Dr. Karuza: Pušenje je vodeći rizični čimbenik za obolijevanje i rano umiranje

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
U Zadarskoj županiji zaživio Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća
U Hrvatskoj od bolesti nastalim kao posljedica pušenja godišnje umire 14.000 ljudi. Danas u Hrvatskoj puši svaka četvrta osoba starija od 15 godina. Svaki drugi pušač popuši od 15 - 24 cigarete dnevno. Oko 76% djece u dobi od 13 - 15 godina proba cigaretu, a njih 10 % ostaju trajni pušači, upozorava dr. Karuza
Vedran KARUZA
Pušenje može uzrokovati cijeli niz malignih oboljenja

Obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana nepušenja, 31. svibnja, posvećeno je predanosti i trudu u prestanku pušenja. U organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije provodi se kampanja »Commit to quit«, tj. predani prestanku pušenja.
O ovoj opasnoj ovisnosti i njezinim posljedicama na zdravlje, te utjecaju novog koronavirusa na zdravlje pušača, razgovarali smo s članicom Lige protiv raka Zadar i pulmologinjom u Općoj bolnici Zadar, dr. Gordanom Karuza.

Svaka cigareta povećava vjerojatnost od bolesti srca

Ovisnost o duhanskim proizvodima najraširenija je vrsta ovisnosti u Hrvatskoj. Mnogi ljudi puše jer je to jedini način na koji su naučili prevladavati negativna raspoloženja i nositi se sa svakodnevnim stresom i problemima. Pušenje se može povezati i s aktivnostima poput gledanja televizije, telefoniranja, druženja s prijateljima, odlaska na određena mjesta ili odmora za opuštanje. Tada pušenje postaje dio uzorka ili rutine.
- U Hrvatskoj od bolesti nastalim kao posljedica pušenja godišnje umire 14.000 ljudi. Danas u Hrvatskoj puši svaka četvrta osoba starija od 15 godina. Svaki drugi pušač popuši od 15 - 24 cigarete dnevno. Oko 76% djece u dobi od 13 - 15 godina proba cigaretu, a njih 10 % ostaju trajni pušači, ističe dr. Karuza i dodaje kako je ovisnost o duhanu i psihička i fizička bolest.
- Radi se o jakoj psihičkoj i fizičkoj ovisnosti s kojom se teško boriti. Pušenje je vodeći rizični čimbenik za obolijevanje te rano umiranje, ističe dr. Karuza te dodaje kako je niz kardiovaskularnih bolesti usko povezan sa štetnim učincima duhana.
Svaka cigareta povećava vjerojatnost od bolesti srca. Ovisnici o duhanu imaju dva do četiri puta veću vjerojatnost od razvijanja bolesti srca. Cigaretni dim također može uzrokovati bolesti srca i rak pluća kod ljudi koji ne puše, tj. osoba koje su pasivni pušači. Pušenje može uzrokovati anksioznost, uzrokuje visoki tlak koji je direktno povezan sa srčanim i moždanim udarom.

Oštećenja srčane, moždane i periferne cirkulacije

- Pušenje započinje te pospješuje proces arterioskleroze tijekom kojeg dolazi do stvaranja plaka u krvnim žilama. Rizik za razvoj arterioskleroze je razmjeran broju popušenih cigareta! Sam proces arterioskleroze nastaje direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile ili indirektno utjecajem na sastav masnoća u krvi. Veličina plaka je odgovorna za prohodnost krvnih žila. Sve navedeno ima za posljedicu oštećenja srčane, moždane i periferne cirkulacije, objašnjava dr. Karuza i dodaje kako se oštećenje srčane cirkulacije naziva koronarna bolest.
- Najteži oblik bolesti, koji dovodi do prekida protoka i zatvaranja krvne žile je srčani udar - infarkt. Pušači obolijevaju od infarkta 40 puta više od nepušača. Aterosklerotske plakove moždanih žila ima 70 % pušača, a njih 23 % ima promjene i na velikim krvnim žilama vrata što je često uzrokom moždanih udara, kaže dr. Karuza.
Prestankom konzumacije duhanskih proizvoda rizik za razvoj koronarne srčane bolesti može se prepoloviti unutar prve godine te se s vremenom vratiti na normalnu razinu. Preporučuje se i izbjegavanje prostorija u kojima se puši, jer pasivna izloženost duhanskom dimu značajno povećava rizik od srčanog udara.

Pušenje i maligna oboljenja

Moderna medicinska istraživanja povezuju pušenje s pojavom raka pluća, grla, usne šupljine i sinusa, bubrega, jednjaka, želuca, gušterače, grlića maternice, jetre, itd.
- Iako znamo da je oko dvije trećine malignih bolesti vezano za naviku pušenja, ipak su to dominantno malignomi respiratornih organa, kao što su rak grla i pluća. Povezanost raka pluća sa navikom pušenja je preko 93%. Rizik nastanka karcinoma pluća ovisi o duljini trajanja pušenja, dobi u kojoj je osoba počela pušiti kao i broju dnevno popušenih cigareta. Radi se o bolesti koja je podmukla, jer se simptomi javljaju u uznapredovanom stanju, stoga je uspješnost liječenja još uvijek dosta niska u odnosu na ostale karcinome, ističe dr. Karuza i poziva pušače da pozorno prate svoje zdravstveno stanje i redovito obavljaju sistematske preglede.
- Zbog toga je vrlo važno da pušači rano prepoznaju simptome, a još je važnije da obavljaju redovite sistematske preglede te da se uključe u nacionalni program za rano otkrivanje raka pluća koji je započeo. Usprkos sve boljem torako - onkološkom liječenju, bitno je karcinom otkriti u ranoj fazi kada je navedeno liječenje najuspješnije, upozorava dr. Karuza.
- Nacionalni program za rano otkrivanje karcinoma pluća je zaživio u Zadarskoj županiji usprkos izazovima u zdravstvu zbog COVID infekcije. U tome je izrazito važan liječnik obiteljske medicine, koji određuje probir pacijenata pušača, potom ih usmjerava liječniku radiologu koji obavlja CT pluća. Ovisno o nalazu pacijent se upućuje na daljnju obradu i liječenje kod pulmologa, torakalnog kirurga ili onkologa, pojašnjava dr. Karuza.

Pušenje i COVID-19

Spojevi koje sadrže cigarete glavni su faktori rizika obolijevanja od nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i respiratornih bolesti, čime su osobe s ovim stanjima pod većim rizikom za razvoj teške bolesti, u slučaju zaraze novim koronavirusom, SARS - CoV - 2.
- Na počeku pandemije COVIDA-19 bili smo uvjereni da će pušači te respiratorni bolesnici biti izloženiji infekciji te težem obliku bolesti. Praćenjem prvog te drugog vala epidemije, značajnijeg rizika za obolijevanja kod pušača, kao ni težeg oblika bolesti nije bilo. Teži oblici bolesti su viđeni kod kroničnih respiratornih bolesnika koji nisu uzimali adekvatnu terapiju, pojašnjava dr. Karuza, te dodaje kako za sada ne postoji baza podataka koja prati zdravstveno stanje pušača, nakon izlječenja od koronavirusa.
Ukoliko su pušači imali teški oblik COVID infekcije, komplicirane obostranom upalom pluća te posljedičnom respiratornom insuficijencijom, praćenjem funkcije pluća te rendgenoloških promjena će se vidjeti da li je pušenje udruženo s COVID infekcijom dovelo do većeg oštećenja pluća u odnosu na nepušače, zaključuje dr. Karuza.

31. svibnja 1987.

Članice Svjetske zdravstvene organizacije 1987. godine su počele s obilježavanjem Dana nepušenja, 31. svibnja, kako bi pozornost globalne javnosti usmjerili na epidemiju ovisnosti o duhanu i prevenciju bolesti i smrtnih ishoda, koji su povezani s ovisnošću o duhanu.

«Uloviti« zloćudnu bolest prije metastaza

Cilj Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća je »uloviti« zloćudnu bolest prije metastaza, što znači da bi barem 80 posto oboljelih preživjelo dulje od pet godina. Danas, nažalost, većina osoba koji se liječe od raka pluća, dolaze s uznapredovalom bolešću, kad je veličina tumora veća od dva pa i od deset centimetara i najčešće s metastazama. Njihovo je preživljavanje u 80 posto slučajeva godinu do dvije, unatoč liječenju. Probirom, niskodoznim CT-om, otkrivat će se mali tumori koji su operabilni, a time i podobni za uspješno liječenje operacijama.

Budući da su gotovo 90 posto svih bolesnika s karcinomom pluća pušači ili bivši pušači, ciljana skupina za probir su pušači u dobi od 50 do 75 godina ili oni koji su prestali pušiti prije petnaestak godina, a pušili su godišnje tridesetak i više kutija cigareta.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 1 (1 glasova)