanja na tri mjeseca s mogućnošću produljenja na još tri mjeseca, najavio je direktor HUB-a Zdenko Adrović. Pojasnio je i da građani neće morati skupljati potvrde i dokumente, nego će se stvari rješavati telefonski ili elektronički.
– Naprosto ćemo vjerovati ljudima da im je plaća umanjena ili da je nemaju, a to će se kasnije provjeravati. U ovom trenutku ići ćemo na povjerenje, kazao je Adrović. Pojasnio je da banke neće pokretati ovrhe do 30. lipnja. Odgode će se odnositi i na leasing rate.

Prijetnja gospodarstvu

Najavio je i da se razmatra mogućnost da banke uz pomoć državnih jamstva osiguraju likvidnost tvrtkama koje su zapale u probleme.
– Poslovne banke davat će novu likvidnost poslovnim subjektima i takvi krediti će biti pokriveni garantnim shemama. Država će pokrivati 70 posto rizika, objasnio je Adrović.
I dok se iz sata u sat povećava broj poduzeća i radnika koji traže pomoć države u isplati plaća i dalje se lome koplja oko toga je li smanjenje plaća u javnom sektoru neminovan potez ili bi takva odluka države dodatno smanjila potrošnju i produbila trajanje krize i pad BDP-a. Institut za javne financije upozorio je jučer da bi privremeno smanjivanje plaća u javnom sektoru imalo »relativno« skromne fiskalne učinke, dok bi posljedice takve mjere na ključne ekonomske pokazatelje mogle biti dugotrajne i velike.
– Fiskalni učinci privremenog hipotetskog smanjivanja bruto plaća financiranih iz proračuna opće države ‘relativno’ su skromni (od 0,38 do 1,22 posto BDP-a), a posljedice zbog utjecaja na ključne ekonomske pokazatelje (BDP, proračunske prihode te posredno deficit i javni dug) mogu biti dugotrajne i velike. No, sadašnja je situacija istovremeno prijetnja gospodarstvu i javnim financijama, ali i prilika za nužne strukturne reforme, selektivne i dobro promišljene rezove te reorganizaciju i optimizaciju hrvatskog javnog sektora, navodi se u osvrtu analitičara IJF. U osvrtu pod naslovom »Između čekića i nakovnja: što s plaćama financiranima iz proračuna opće države u vrijeme koronakrize?«, Slavko Bezeredi, Vjekoslav Bratić, Josip Franić i Ivica Urban u obzir su uzeli šest odjeljaka u kojima je pretežiti poslodavac država odnosno proračunski i izvanproračunski korisnici – znanstveno istraživanje i razvoj, javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje, obrazovanje te djelatnosti zdravstvene zaštite, socijalne skrbi s i bez smještaja. U tim je djelatnostima 365 tisuća zaposlenih, a nisu uključena javna poduzeća i lokalna komunalna društva, ali su izuzete i 94 tisuće zaposlenih koji su izravno uključeni u sprečavanje epidemije, poput obrane, javnog reda i sigurnosti te djelatnosti bolnica.

Dva scenarija

Za dva manje restriktivna scenarija analitičari su krenuli od smanjenja bruto plaće po progresivnoj stopi, pri čemu smanjenja ne bi bilo za one s najnižim bruto plaćama odnosno do 4.500 kuna, a nakon toga postupno raste do maksimalno 40 posto za bruto iznad 36.500 kuna. U tom bi slučaju ukupan iznos bruto plaća sa 42,89 milijardi kuna pao na 38,7 milijardi kuna, odnosno za 4,2 milijarde, što je gotovo deset posto. Ali zbog smanjenja bruto plaća smanjuju se prihodi od doprinosa na plaće i poreza na dohodak i prireza, pa je u konačnici ušteda za proračun zapravo 2,3 milijarde kuna. Bez zaposlenih u vojsci, policiji i bolnicama i ušteda je 1,5 milijarda kuna godišnje.
U dva restriktivna scenarija, odnosno s većim umanjenjem plaća ispod 20 tisuća kuna bruto ušteda bi za državni proračun bila 4.9 milijardi kuna godišnje, odnosno 3,4 milijarde kuna, ako se isključe vojska, policija i zdravstvo.
– I uz pomalo ‘drakonske’ rezove plaća u općoj državi učinci su relativno skromni, posebice imajući u vidu znatna sredstva koja su potrebna za pomoć privatnim poduzećima, upozoravaju analitičari IJF-a. Prije bilo kakve odluke Vladu upozoravaju i na to da će građani zaposleni u privatnom sektoru, koji već jesu, ili će tek biti pogođeni posljedicama gospodarskog zastoja, u idućim mjesecima uvelike ovisiti o dohotku ostalih članova obitelji, jer u brojnim kućanstvima se dohodak ostvaruje od zaposlenja i u privatnom i u javnom sektoru. Dodaju i da bi smanjenje plaća iz proračuna opće države rezultiralo dodatnim padom potrošnje i snažnijim padom BDP-a te proračunskih prihoda.
– Smanjenje plaća koje terete proračun opće države u najboljem bi scenariju umanjilo ionako drastičan porast javnog duga za svega 1,22 posto BDP-a godišnje. U situaciji kad svi međunarodno relevantni kriteriji i naputci o kontroli javnog duga padaju u vodu, treba dobro promisliti vrijedi li zbog takvih ušteda riskirati smanjivanje proračunskih prihoda i dodatnu ekspanziju javnog duga, smatraju autori, koji upozoravaju na to da će ionako najveći dio tereta novonastalog javnog duga u budućnosti najvjerojatnije pasti na javni sektor, pa se može govoriti o »odgođenoj solidarnosti«.

5.035
novih nezaposlenih (od 16.3. do 26. 3.)
8.000
odjava s mirovinskog osiguranja (29.2. do 29.3.)
52.000
zahtjeva za »minimalac« (oko 300 tisuća radnika)
39.047
zahtjeva za odgodu plaćanja poreza i doprinosa
(već riješeno 16.944 zahtjeva)

 

Kontrola isplate minimalne plaće kroz JOPPD obrasce

Brza primjena pojedinih vladinih mjera zahtijevala je i povjerenje u podatke koje će im dostavljati poslodavci posebice onima koji će mjeru odgode plaćanja javnih davanja, ili isplate naknade u visini minimalca tražiti pozivajući se na budući pad prihoda zbog otkazivanja odgovora. No postavlja se pitanje i može li država i kako kontrolirati jesu li poslodavci naknadu u visini minimalne plaće doista proslijedili svakom radniku i to u punom iznosu, odnosno tko će kontrolirati da ne zadrže dio za sebe. Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovaraju nam da država ima alate za kontrolu.
– Kontrola isplate minimalne plaće provodit će se kroz JOPPD obrasce i pregled transakcijskih poslovnih računa poslodavaca, a što je u nadležnosti Ministarstva financija, stoji u odgovoru. Pitali smo i kakav je status agencijskih radnika, te mogu li oni računati na mjeru očuvanja radnih mjesta, a iz ministarstva su nam odgovorili da »mjeru isplate minimalne plaće mogu koristiti agencije za privremeno zapošljavanje, kao i agencije za posredovanje pri zapošljavanju, ako ispunjavaju jedan od predviđenih kriterija (pad poslovnih aktivnosti, otkazivanje ugovorenih poslova i dr.).

 

 

Plenković: Travanjski paket mjera bit će robustan

Novi paket mjera pomoći gospodarstvu očekuje se do kraja tjedna, a bit će sveobuhatan i robustan te usmjeren zaštiti gospodarstvenika, radnika i privatnoga sektora, rekao je u ponedjeljak premijer Andrej Plenković, nakon sastanka sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Izvijestio je da se na drugomu paketu mjera za gospodarstvo radi i da bi trebao biti spreman za ovotjednu sjednicu Vlade.
Travanjski paket mjera po njegovim riječima bit će sveobuhatan i robustan te »i dalje ići na zaštitu gospodarstvenika, radnika i zaštitu privatnoga sektora.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno