21 brod i 1,5 milijuna dwt-a

Najvažniji gospodarski događaj prethodnog tjedna bilo je porinuće broda Vinjerac za Tankersku plovidbu u riječkom 3. maju.
Riječ je o investiciji čija će ukupna vrijednost premašiti 35 milijuna dolara.
O investicijama
Živimo u vremenu kada su vrijedne investicije rijetke kao ljetni snijeg, i u zemlji i u Zadarskoj županiji.
Tankerska je plovidba unatoč teškim prilikama ostala ustrajna u provedbi svojih razvojnih programa a u kojima je zacrtano završiti 2013. sa 23 broda i preko 1,7 milijuna tona nosivosti rekordno mlade flote. Za sad se sve “kockice” uspješno slažu unatoč “voženju” gubitaka u prvom kvartalu ove godine, što će najvjerojatnije biti nastavljeno, ali i mukama s prethodne dvije loše godine koje su ipak uspjeli proći bez gubitka.
Zadarska županija ima enormni manjak gospodarskih investicija, posebice proizvodnih. Ovog trenutka svjedoci smo da je ipak najveći projekt-investicija gradnja Gaženice, odnosno trajektnog terminala od oko 250 milijuna eura. Toj vrijednosti državne investicije ništa se drugo nije pridružilo s tako značajnim iznosom. Osim možda Tankerske plovidbe, jer ne zaboravimo da se Gaženica događa kroz dulji niz godina. U tom bi kontekstu gradnja Gaženice obuhvatila razdoblje u kojem je Tankerska plovidba ugovorila i dobila pet brodova, a uskoro će i šesti. To korespondira s naznačenim ulaganjem u Gaženicu.
Osim tog kao važne investicije imamo one u – turizmu. S naglaskom na Punta Skalu i ulaganje Falkensteiner & Muchaeler Grupe gdje ovu sezonu očekujemo otvaranje hotela Iadera od pet zvjezdica. U tijeku su radovi na Crvenoj luci koji nisu za podcjenjivati te su nakon Punta Skale najvažniji investicijski projekt u turizmu.
Trgovački projekti za jedno su vrijeme smanjeni otvaranjem Supernove. Ostaju, naravno, projekti u graditeljstvu jer je Državni zavod za statistiku utvrdio da je na području Zadarske županije, unatoč krizi graditeljstva druge po opsegu gradnje u zemlji, vrijednost građevinskih radova iznosila 2,5 milijardi kuna. To, naravno, u dijelu uključuje i naznačenu Gaženicu, kao i Punta Skalu, ali je i dalje važna.
Radna mjesta
Tankerska plovidba ima projekt i investiciju koja – otvara radna mjesta. Dakle, u najmanju ruku, valja po brodu pribrojiti dvije posade, dakle oko 50 vrlo efektivno i dohodovno zaposlenih ljudi. U situaciji smo kada su investicije u radna mjesta koja uvećavaju dohodak iznimno malene, makar – svaka investicija znači rad i radno mjesto. Naime, u tom pogledu gradnju broda valja računati kao angažman stotina radnika i stručnjaka. No ovdje radno mjesto nastavlja – ploviti.
Dohodak iz izvoza
Konačno, ovo je uvećanje društvenog bogatstva Hrvatske na račun svijeta jer brodovi Tankerske plovidbe plove za najistaknutije svjetske kompanije i donose direktne devize jer je sav novac uprihodovan u ovoj tvrtki – deviza, odnosno dolar kao valuta svjetskog brodarstva. Izvoz pak znači otvaranje radnog mjesta i život ljudi u ovoj zemlji na račun potreba svijeta, suprotno uvozu.
Snažnija budućnost
Investicija u Tankerskoj plovidbi investicija je u snažniju budućnost firme, njeno uvećanje, pomlađivanje i modernizaciju te zadržavanje konkurentnosti na najvišoj razini svjetske konkurencije kakva vlada u brodarstvu. Time se prva brodarska tvrtka u zemlji, ali i prva tvrtka u Zadarskoj županiji zadržava u zdravlju i za buduće generacije, što je jedan od deklariranih ciljeva i svrha djelovanje Tankerske plovidbe, suprotno većini kao takva unesena i u vlasničku logiku tvrtke.
Konkretna investicija
Tanker za prijevoz nafte, naftnih prerađevina i kemikalija je duljine 195,3 metra, nosivosti je 51.800 tona, a pokreće ga motor snage 9650 kilovata. Biti će 21. brod u floti našeg najvećeg brodara koji će time premašiti 1,5 milijuna dwt-a.
To je drugi istovjetni tanker izgrađen u 3. maju za zadarsku kompaniju po programu gradnje hrvatskih brodova u domaćim brodogradilištima uz potporu Vlade u kojem su programu i dva istovjetna broda za Uljanik plovidbu.
Ovim brodovima Tankerska otvara novu stranicu, odnosno vraća se “čistim tekućim teretima” što je izazov i prilog fleksibilnosti u razvoju flote trenutačno koncentrirane na prijevoz sirove nafte aframaxima i suzemaxima u onom tankerskom dijelu.
Izostanak politike na samom porinuću moguće je rezultat dviju činjenica: 20-e obljetnice oružanih snaga, odnosno složenog trenutka hrvatske brodogradnje.
Izostanak politike
Jedan je valjan razlog izostanka politike, iako baš svih i ne, dok druga to nije, a ovom prilikom nije ni trebala biti. Naime, ovaj je brod izgrađen u “spasonosnoj seriji” Vlade RH za 3. maj, naime tada je Vlada poduprla svoja, odnosno “leđa” poreznih obveznika kako bi 3. maj imao što raditi. Potez se pokazao spasonosan jer je škver pored tog posla ugovorio i niz drugih pa i sad imaju šest brodova, a listi narudžbi.
Aktualni trenutak brodogradnje i brodarstva
Kako je na navozu istaknuo kap. Ive Mustać, brodari proživljavaju teške trenutke, što se prije svega odnosi na tankerske brodare. Dakle, voze gubitke, ali u brodarstvu svojstvenim oscilacijama, usponima i padovima tržišta čekaju i bore se dočekati bolje dane konjukture. U brodogradnji je stanje problematičnije i, nažalost, ne ciklično, već desetljećima akumulirano. Nekad davno i brodari i brodograditelji u prethodnoj zemlji i njenoj ekonomskoj logici imali su iznimnu prigodu za popravne ispite i tzv. deviznim šticungom mogli kompenzirati trenutačne prilike i neprilike. Sada živi brodari othrvali su se propasti po ukidanju toga, no sjećamo se da je polovica hrvatske flote tada nestala. Dijelom je tome kumovala i katastrofalna pretvorba i privatizacija, kao i tadašnja brodarska kriza. Brodograditelji pak prolaze završnu fazu razrješenja svojih desetljećima uobičajenih gubitaka za sad s velikom neizvjesnošću unatoč tome što su na natječajima dobili potencijalne kupce. Nakon ove kalendarske godine očekujemo znati što će se dogoditi s hrvatskom brodogradnjom.