Novi hit – stara jela

Bilo bi mi jako drago da ugostitelji prihvate ta naša nastojanja, kazao je Kraljev, te vjeruje da će se to i ostvariti, jer i zadarski su ugostitelji posljednjih godina uočili da su upravo stari domaći “noviteti” traženi, pa je zato i u ponudi sve većeg broja restorana na zadarskom području moguće uočiti jela od leće, čičvarde, artičoke, divlje riže…

Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda “Hrvatska autohtona kuhinja” koji je ovih dana potpisao ministar turizma Damir Bajs, konačno će ostvariti višegodišnja nastojanja brojnih gastronomskih udruga da se konačno utvrdi što su autohtona hrvatska jela. Kako je istaknuto, riječ je o pravilniku koji se u Ministarstvu turizma razvijao više od godinu dana, a prema kojem restorani koji žele dobiti oznaku “Hrvatska autohtona kuhinja” trebaju samo podnijeti zahtjev Ministarstvu turizma.
Dvadesetak jela Zadarske županije
Stručno povjerenstvo će potom izaći na teren te provjeriti zadovoljava li restoran ili drugi ugostiteljski objekt uvjete za tom oznakom. Ministar je također naglasio da će svaki objekt dobiti navedenu oznaku ako ispunjava uvjete, ali i da će se kontrolirati kvaliteta i sadržaj ponude i nakon dobivanja oznake. Ovo je zapravo prvi put da Hrvatska brendira svoju kuhinju, a što je većina drugih turističkih zemalja već napravila. Poznato je da se gastronomski entuzijasti već nekoliko godina trude kako bi u jelovnike zadarskih restorana uvrstili autohtona jela i tako ovdašnju gastroponudu učinili prepoznatljivom. Među njima je i Renato Kraljev, predsjednik Udruge kuhara Zadarske županije, koja već duže vrijeme pokušava animirati ugostitelje te od ljudi s različitih područja Zadarske županije prikuplja ideje o autohtonim jelima njihovih krajeva, kako bi ih potom uvrstili u cjelokupnu zadarsku gastronomsku ponudu.
– Mi već posljednjih pet godina pokušavamo nešto učiniti vezano uz pitanje uvođenja autohtonih jela u našu gastronomsku ponudu, jer evidentno je se turisti oduševljavaju novitetima i uvijek žele probati nešto drugačije. Zato smo za to vrijeme, a u suradnji s Hrvatskim kuharskim savezom, prikupili već dvadesetak autohtonih jela Zadarske županije. Bilo bi mi jako drago da ugostitelji prihvate ta naša nastojanja, kazao je Kraljev, te vjeruje da će se to i ostvariti, jer i zadarski su ugostitelji posljednjih godina uočili da su upravo stari domaći “noviteti” traženi, pa je zato i u ponudi sve većeg broja restorana na zadarskom području moguće uočiti jela od leće, čičvarde, artičoke, divlje riže i slično.
Ekopredznak
Istaknuo je također da je uz autohtonost današnji trend i “zdrava prehrana” ili “ekohrana”, što je također uzrokovalo promjene želja kod gostiju, a na ugostiteljima je da udovolje njihovim potrebama.
– Među zadarskim autohtonim jelima su, primjerice, benkovački prisnac, banjski brudet od sipe s bižima, iški lopiž, paradižet kao desert i brojna druga riblja i mesna jela. Mislim da su naši restorani spremni uvesti ta jela u svoju ponudu. Potrebno je još izraditi standarde kojima moraju udovoljiti kako bi se mogli kandidirati za dobivanje oznake “Hrvatska autohtona kuhinja”, kazao je Kraljev.
Da je uvođenje ovog pravilnika “pun pogodak”, složio se i Zoran Katić, direktor hotela Vicko i predsjednik Udruge malih obiteljskih hotela Hrvatske za Zadarsku županiju, a koji također već godinama provodi različite projekte upravo radi uvođenja autohtonih jela u ovdašnje jelovnike, pripremanja “starinskih jela u novom ruhu”.
– Naša ideja je gostima, osobito onima s kruzera kojih će, nadam se, i kod nas biti sve više, u restoranima ponuditi nešto drugačije, jer znamo da oni na kruzerima imaju vrhunsku hranu. Zato sam siguran da će se brojni naši ugostitelji odlučiti na autohtonu kuhinju, jer svjesni su da je upravo to svjetski trend i da su danas najcjenjeniji hoteli i restorani s ekopredznakom, pojasnio je Katić.