Zbog 20 tisuća kuna morali smo odustati od Prve lige

Grad Zadar nas u svom programu, usprkos našim planovima i detaljnom programu, nije izgleda prepoznao kao kvalitetnog prvoligaša, nego nas je svrstao u kategoriju bezbroj rekreacijskih klubova ili udruga – tvrdi Paleka
Kazali su mudriji od nas da ne postoji nijedna stvar na svijetu koja, ako se dovoljno dugo promatra, ne bi postala zanimljivom. Pa je tako i slučaj s odbojkom, poglavito s onom na pijesku. Zanimljivo je to da jedan tim u prvoj sezoni svoga djelovanja odmah uđe u Prvu ligu. Pa da iz godine u godinu, svake godine u novom sustavu natjecanja, postiže bolje rezultate. Konačno, nakon godine u kojoj je bio četvrti u Prvoj hrvatskoj ligi, zbog neimanja 20.000 kuna – odustane od natjecanja u tom rangu.
Ove godine je u odbojci na pijesku, za razliku od prošle kada se Prvenstvo Hrvatske odigralo u četiri turnira, promoviran dvokružni sustav. Termini nisu fiksno određeni te tomovi mogu po dogovoru utakmice odigrati sve do 9. kola. Peto kolo igra se ovaj tjedan i Zadar bi trebao igrati protiv Zagreba. Hoće li zadarski prvoligaš Klub odbojka na pijesku Jadera, igrati ligu, jer još postoji mogućnost, ili je ipak odustao, pitali smo Mladena Paleku, predsjednika kluba.
Okrenuli se lokalnim turnirima
– Službeno sam kao predsjednik kluba poslao dopis Savezu da smo radi financijske situacije u kojoj smo se našli s obzirom na novi sustav natjecanja koji je za ovu godinu predviđen, prisiljeni otkazati naše sudjelovanje kroz Prvu ligu. Naravno, to mi je jedan od najtežih poteza u mojoj karijeri. Ali to sam, nakon konzultacije s igračima, morao napraviti jer izlaza nije bilo. Klub koji je mukotrpnim radom došao u vrh ovog sporta u Hrvatskoj, a sada smo radi bizarnog razloga morali odustati. Trebalo nam je još minimalno 20.000 kuna. Da smo ih imali, ne bismo odustali – jasan je bio Paleka koji je potom i pojasnio ovu odluku:
– Do sada smo bili na jaslama Grada Zadra, na njihovu budžetu, i na dijelu sredstava koje smo dobivali od sponzora koji su uslijed recesije zapali u poslovne probleme te od njih više nije bilo moguće dobiti ni kunu. Grad Zadar nas, međutim, u svom programu, usprkos našim planovima i detaljnom programu, nije izgleda prepoznao kao kvalitetnog prvoligaša, nego nas je svrstao u kategoriju bezbroj rekreacijskih klubova ili udruga. Skoro da se i udruga dva para u kartanju smatra takvim rekreacijskim timom i ima pravo na sredstva iz gradskog budžeta. S minimalnim sredstvima koja su nam odobrena, mi se ne možemo pokriti niti za devet putovanja, jer je u Prvoj ligi deset klubova.
Koliko ste tražili od Grada u planu i programu?
– Tražili smo dvije stvari. Jedna je za osnovnu djelatnost kluba i za to nam je optimalno trebalo 65.000 kuna. A tražili smo još četrdesetak tisuća kuna za organizaciju jednoga kruga turnira, koji će se odigrati u Puli, Umagu, Zagrebu i Splitu. Željeli smo jedan turnir održati i u Zadru. U programu koji sam dao Gradu detaljno smo opisali da smo jedan od kandidata za dobivanje VIP turnira. Mislili smo na više terena organizirati u jeku sezone jedan takav turnir. Grad Zadar bi od toga imao koristi, ali sve to donosi i troškove koje je potrebno pokriti.
Grad Zadar vam je na kraju odobrio 20.000 kuna u 2009. godini.
– Put do Zagreba i natrag je dvije tisuće kuna. Samo to. Da ne kažem da se momci snalaze za spavanje, da smo svi bez ikakve naknade i da se uz to treba platiti kotizacija. Pitanje domaćinstva je opet financijski teret. Moramo organizirati kolo, dovesti suce i delegate izvan Zadra i uplatiti za njih unaprijed. U odnosu na dosadašnji turnirski sustav, gdje smo imali samo tri gostovanja po dva dana i liga je bila gotova. Sada je to puno više gostovanja i domaćinstava. Tako smo bili primorani selekcionirati turnire i budući da ne možemo pratiti Prvu ligu umjesto natjecateljskoga pretvorit ćemo se u rekreativni klub. Preusmjerit ćemo se na pojedinačna i kup natjecanja i igranja po plažama. Onako kako nas, nažalost, i tretiraju.
S Jaruna na Jadran
Ništa nije značilo što je Jadera bila četvrta prošle godine u Prvoj ligi?
– Prvu smo godinu zadržali prvoligaški status. Drugu smo dijelili peto mjesto od deset ekipa. Lani nas je jedan set odvojio od trećeg mjesta. S parom Luka Radošević – Damir Paleka došli smo u situaciju da krojimo vrh toga sporta u Hrvatskoj. To je par koji je dobio sve parove u Hrvatskoj, koji je po bodovima drugi par u prošloj sezoni, koji je sudjelovao i na međunarodnim turnirima. Taj par je pomutio planove Erste Zagrebu i Žnjanu u više navrata. U prošlom prvenstvu naš je prvi par imao od 18 kola trinaest pobjeda. Oni su pobijedili sve parove s kojima su igrali bar u jednom krugu. A ako su gubili, gubili su tijesno. Prošle godine Radošević i Paleka su uzeli Ersteu bod i radi toga je Žnjan bio prvak. Imamo još dva dobra para: Jović – Viduka i Belić – Knežević te Marka Medića. Pitanje je bilo samo vremena da u naš pogon uključimo Suraća i Sorića, koji su također sam vrh hrvatske odbojke na pijesku.
Paleka kaže da je Jadera iz godine u godinu postajala čimebenik koji se morao uvažavati.
– U Zagrebu su došli svi u stanje lagane panike kada su čuli za naše vizije i da bi se vrlo lako moglo dogoditi da se centar odbojke na pijesku preseli iz Jaruna na Jadran, gdje mu je zapravo i prirodno mjesto. U našoj viziji tu bi se moglo organizirati puno turnira na obostranu korist. Uz klape i srdele mogu se ponuditi i turniri odbojke na pijesku, puno glazbe za mlade, puno šušura.
Još su neki klubovi odustali od Prve lige?
– Uslijed novog modela natjecanja odustala su još tri kluba. I drugi, koji nisu odustali, imaju problema, ali se nekako snalaze. Zagreb ide igrati u Split, ali ne ide samo Zagreb nego idu s jednim minibusom i Vrapče i Zagreb i Jarun.
Kako se to odrazilo na igrače?
– Svjesni smo da je sezona propala i igrači pokušavaju individualno izvući koliko se da. Damir Paleka, koji je na četvrtoj godini Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, prešao je u Erste Zagreb i svakodnevno igra na Jarunu. U paru će igrati s Grgom Trimčevskim ili s Jegorom Žukovskim. Damir i Žukovski su osvojili prvi Zagreb-open prije petnaestak dana. Luka Radošević igrat će ovo ljeto s Damirom po lokalnim turnirima, a za dalje ćemo vidjeti. Ne odustajemo da klub bude ono što smo zamislili, a igračima ostaje igranje po plažama. Očekujemo da ćemo već iduću sezonu biti u situaciji ponovno igrati Prvu ligu ako se neke stvari poslože u glavama ljudi koji upravljaju zadarskom privredom, sportom i turizmom, i ako nas prepoznaju na kvalitetniji i bolji način nego je do sada bio slučaj.
Atraktivan sport
Sustav očito nije bio dobro pripremljen ako su toliki morali odustati? Je li to posljedica nesnalaženja novoosnovanoga Saveza za odbojku na pijesku?
– To je očito još neafirmiran sport u hrvatskim okvirima. Na razini Zagreba masovnost je vidljiva na svakom koraku. Na području Zadarske županije postoji nekoliko klubova u odbojci na pijesku. Svi su oni i do sada bili na budžetu Grada Zadra, bez obzira što nisu bili članovi Prve lige. Mi smo tretirani na isti način kao i oni u Arbanasima, Sv. Filip Jakovu, Pakoštanima, Petrčanima, Posedarju, Biogradu, Privlaci, Bibinjama.
Na gradskom budžetu bili su samo Arbanasi.
– Točno, oni drugi su dobivali od Županije.
VIP je bio pokrovitelj Prve hrvatske lige. On je od toga odustao. Odustalo je i 40 posto klubova Prve lige? Kako vidite stanje u odbojci na pijesku i što bi trebalo učiniti?
– Hrvatsku odbojku na pijesku bi trebalo involvirati po turističkim središtima i propagirati kao dio turističke djelatnosti. Mislim da se ne treba tretirati isključivo kao sport, rekreativni sport. To je atraktivan sport praćen u svim svjetskim medijima. Kroz taj sport i oko njega događaju se veći šušuri i zanimljivija događanja za turistička središta. Odbojka na pijesku kod nas još nije takva da bi se moglo živjeti od ulaznica, od nekih velikih sponzora. Jer sponzori tu još ne vide neki širi prosperitet.

 POVIJEST ODBOJKE NA PIJESKU

Odbojka na pijesku pojavila se 1920-ih u Sjedinjenim Američkim Državama na kalifornijskim plažama u Santa Monici. Na samom početku igralo je šest protiv šest igrača po pravilima dvoranske odbojke, ali se tridesetih godina prešlo na ekipe od po četiri igrača sa svake strane mreže da bi se došlo do današnjega para. Prvi poznati odbojkaški turnir odigrao se 1948. godine na State Beachu u kalifornijskom Pacific Palisadesu. Prvo svjetsko prvenstvo održano je 1976. g. također na State Beachu. Osamdesetih godina prošloga stoljeća ovaj je sport uzeo toliko maha da ga je 1986. godine Međunarodna odbojkaška federacija priznala kao dio odbojke. Odbojka na pijesku se 1992. godine pojavila kao demonstracijski sport na Olimpijskim igrama u Barceloni, a u Atlanti je 1996. proglašena olimpijskim sportom. Na Olimpijskim igrama u Sidneyu 2000. i Ateni 2004. turniri odbojke na pijesku su, prema službenim podacima organizatora, bili najposjećeniji.
Kod odbojke na pijesku dva igrača igraju u polju, teren je nešto manji, igra se bos, u dresovima, po malo drugačijim pravilima nego u klasičnoj odbojci, i, kada se igra klupski, igra se na dva dobivena poena. Pobjeda je poen i mogući su rezultati 2:0 ili 1:1.
U Hrvatskoj su se prvi turniri počeli održavati 1992. godine, a 1997. izgrađen je prvi Centar odbojke na pijesku u Zagrebu. U Umagu je 1994. održano prvo Otvoreno državno prvenstvo, a u Splitu 1996. prvi hrvatski Kup. Sportska infrastruktura narasla je s ondašnjih četiri na današnjih više od 400 terena.

 BUDUĆNOST

Sva tri prva mjesta u konkurenciji mlađih kadeta osvojili su parovi iz Zadarske županije na Prvenstvu Hrvatske za mlađe dobne kategorije koje se odigralo u Splitu 23. kolovoza 2008. U konkurenciji mlađih kadeta slavili su igrači Bibinja Fuzul – Šimunić, koji su u finalu bili bolji od para Maksan – Rosan iz Pakoštana II rezultatom 21:15, 21:15. Treće mjesto pripalo je paru Stojanov – Lokin iz Pakoštana I.

 POVLAČENJE

– Moja je zamisao da se počnem povlačiti iz upravljanja klubom, da prepustim klub mlađim snagama. Prije svih Damiru Paleki, koji je već trener mlađih kategorija u Zagrebu i Luki Radoševića koji također polaže ispite za trenera, da oni dvoje budu okosnice toga kluba i da nastave s razvojem – kaže Paleka.

 MLADEN PALEKA I SPORTSKA SUDBINA SINA DAMIRA

– Rođen sam 1946. godine u Zadru. Završio sam u Mariboru strojarstvo i ekonomiju te postdiplomski studij iz informatike. Kroz poslovnu informatiku naučio sam svijet gledati analitički te tako stvarima i pristupati. Cijeli sam život u sportu. Bio sam štorker u poznatom osmercu koji je iznjedrio puno poznatih Zadrana, koji su danas u vrhu veslačke struke i na raznim vrlo odgovornim funkcijama. Sport je sve nas obilježio, svatko tko se tih godina bavio sportom bavio se svim sportovima. Tako smo igrali jedne godine za juniore Zadra nogomet, košarku za kadete, pa smo igrali vaterpolo, pa smo plivali, igrali rukomet. Izabrao sam veslanje kome sam posvetio desetak godina moga života. Živio sam i radio u Mariboru 11 godina gdje sam sa suprugom dobio dvoje djece. Po povratku u Zadar kao jedan od voditelja u zadarskim tvrtkama uključio sam se u sport kroz upravljanje. Na taj sam način dospio i do funkcije predsjednika STK Donat, zvao se tada Bagat. Tu sam bio četiri i pol godine. U svom mandatu sam doveo natrag braću Karlović i otada je skupa s pokojnim Tomom Amižićem počeo uzlet prema vrhu hrvatskog stolnog tenisa. Otišao sam iz kluba i posvetio se praćenju sportske sudbine svoga sina Damira koji je prvo bio u stolnom tenisu pa u košarci, odakle je na moj nagovor otišao u veslanje godinu i pol dana pa je igrao rukomet te je počeo igrati odbojku. Od te godine pasivno pratim odbojku, prisutan sam u dvorani s ono malo gledatelja koji se pojavljuju, jer su uvjeti takvi kakvi jesu. Damir je otišao na poziv proslavljenoga reprezentativca Laninovića u Zagreb. Kroz osvajanje kupa i drugoga mjesta u prvenstvu stekao je status vrhunskog sportaša Hrvatske. Nakon dvije godine vratio se u Zadar i pokušao pomoći. Imali su neke ambicije, ali očito je nešto štekalo. Paralelno s time dogodila se odbojka na pijesku koja je sve popularnija i popularnija.