Turisti razgledavaju i na tržnici!

Strani turisti uglavnom razgledavaju po štandovima. Prvo se pola sata raspituju o cijenama, onda pola sata pipkaju i tako dodatno smekšaju povrće, da bi na kraju kupili dva pomidora. Više štete nego koristi od njih, kaže prodavačica
Sniženje temperature zraka ovih je dana brojnim turistima možda pokvarilo godišnje odmore. No sudeći po gužvama na ulicama Poluotoka i u prometu, to se odnosi isključivo na pogoršane uvjete uživanja u suncu i moru, dok im razgledavanje, šetnje i kupovanje vrijeme ne može pokvariti. Razlog je to zbog kojeg i zadarska tržnica ovih dana vrvi od turista, među kojima su, kako navode tamošnji prodavači, samo rijetki i kupci. Iako se na prvi pogled čini drugačije, jer ljudi s oduševljenjem promatraju raznovrsnu ponudu domaćih proizvoda zadarskog kraja, žustro pregovarajući o cijeni i kvaliteti, prodavači navode da se pita turiste, oni bi i sami slobodno mogli ići na godišnje.
Malo troše, puno gledaju
– Turista ima, osobito sad kad je ružno vrijeme pa nisu na plažama. No, oni uglavnom šetaju i razgledavaju, nisu nikakvi kupci, a ako i kupuju, onda je to jedan ili dva komada nekog voća ili povrća. Kupuju uglavnom voće i to, kažem, primjerice, dvije breskve ili tri šljive. Smiješno! Čini mi se kao da ne poznaju naš standard, naše cijene, jer za sve što kupuju iz novčanika vade sitniš i pružaju mi kunu ili dvije, kaže ova prodavačica, naglasivši kako riječ “puno” turisti najčešće izgovaraju kada na tržnici nešto kupuju.
– Među strancima sam primijetila da najviše ima Nijemaca, Čeha, Rusa, a u posljednje vrijeme i Talijana, dok su među domaćima najbrojniji Zagrepčani. Nitko od njih kod nas ne troši previše, rekla bih da kupuju onoliko koliko im treba, ni trunke više od toga. Rekla bih da troše racionalno, ne razbacuju se, a to je sve posljedica krize, zaključila je ova prodavačica.
S njom se složila i prodavačica na susjednom štandu koja navodi da su Zadrani, ali domaći turisti pravi kupci, dok stranci, kako kaže, naprave više štete nego koristi.
– Strani turisti uglavnom razgledavaju po štandovima. Prvo se pola sata raspituju o cijenama, onda pola sata pipkaju i tako dodatno smekšaju povrće, da bi na kraju kupili dva pomidora. Više štete nego koristi od njih, kaže ova prodavačica istaknuvši da su cijene na njenom štandu i uvijek iste, pa tako rajčicu prodaje po pet, šest i deset kuna za kilogram, ovisno o tome u kakvom su stanju, kilogram krastavaca stoji 8 kuna, paprike su također po osam, breskve prodaje po šest kuna za kilogram, dok kilogram dinje stoji 5 kuna.
Sir, ulje i med
Osim voća i povrća na zadarskoj se tržnici prodaju i domaći sirevi i jaja te maslinovo ulje, med i rakija. Pa iako je riječ o domaćim, autohtonim proizvodima, koji bi u vrijeme turističke sezone bez razmišljanja mogli poslužiti kao izvorni suveniri zadarskog kraja, ni njihovu kvalitetu, vrijednost i značenje turisti ne cijene.
Potvrdila nam je to gospođa iz Paga koja na tržnici prodaje domaća jaja i paški sir i koja navodi da na tržnicu dolazi zbog svojih stalnih kupaca te da od turista nema nikakve koristi.
– Ja imam svoje stalne kupce koji znaju da će kod mene naći kvalitetno i domaće i mogu reći da od njih živim. Što se tiče turista, jedino Talijani znaju kupiti sir, ali drugi nitko nikada, kazala je gospođa koja domaći paški sir prodaje po cijeni od 160 do 180 kuna po kilogramu, ovisno o njegovoj starosti.
Da baš nikakve koristi nema od stranih turista rekla je i prodavačica cvijeća, istaknuvši da turisti šetaju, promatraju, čak je i fotografiraju, ali tek možda jednom u tjedan dana netko od njih kupi buket cvijeća.
– Turisti ne kupuju cvijeće, a zašto i bi, to njih ne zanima. I oni rijetki koji kupuju, pretpostavljam, smješteni su u privatnom smještaju pa se možda svojim iznajmljivačima žele odužiti ili zahvaliti, kazala je prodavačica, istaknuvši da cvjećari jedinu korist tijekom ljeta imaju od Hrvata koji žive u inozemstvu pa dok su na odmoru u Zadru kupuju cvijeće za grobove svoje rodbine.

 “IZLOŽBA” DOMAĆIH SIREVA

Koliko su sigurni sir i jaja sa zadarske tržnice?
Poznato je da tijekom ljeta oprezan treba biti prilikom konzumacije hrane, a što se prvo odnosi na lakopokvarljive namirnice, odnosno na one s većom količinom vode poput mesa, jaja, svježe ribe i mliječnih proizvoda. Kvarenje namirnica je neizbježna pojava, a posebno u ovim ljetnim vrućinama kada je teško postići optimalnu temperaturu na kojoj će se namirnice očuvati jednako kao i zimi. Ta opasnost posebno vreba namirnice koje se prodaju na tržnicama, s obzirom da je to u principu prodaja na otvorenom. Na zadarskoj tržnici jedino su jaja nalaze u rashladnim vitrinama, dok se sirevi polagano rastapaju izloženi na štandovima pod dnevnom temperaturama. Pa iako je jedna prodavačica paških sireva naglasila da je paški sir tvrdi sir koji se već stotinama godina prodaje na ulici i kojemu temperatura ne smeta, Vlatko Marušić, direktor zadarske tržnice, navodi da svi prodavači koji prodaju sireve imaju rashladne vitrine, dok oni na otvorenom služe kao izložbeni primjerci.
– Svi uvjeti na našoj tržnici udovoljavaju minimalnim tehničkim uvjetima pa su tako i jaja i sir tijekom cijele godine zaštićeni u hladnjacima čija je temperatura prilagođena kemijskom sastavu namirnica i temperaturi zraka. Osim toga, njih kontrolira sanitarna inspekcija i siguran sam se svi oni prodavači koji imaju dozvolu za štand, kao i sanitarnu dozvolu, drže propisa, kazao je Marušić.
Sve ovo znači da su kupci zaštićeni od bilo kakvih zaraza, no problem ipak mogu zadati prodavači bez dozvola za štand, pa tako i bez sanitarne dozvole, a na njih ne može utjecati nitko osim policije i inspektorata. Dakle, na kupcima je da se od ovih potencijalnih prijenosnika bolesti zaštite sami, odnosno da ih izbjegavaju i namirnice kupuju na sigurnim prodajnim mjestima.