Viktor Peršić: "Svatko je potencijalna žrtva, ali i dio rješenja za nemilu epidemiju"

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Ravnatelj Thalassotherapije Opatija, o epidemiji i rizicima kardiovaskularnih bolesnika
Vjerojatno ćemo si svi u konačnici postaviti pitanje: hoćemo li i iduće godine, pojavi li se nekakav novi virus ili slična pojava, postupiti isto? Bit ćemo u svakom slučaju bogatiji za jedno iskustvo, ali i svjesniji posljedica odluka koje smo svi zajedno donosili, ne misleći pritom samo na nas u Hrvatskoj
V. KARUZA
Thalassotherapia Opatija predviđena je kao COVID free zona

Naoko je izgledalo kako slijedi još jedan uobičajeni tjedan. U tijeku je bila priprema kongresa Science4health, gdje smo trebali raspravljati o promjeni paradigme sekundarne prevencije i kardiološke rehabilitacije, stvarajući novu platformu »comunity and home based« programa na krilima tehnologije koja nam je danas dostupna. Upravo one koju ćemo u razdoblju koje je ispred nas morati koristiti sve češće. Dana 25. veljače pojavio se prvi bolesnik s koronavirusom u Republici Hrvatskoj, a mjesec dana kasnije već je 40 oboljelih. Nitko nije ni pomisliti mogao da se kongres organiziran za 9. travnja neće moći održati i sve što slijedi u razdoblju ispred nas. Sve se u trenutku izokrenulo, a nitko od nas se za to nije posebno pripremao, tako opisuje aktualnu situaciju prof. dr. Viktor Peršić, ravnatelj Klinike za liječenje, rehabilitaciju i prevenciju bolesti srca i krvnih žila Thalassotherapia Opatija, dodajući da smo »u borbi s bolešću nesumnjivo velikog epidemiološkog potencijala«.

​Visokorizična skupina

- Velik je dio našeg stanovništva suradljiv i pridržava se uputa Nacionalnog stožera, pa koliko-toliko ostajemo u linearnoj dinamici rasta, a nekako izbjegavamo eksponencijalnu dinamiku, kada stvari brzo eskaliraju. Svatko od nas kada daje objave za medije o ovako osjetljvoj temi mora biti obazriv prije svega prema sugrađanima zbog aktualnog trenutka u kojem se nalazimo sa svim restrikcijama koje nas značajno odmiču od dnevne rutine, zone komfora i načina ponašanja. Susrećemo se s globalnom krizom koja će zasigurno ostaviti većeg traga nego sve one dosad, a s kojima se je susrela moja generacija. Posljedice navedenog i odluke koje budemo donosili danas odrazit će se na promjene sutra u zdravstvenom sustavu u kojem radim, ali prije svega na ekonomiju i društvo uopće, kako kod nas, tako i u svijetu, govori prof. dr. Peršić, naglašavajući ono što se o novom koronavirusu nazvanom SARS-CoV2 zna, ali i ono što još nije poznato.
- Za koronavirus još ne postoji lijek. Iako se u proteklom razdoblju spominje njih nekoliko, čak i Plivin Sumamed, za sada svi spomenuti djeluju na posljedice bolesti, a ne na uništavanje virusa. Stoga, jasno je zašto su protuepidemijske mjere svedene na sprečavanje zaraze preko socijalnog kontakta uglavnom kapljičnom infekcijom imperativ. Bez domaćina, čovjeka, virus je vrlo inertan i živi nekoliko sati do nekoliko dana. Činjenica kako su inficirani zarazni jedan do dva dana prije pojave simptoma, a infektivnost pada nakon 12 dana, postavila je erotuepidemijske mjere ograničavanja socijalnog kontakta kao temelj. Samoizolacija, privremeno ograničavanje kretanja, druženja, putovanja, danas čak iz grada u grad, postalo je naša svakodnevica. Vjerujemo kako navedeno nema alternativu, iako pojedine Europske zemlje zauzimaju liberalniji stav, poštedniji za ekonomiju zemlje. No, predbacuje im se, dok u isto vrijeme Italija i Španjolska postaju biljezi loših ishoda i nude mračna upozorenja. Od samog početka su zaraženi pripadnici srednje dobi, a stradaju stariji u kojih su komorbiditeti češći, osobito oni kardiovaskularni. Inače, gotovo 10 posto sezonalnih prehlada izazivaju koronavirusi, koji kao i svi drugi virusi mutiraju. Nameću se mnogobrojna pitanja vezana uz COVID-19 infekciju, budući da većina zaraženih nema značajnije simptome, smrtnost u općoj populaciji je relativno niska, 5 do 6 na 100.000 stanovnika, dakle zanemariva u mlađoj dobi, dok u starijoj populaciji u slučaju komorbiditeta i druge virusne bolesti inače postaju permisiv loših ishoda, pa tako i koronavirus, pojašnjava.
Kao specijalist kardiologije, dr. Peršić pojašnjava i zašto se upravo osobe s kardiovaskularnim bolestima nalaze u visokorizičnoj skupini kada je riječ o opasnosti infekcije.
- Premda je COVID-19 infekcija dosegnula razinu pandemije, njezin se tijek još uvijek razvija, a naša saznanja svakim danom evoluiraju. Ono što možemo reći proizlazi iz iskustva prijašnjih epidemija koronavirusa i gripe. Takve virusne infekcije mogu pokrenuti različita kardiovaskularna događanja, kao što je srčani infarkt, aritmije, pogoršanje srčanog zatajenja, zahvaljujući kombinaciji značajne sistemske upale, ali i lokalizirane upale na krvnim žilama. Po istom načelu COVID-19 infekcija može ili izazvati nove kardiovaskularne događaje ili pogoršati osnovnu kardiovaskularnu bolest. Tijekom epidemija gripe poznato je da više bolesnika umire od kardiovaskularnih uzroka, nego zbog same gripe. Temeljeno na ranim izvještajima o zaraženima s COVID-19 očekuju se značajne kardiovaskularne komplikacije s infekcijom navedenim virusom, a vidljivo je da je kardiovaskularna bolest manje prisutna u nehospitaliziranim i blažim slučajevima zaraženih sa COVID-19. U proteklom se razdoblju dosta govorilo o učinku pojedinih lijekova na COVID-19. Mala, ograničena francuska studija testirala je učinak hidroksiklorokinina (inače antimalarik) i azitromicina (kod nas poznatom pod tvorničkim imenom Sumamed) na respiratornu infekciju u bolesnika s COVID-19. Moguć mehanizam djelovanja je sporiji ulazak virusa u stanice i njegovo sporije umnožavanje. Radilo se o svega dvadesetak bolesnika, pa se i rezultati koji su se pokazali u manjoj skupini bolesnika kao korisnim moraju tretirati kao sporadični dokaz. U svakom slučaju, istraživanje je bilo prepuno metodoloških nedostataka, a nužno je kliničko istraživanje na velikom uzorku bolesnika za što trebamo vremena, pojašnjava prof. dr. Peršić.

 

Više pročitajte u današnjem tiskanom izdanju Zadarskog lista (31.3.2020.) ...

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno