Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Nijedno društvo ne smije se odreći doprinosa što ga svojim radom daju osobe s invaliditetom

Autor: Ivan Stagličić

30.05.2010. 22:00
Nijedno društvo ne smije se odreći doprinosa što ga svojim radom daju osobe s invaliditetom

Foto: Vedran SITNICA



Činjenica je da u našem društvu još uvijek postoje predrasude prema osobama s invaliditetom, a da smo za dobar dio njih odgovorni upravo mi stručnjaci, svojim zaštitničkim stavom ali i same osobe s invaliditetom koje takav odnos prihvaćaju, poručile su autorice i zaključile da je teškoća mnogo, no da to ne smije biti razlog da se ne “pomete ispred svojih vrata tako da ta vrata postanu doista ona koja vode na tržište rada…”
U hotelu Adriana na Boriku održan je ovoga vikenda 6. međunarodni stručni skup “Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada”, koji su organizirali udruga Osvit i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom RH pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade. U radnom dijelu Skupa nastupilo je više izlagača iz Belgije, Nizozemske, Irske, Njemačke, Austrije, Slovenije i Hrvatske. U uvodnom izlaganju “Strategija promicanja profesionalne rehabilitacije i zapošljavanja u republici Hrvatskoj”, okupljenima se obratio Stjepan Adadnić, državni tajnik Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, koji je podsjetio da počeci ovih djelatnosti kod nas sežu još u 1946. godinu, kada je osnovano prvo poduzeće za zapošljavanje vojnih invalida.
Mijenjati stav društva
– Vodeći se idejom da nijedno društvo nije tako bogato da bi se moglo odreći doprinosa što ga svojim radom mogu dati osobe s invaliditetom, dužni smo upozoriti da: zaposlene osobe s invaliditetom imaju bolju sliku o sebi i više samopoštovanja i samopouzdanja u odnosu na nezaposlene; društveno su aktivnije; prilagodljivije su na promjene; kompetentnije su u svakodnevnom životu; ekonomski su superiornije i neovisnije o socijalnim davanjima. Negativan stav društva prema osobama s invaliditetom najveća je zapreka njihovom zapošljavanju, a naša je zadaća da ga sustavno i kontinuirano mijenjamo.
Johan Ten Geuzendam, direktor Odjela za integraciju osoba s invaliditetom u općoj upravi za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogućnosti pri Europskoj komisiji, održao je izlaganje “Integracija osoba s invaliditetom na tržište rada” gdje se založio za prelazak sa zaštićenog zapošljavanja na zapošljavanje uz potporu tamo gdje je to moguće.
Anton Sabo i Konrad Mager iz Centra za stručno osposobljavanje i rehabilitaciju u Linzu (Austrija) pripremili su izlaganje “Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata kroz koja se ponovno ulazi na tržište rada u republici Austriji” gdje su prikazali austrijski sustav rehabilitacije i ustanova za socijalno osiguranje, kao i metode financiranja profesionalne rehabilitacije koja je u Austriji regulirana okvirnim sporazumom između Glavnog udruženja austrijskih institucija za socijalno osiguranje, Austrijskog zavoda za zapošljavanje i Centra za stručno osposobljavanje i rehabilitaciju.
Generalni tajnik EASPD-a, Luk Zelderloo, predstavio je “Politike zapošljavanja osoba s invaliditetom u Flandriji (Belgija)” prikazavši kako taj sustav funkcionira u flamanskoj regiji Belgije, uz osvrt i na saveznu politiku te postupke u druge dvije savezne pokrajine.
Statistike lažu
“Profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje osoba s invaliditetom u Europi”, bio je naslov rada Michaela Barretta koji je na zadarski skup stigao iz zaklade Cope Cork u Irskoj te je analizirao sličnosti, ali i različitosti između postupaka koji se provode u Irskoj i drugim zemljama unutar EU. Barrett je na kraju svoga izlaganja pozvao na izgradnju “Europskog centra znanja” koji je predstavio kao “najneposredniji i najteži izazov ove konferencije”. Podsjetimo da se i ovom prigodom, kao i lani, moglo čuti dosta mišljenja da bi se taj centar trebao ustanoviti upravo u Zadru.
Hans Vrind, predsjednik organizacije Workabillity Europe i direktor kompanije Salo Holding AG prikazao je “Trendove (re)integracije na tržište rada u Nizozemskoj” na koje se osvrnuo s dosta kritike. Kroz posljednjih nekoliko desetljeća su invalidnine za koje se u Nizozemskoj izdvaja 20 milijardi eura godišnje uzrokovale velike političke krize i pad vlade. Vrind je također upozorio na nedorečenost statističkih podataka:
– Statistike lažu! Svima u našem poslu poznat je izraz “požnjeti uspjeh za ono što je ionako već napola obavljeno.” Primate plaću za provedbu uspješne rehabilitacije, dok je najveći posao u zapošljavanju obavila sama osoba s invaliditetom.
Thomas Umsonst iz Ureda za europske i međunarodne veze (Njemačka), održao je referat “Radionice u kontekstu politike zapošljavanja i socijalne politike u EU” Umsonst je, također pozvao Hrvatsku kao “buduću članicu EU da surađuje na daljnjem razvoju rehabilitacijskih ponuda u zaštitnim radionicama za osobe s invaliditetom te da se iskoristi prilika za razgovor o konkretnim vidovima takve suradnje na Sajmu radionica iduće godine u Nuermbergu”.
Cveto Uršič, direktor Uprave za osobe s invaliditetom pri Ministarstvu rada, obitelji i socijalne skrbi Slovenije se predstavio s radom “Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – primjer Slovenije” gdje je prikazao stanje u ovome području u razdoblju od 2001. do 2009. godine te nove mjere koje se donose tijekom ove godine.
Nema podataka o zaposlenima
“Profesionalna rehabilitacija osoba s invaliditetom – vrata za ponovni ulazak u svijet rada u republici Hrvatskoj” rad je koji zajednički potpisuju Leila Kiš-Glavaš s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Višnja Majsec Sobota iz organizacije URIHO, Jasenka Sučec iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Mirjana Zećirević iz HZZ i koji predstavlja osvrt na aktualno stanje koji proizlazi iz profesionalnih i osobnih iskustava i timskog rada autorica stečenih kroz višegodišnji rad u provođenju profesionalne rehabilitacije. Autorice su iznijele i podatak da je od 308.675 nezaposlenih u RH, 6.424 osoba s invaliditetom. Upozoreno je i da nema preciznih podataka o zaposlenim osobama s invaliditetom niti je profesionalna rehabilitacija uređena jedinstvenim propisom.
Autorice su nadalje ustvrdile kako su rezultati u ovom području nesrazmjerni uloženom naporu ali da “mnoge mjere su trebale već biti realizirane, no kako se čini, nije ni započeto s njihovom realizacijom.”
– Činjenica je da u našem društvu još uvijek postoje predrasude prema osobama s invaliditetom, a da smo za dobar dio njih odgovorni upravo mi stručnjaci, svojim zaštitničkim stavom, ali i same osobe s invaliditetom koje takav odnos prihvaćaju, poručile su autorice i zaključile da je teškoća mnogo no da to ne smije biti razlog da se ne “pomete ispred svojih vrata tako da ta vrata postanu doista ona koja vode na tržište rada…”
Vera Šutalo, načelnica Odjela za opće programe, gimnazije, umjetničke škole i učeničke domove pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa predstavila je “Pravo na obrazovanje osoba s invaliditetom uz poticajne mjere Ministarstva”. Šutalo je upozorila da je u porastu broj djece s posebnim potrebama i da je sve više novih oblika teškoća te prikazala mjere koje Ministarstvo provodi pri čemu središnje mjesto predstavlja projekt “Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanje za zapošljavanje” koji se provodi u sklopu Četvrte komponente predpristupne pomoći IPA koji predviđa dva ugovora: o pružanju usluga i dodjeli bespovratnih sredstava.