Udruge: Praćenje mobitela nije mjera zaštite već kršenje ljudskih prava

Organizacije civilnog društva, njih 44, uputile su u utorak zajedničku reakciju na prijedlog dopuna Zakona o elektroničkim komunikacijama, upozoravajući kako praćenje svakog mobitela u zemlji nije mjera zaštite od koronavirusa nego nepotrebno kršenje ljudskih prava.
"Svi se svakodnevno odričemo za život važnih aktivnosti, pokazujući strpljenje, odgovornost i povjerenje prema nadležnim institucijama. No to povjerenje dano našim političarima bit će narušeno ako mjere koje se donose ne budu pažljivo usmjerene na suzbijanje zaraze i njenih posljedica, već ih vlast krene zloupotrebljavati neograničenim praćenjem mobitela svake osobe u Hrvatskoj", navode udruge u priopćenju.
Upozoravaju da neki od postupaka Vlade, uključujući i nedavni neuspješan prijedlog premijera Plenkovića da Sabor preda svoje ovlasti Vladi te najave izmjena radnog zakonodavstva kojima bi se smanjila prava radnika, ostavljaju mjesto za sumnju u namjere iza Vladinih mjera, a mogle bi dovesti u pitanje sve dobro što je do sada učinjeno.
Zadnji zabrinjavajući potez je, ističu udruge, Vladin prijedlog izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji predviđa mogućnost praćenja lokacije svakog mobitela u Hrvatskoj, što nadilazi svrhu zaštite javnog zdravlja.
Praćenje mobitela neučinkovito
"Uz to, mjera je neučinkovita jer ju je jednostavno izigrati ostavljanjem mobitela kod kuće. Također, ne postoje nikakve odredbe o duljini trajanja mjere praćenja niti je propisan način postupanja s prikupljenim podacima, odnosno njihovo čuvanje i uništavanje, kao ni nadzor nad prikupljanjem podataka". 
Podsjećaju da u izvanrednim stanjima, kao što je ovo s pandemijom virusa, Ustav u članku 17. propisuje da se privremena ograničenja ustavnih prava moraju donijeti dvotrećinskom većinom, a ne običnom kako to želi učiniti vladajuća koalicija.
U ovakvim izvanrednim situacijama, kada je smanjen prostor i vrijeme za široku demokratsku raspravu, naglašavaju udruge, privremena ograničenja ljudskih prava trebalo bi donijeti širokim konsenzusom saborskih zastupnika.
Kada bi se ovakva i slična ograničenja ljudskih prava uvela u skladu s Vladinim prijedlogom to bi, upozoravaju, otvorilo mogućnost njihove primjene i nakon ove velike nepogode.
Način na koji će se ograničiti širenje zaraze i njenih posljedica nije nevažan – zadaća Vlade, Sabora i ostalih nadležnih institucija nije samo spriječiti širenje zaraze nego i pronaći način koji iza sebe neće ostaviti "spaljenu zemlju", oslabljenu demokraciju i ljude lišene prava koja im pripadaju.
"Želimo odgovornu vlast, solidarno društvo i da se odnosi svih ljudi i institucija u Hrvatskoj temelje na povjerenju", poručuju udruge u priopćenju.