Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Odgoj na temeljima kršćanskog humanizma

Autor: Marija Ćurko

30.05.2009. 22:00
Odgoj na temeljima kršćanskog humanizma

Foto: Adam VIDAS



Učenici se tako upućuju u smislenost i ljepotu života, a posebno na ljepotu života s Bogom, što je najsigurnije sredstvo u zaštiti od nevrednota, koje su najveća opasnost za današnju mladež. Mlade je potrebno odgajati više za biti, nego za imati uz prenošenje istinskih ljudskih vrijednosti u svijet, kaže prof. Katić, knjižničarka Gimnazije
Od 19. do 22. svibnja u sklopu “Dana otvorenih vrata škole” u Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. u Zadru održani su pojedinačni i grupni posjeti Gimnaziji s ciljem upoznavanja njezinog rada uz film i prospekte.
Dani otvorenih vrata škole odvijali su se od 14. do 22. svibnja, a prvi dio bio je osmišljen kroz pedagoško-kulturno-glazbenu večer namijenjenu roditeljima, učenicima, djelatnicima škole te svim zainteresiranim posjetiteljima. Predavanje “Sretan tinejdžer” održala je dr. s. Valentina Mandarić, a učenici su predstavili i 5. broj školskog lista “Bolji svijet”. Mons. Joso Kokić tom je prigodom pozvao učenike da otvore vrata svoga srca, znanja i vrijednosti, jer mudrost oblikuje čovjeka u cjelovitosti.
Raste interes za školu
“Klasična gimnazija želi ujediniti znanje, vrijednosti, iskustvo, a ne svesti čovjeka samo na ono što misli i vidi, jer je život puno širi i bogatiji”, rekao je ravnatelj Gimnazije. U programu je sudjelovao i školski zbor pod vodstvom Tomislava Pehara. Izloženi su i radovi učenika kreativne radionice “Amfora” koju već preko 10 godina vodi prof. Elvira Katić te fotografije maturantice Dajane Karlović, od kojih je jedna prošle godine nagrađena na Gaudeamusu. Radove su mogli vidjeti svi zainteresirani učenici i posjetitelji Gimnazije. Također su se mogli upoznati s duhovnim obnovama koje su održane u sklopu nastavnog programa, kao i slijed aktivnosti u prošloj školskoj godini.
U ponedjeljak 18. svibnja, učenici i djelatnici škole posjetili su Plitvička jezera. Kako nam je kazao ravnatelj Gimnazije mons. Joso Kokić interes za školu je svake godine sve veći, a ove godine se prvi put organiziraju pojedinačni ili grupni posjeti školi kako bi se što bolje predstavila njezina djelatnost. U prvi razred, kako je poznato, upisuju se dva odjeljenja, a ove godine moguće je upisati 58 učenika.  
– Temeljna čovjekova zadaća je izgraditi zrelu osobnost i pravilno usmjeriti život. Svaki čovjek mora preuzeti ulogu projektanta u svom životu. Pritom je jako važno znati što su nosivi stupovi na kojima stoji zgrada. Svi su drugi elementi u odnosu prema nosivim zidovima i sve ostalo služi funkcionalnosti i estetici, no cijeli projekt stoji na temeljima. Svi dobro znamo da trajnost kuće ovisi o čvrstoći temelja, istaknula je u predavanju dr. Valentina Mandarić. Također je poručila da je iskustvo ljubavi za čovjeka trenutak “otkupljenja” koji daje novi smisao njegovu životu i ona treba prožimati sav odgoj i obrazovanje.
270 učenika u smjeni
 Klasična gimnazija Ivana Pavla II. je prihvatljiva, atraktivna i zahtjevna. To znači da je usmjerena k svestranom razvoju mladog čovjeka, primjenjiva na kvalitetan život i usmjerena zadovoljenju intelektualnih i duhovnih potreba. Nakon gotovo trostoljetnog boravka u okrilju Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević”, Gimnazija je počela djelovati kao samostalna ustanova na tradicijskim i čvrstim temeljima predaka, koji su, u često teškim uvjetima, odredili smjernice njenog rasta i razvoja. Godine 2005., 18. svibnja blagoslovom nove školske zgrade, a u rujnu iste godine početkom školske godine u novom prostoru, otvorena je nova stranica povijesti Nadbiskupske klasične gimnazije koja je krajem kalendarske godine preimenovana u Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. Nadbiskupski kompleks u središtu povijesne gradske jezgre postao je tako obogaćen novim zdanjem Gimnazije na povijesnim temeljima rimskog Foruma, čiji su ostaci u prizemlju zgrade. U temeljima nove zgrade je i temeljni kamen koji je je za svog pohoda Zadru blagoslovio papa Ivan Pavao II.
 Prostorni kapaciteti nove školske zgrade omogućuju da se u jednoj smjeni primi 270 učenika, a u svom sklopu ima osam suvremeno opremljenih učionica, tri praktikuma, informatičku učionicu, sedam kabineta, knjižnicu i čitaonicu, zatim zbornicu, sportsku dvoranu i kapelu, audio i video opremu…, što su sve materijalni preduvjeti suvremene škole 21. stoljeća kao suvremene i moderne katoličke škole kojih u Europi danas ima 39.000, a pohađa ih 7.750.000 učenika.
Otvorena komunikacija
 Tehnička pomagala, didaktička i druga oprema omogućuju suvremeni pristup realizaciji gimnazijskog Nastavnog plana i programa i na visokom su nivou pedagoških standarda. Studijsko-analitički, instruktivni, istraživački i drugi operativni rad omogućuju kvalitetan rad u ovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi. Gimnazija kao zajednica obiteljskog ozračja s duhovnim sadržajima i ciljevima katoličke škole uključuje: međuljudsko poštovanje i uvažavanje, brigu, uključenost, povjerenje, potporu razvoju i aktivnostima te pridržavanje obveza. Stvaranje osjećaja za zajednicu u školi predstavlja temelj za unapređivanje školovanja u Gimnaziji. Škola kao zajednica razvija sustav usvajanja vrijednosti povezanih sa školom i obrazovanjem, zajedničkim aktivnostima koje povezuju nastavnike i učenike sa školskom tradicijom i stvaranjem osjećaja skrbi u međusobnim odnosima, imajući pred sobom jasnu viziju budućnosti škole uz njegovanje zajedničkih vrijednosti.
Školska zajednica tako promiče otvorenu komunikaciju, timski rad, a raznolikost ugrađuje kao uvjet uspješna odnosa s modernim društvom i potrebama hrvatskog školstva. Stalno stručno i pedagoško usavršavanje nastavnika utire put kvalitetnoj školi i doprinosi da se učenici susreću s novim oblicima i modelima usvajanja gradiva (npr. škola u prirodi) uz formiranje kritičkog mišljenja te oblikovanje misli, govora i pisanja.
 Učenici sudjeluju na županijskim i državnim natjecanjima znanja i iz godine u godinu postižu velike uspjehe. U školi je organizirana dodatna i dopunska nastava što, uz ostalo, omogućuje usvajanje još više saznanja i sposobnosti u područjima za koja učenici pokazuju posebno zanimanje.
Gimnazijske sekcije
 U Gimnaziji djeluju brojne sekcije poput: likovne sekcije, kreativne radionice “Amfora”, Mladih knjižničara, LINORE, English cluba, glazbene sekcije, zbora, sportske sekcije, dramske, parlaonice… novinarske i fotoradionice. Učenici sudjelovanjem u izvannastavnim aktivnostima kroz znanje, odgoj, odmor, razonodu, zabavu, rekreaciju, estetski doživljaj, razvijanje osobnosti stječu razne vrline, samoobrazovanje, afirmaciju osobnosti i dr. U školi se razvija i individualni pristup učenicima kako bi se prema svojim mogućnostima, talentima i sposobnostima usmjerili prema područjima koja ih interesiraju.
Kreiranje slobodnog vremena kroz školske sadržaje uključuje i njegovanje žive riječi, tradicije, povijesti i kulture hrvatskog čovjeka te postizanje stvaralačke komunikacije i intelektualne radoznalosti. Prožimanje oblika i sadržaja izvannastavnih aktivnosti s odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim, estetskim, jezičnim i kršćanskim vrijednostima, kao i načela kolektivnosti, kreativnosti, individualnosti, raznovrsnosti, organiziranosti, primjerenosti u korištenju slobodnog vremena učenika – glavni su ciljevi ovih aktivnosti, ističe u razgovoru prof. Elvira Katić, knjižničarka Gimnazije.
 Uz radionice organiziraju se tribine, sportske i druge aktivnosti iz područja za koja učenici pokažu interes te se tijekom godine redovito prate kulturna događanja u gradu, među kojima su kazališne i kino predstave, izložbe, sajmovi, itd.
Društvo visokoobrazovanog ljudskog kapitala
– Koncepcija Klasične gimnazije Ivana Pavla II., njena djelotvornost, školsko ozračje u kojemu se ljudi poznaju, priznaju, poštuju i uvažavaju jedni druge, poboljšanje kvalitete rada unutar odgojno-obrazovnog sustava te primjenjivost znanja učenika uvjet su razvoja individualnih i zajedničkih potencijala učenika i nastavnika. Moderno društvo budućnosti bit će društvo visokoobrazovanog ljudskog kapitala koje je prihvatilo cjeloživotno obrazovanje, ali i stavilo naglasak na izgradnju cijele osobe i svih njezinih darova. Naučiti poznavati, učiniti, živjeti zajedno i postojati temelji su njegova ostvarivanja, što nameće potrebu izgradnje i osposobljavanja visokoobrazovanog katoličkog laikata koji će se moći nositi s izazovima sadašnjosti i budućnosti, kazala je prof. Katić.
 U deset točaka profesorskog kodeksa Klasične gimnazije stoji sljedeće: “Voljeti učenike, jer oni za nekoga predstavljaju “moje dijete”, jer su naši učenici, jer smo mi radi njih u Gimnaziji. Biti učenicima na usluzi u njihovoj znanstvenoj i životnoj znatiželji… Popratnim informacijama uz rub propisanog gradiva poticati učenike i izazivati znatiželju da samoinicijativno uče i istražuju te koriste i razvijaju svoje sposobnosti… Biti osjetljiv sugovornik… ” 
 Klasična gimnazija Ivana Pavla II. na temeljima nacionalnog i katoličkog identiteta, kao posebnosti škole, daje teoretski i egzistencijalni odgovor kako spojiti katoličko s univerzalnim vrijednostima školskog odgoja. Klasično obrazovanje koje škola pruža uvid je u temelje antičke kulture i civilizacije čiji se utjecaj i saznanja protežu sve do našeg vremena. To je doprinos razumijevanju i smišljenom življenju sadašnjosti, kao i jasnijem gledanju u duhom bogatiju budućnost, izdvaja naša sugovornica.
Zajedno stvarajmo bolji svijet
 Gimnazija svoje djelovanje temelji na motu “Zajedno stvarajmo bolji svijet” s ciljem osposobljavanja učenika za primjenu znanja što se postiže usvajanjem moralnih vrijednosti kroz odgoj koji uključuje odgoj srca.
– U školi se zato poseban naglasak stavlja na odgoj mladih koji se temelji na evanđeoskom humanizmu Isusa Krista, na civilizaciji ljubavi koja je izrasla iz njegova života i učenja. On je Put, Istina i Život, a Evanđelje treba postati mišljenje, ljubav i djelovanje. Nije čovjek bogat onoliko koliko ima, već onoliko koliko može dati drugima. Stoga, škola treba usmjeriti nove generacije da budu “sol zemlje i svjetlo dana”. Ostvarivanjem obiteljskog ozračja ostvaren je pomak od škole – institucije prema školi – zajednici djece, roditelja i njezinih djelatnika. Učenici se tako upućuju u smislenost i ljepotu života, a posebno na ljepotu života s Bogom, što je najsigurnije sredstvo u zaštiti od nevrednota, koje su najveća opasnost za današnju mladež. Mlade je potrebno odgajati više za biti, nego za imati uz prenošenje istinskih ljudskih vrijednosti u svijet, naglašava prof. Katić. Upozorila je i na krivo poimanje ljudske slobode i njezinih granica, što dovodi do nezainteresiranosti za duhovne vrednoste te preveliku usmjerenost na hedonizam i potrošački mentalitet.
– Odgojem na temeljima kršćanskog humanizma formira se svestrana i dostojanstvena osobnost. Škola je mjesto susreta s kulturno-povijesnom baštinom vlastitog naroda i drugih naroda svijeta. Ona daje sintezu vjere i kulture, vjere i života te odgaja naraštaje za živo svjedočanstvo ljudske i kršćanske zrelosti, zaključuje knjižničarka Gimnazije.