Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Grčka izlazi iz eurozone

30.05.2012. 22:00
Grčka izlazi iz eurozone


Od straha pred neizvjesnom političkom budućnošću i izlaskom iz eurozone Grci odustaju od plaćanja svojih obveza državi


Ishod neformalnog sastanka prvih ljudi Europske unije što je u srijedu uvečer održan u Bruxellesu, mogao bi se sažeti u jednoj rečenici – suočeni s grčkom krizom koja prijeti ne samo europskom, nego i svjetskom gospodarstvu, političari zasad nisu sposobni pronaći kompromisno rješenje, smiriti financijska tržišta i nastaviti jedva započeti oporavak. Zasad je, iako riječ umetak, zapravo ključan dodatak jer kaos koji polako zahvaća državu pred nespornim financijskim slomom ne ostavlja puno vremena Europi koja razumije da će uskoro pokucati i na njena vrata. Podaci, objavljeni u četvrtak ujutro, da je obnovljena recesija pogodila Ujedinjeno Kraljevstvo teže nego se očekivalo, da je francusko gospodarstvo zabilježilo pad najveći od 2009. godine te
da je privatni sektor čitave eurozone zabilježio u svibnju najveći pad u posljednje tri godine, nedvosmisleno pokazuje da je na europskim liderima golema odgovornost da djeljuju pametno i hitno.
Sukobljene fronte
No, umjesto toga, sastanak je i prema uvidu našeg premijera Zorana Milanovića koji je kao promatrač prisustvovao skupu, ostao obilježen koncepcijskim sukobom između Njemačke i Francuske oko toga što treba napraviti kako bi se spriječilo širenje grčke krize na ostatak eurozone. Francusko zalaganje za euroobveznicama na svoju je stranu privuklo dio država kojima ili prijeti grčki bankrot, ili su kao Španjolska i Portugal i same na rubu te čelne ljude Europske komisije i parlamenta iz posve razumljivih razloga očuvanja radnog mjesta, dok su uz Njemačku stale zemlje koje ili nisu ni osjetile krizu, kao Švedska, ili su, iako siromašnije od Grčke, uspjele provesti dio najbolnijih reformi, a radi se o dijelu država s istoka Europe.
Iako je svaka odluka odgođena do poslije grčkih parlamentarnih izbora, procesi bi se mogli odvijati i daleko brže, čemu kao oblik pritiska služi i najnovije priopćenje njemačke središnje banke da je “grčki izlazak iz eurozone posve moguć i bitno jeftiniji od njenog ostanka”. To i vijest da su sve države članice eurozone dobile uputu da se pripreme za grčko napuštanje eurozone i izračunaju koliko bi ih ono koštala, pokazuje da su priprme za taj događaj prilično uznapredovale unatoč naizgled jedinstvenom stavu sudionika summita o tome da Grčka treba ostati članica eurozone. No, pripreme za to teku i u samoj Grčkoj. Posljednji podaci govore o značajnom padu priljeva novca u državni proračun. Većina analitičara se slaže da se radi o očekivanom obrambenom potezu građana koji suočeni s izborima i posve neizvjesnim smjerom kojim će se kriza dalje odvijati, odbijaju plaćati svoje obveze i štede, što dakako zemlju samo dovodi bliže bankrotu i izlasku iz eurozone.
Sukobi u Patrasu
U Grčkoj je objavljen i vrlo ozbiljan scenarij na kojem je radilo više od 20 stručnjaka koji sugeriraju grčkoj vladi da za najduže 46 sati od donošenja odluke o napuštanju monetarne unije obavi sve pripreme – zamrzne novac u bankama, postavi vojsku na granice kako bi i fizički spriječila bijeg kapitala iz zemlje, počne tiskati svoj euro dok se ne obavi sve potrebno za puštanje u promet nove/stare drahme… – očito, zbivanja imaju svoju logiku koja i nema previše dodirnih točaka s navodnim ili stvarnim željama aktera.
Sukobi koji su u srijedu uveče izbili u Patrasu između građana tog grada i imigranata koji žive u jednoj napuštenoj zgradi, govore međutim o cijeni koju na jednoj drugoj razini plaća društvo koje je već pet godina izloženo recesiji i beznađu. Grčki mediji su nerede pripisali nasilnim članovima ekstremno desne Zlatne zore, no, oni nisu bili sami.