Ukinut ćemo umirovljenje žena sa 65 godina

Jadranki Kosor, koja je rekla kako će lijepo napraviti krumpir salatu, bilo bi bolje da guli krumpire, nego da guli ljude, jer ćemo je mi u tome spriječiti. Kad dođemo na vlast, ovaj ćemo zakon staviti van snage. To jamčimo i obećajemo ženama, kazala je Antičević Marinović

Ovaj tjedan Vlada je bila štetnija nego inače, ustvrdila je na konferenciji za novinare saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović (SDP) komentirajući zakonski prijedlog kojim se ženama kao dob za umirovljenje određuje navršenih 65 godina života.
– Možete  li zamisliti da vam u kafiću kavu donosi šezdesetpetogodišnja konobarica, da vam četkom isteže kosu šezdesetpetogodišnja frizerka, da tekstilna radnica koja je svoj radni vijek započela s 16 godina radi i sa 65 godina? To je Hrvatska, to je san kojeg sanja i kojeg nam je Jadranka Kosor sa svojom svitom namijenila. Jadranki Kosor, koja je rekla kako će lijepo napraviti krumpir salatu, bilo bi bolje da guli krumpire, nego da guli ljude, jer ćemo je mi u tome spriječiti. Danas, sutra, kad dođemo na vlast, ovaj zakon kojeg su pripremili ozakoniti, stavit ćemo van snage. To jamčimo i obećajmo ženama, kazala je Antičević Marinović.
–  Japanci kažu „radim dok ne umrem”, Englezi imaju poslovicu „radim dok ne crknem”. Međutim, i u tim sustavima organizirana je javna prehrana, jaslice, vrtići, primarna zdravstvena zaštita koja se kod nas sve više suzbija u korist privatnog zdravstvenog sektora. To je naša zbilja. Pitanje mirovinskog osiguranja i njegove reforme, pogotovo ovo produljenje radnog staža do 65 godina za žene, ključno je za svaku zemlju. Nije bilo nikakve rasprave, a sve zemlje koje to postupno uvode itekako su otvorile javnu raspravu i to nakon što su riješili pitanja zbrinjavanja djece i starijih osoba koje pada na teret žena. Ova odluka ne vodi stabilizaciji društva, a što je važnije, nije ni pravedna. Danas je moguće da se osobe uključe u svijet rada već sa 16 godina. Do 65 godine, bez obzira na godine staža, žene će morati raditi. Za to vrijeme žena zasniva obitelj, rađa nekoliko djece, a sve bez društvene potpore, bez tih javnih sadržaja. Od milijun i sto tisuća umirovljenika, mi imamo samo 100.000 umirovljenika s punim radnim stažem. Koliko ćemo ih s ovakvim protureformskim zahvatom imati? Žene bi po naumu ove vlasti morale raditi 50 godina uz čitav obiteljski teret. Vlast u međuvremenu nije donijela ni jedan zakon, ni jednu odredbu koja bi muškarce uključila u privatni život, kao obvezu, što su učinile sve zapadne zemlje, istaknula je Antičević Marinović navodeći kako, za razliku od Hrvatske u kojoj u upravljačkim strukturama čak ni javnih poduzeća u pravilu uopće nema žena, Norveška uvodi ravnopravnost spolova i u upravljačke strukture privatnih poduzeća koja će ne budu li upravljačkoj strukturi imala jednak broj muškaraca i žena biti brisana iz registra.
– Ova vlast nije sposobna graditi sustav, nego linearno odreže ne razumijevajući odluku Ustavnog suda, niti Europskog suda za ljudska prava. Ministar Popijač, ne pročitavši odluku Ustavnog suda, a još manje razumijevajući  odluke Europskog suda za ljudska prava, kaže da ništa premijerka nije kriva, nego da je takav odluka Ustavnog suda. Ustavni sud nigdje nije rekao ono što su oni proveli. Naime, nije bilo rasprave, pa je tako tadašnja sutkinja Agata Račan dala izdvojeno mišljenje. Odluka Ustavnog suda ne sadrži obrazloženje, ukoliko pod obrazloženjem ne smatramo pozivanje na odluku Europskog suda za ljudska prava u kojoj je navedeno kako su stvari riješene u pojedinim zemljama. U odluci Europskog suda, koju citira i naš Ustavni sud, stoji kako „nema mjesta u modernom društvu za različito postupanje”, ali – u modernom društvu koje je ispunilo osnovne preduvjete jednakih šansi, te stoji kako će se početi izjednačavati od 2010. do 2020., ili kako koja zemlja odredi prema svojim potrebama. Europski sud za ljudska prava zauzeo je stajalište da je razlika  u godinama potrebnim za ostvarenje mirovine opravdana dok određene prilike bitno oštećuju jedan spol, u konkretnom slučaju žene. Ustavni sud citira odluku Europskog suda, pa kaže da te promjene moraju biti postupne i da bi bilo teško, pa i nemoguće, odrediti trenutak kada je nepravednost prema muškarcima zbog različite dobi za umirovljenje prevagnula nad potrebama da se ispravi nepovoljni položaj žena. Različito vrijeme za umirovljenje muškaraca i žena postoji zbog stvarnih nejednakosti između muškaraca i žena  i zbog toga se pokazuje objektivno opravdanim. To je citat iz odluke Europskog suda koju navodi naš Ustavni sud. Sud također nalazi potrebnim provesti opsežne rasprave i analize. Austrija će te mjere uvoditi od 2014 do 2030, u Mađarskoj i Češkoj će se postupno izjednačavanje uvoditi do 2018., ali svake godine uz tri mjeseca produljenja za žene, a ne kao kod nas šest mjeseci. Uz to Češka i Mađarska vode računa o tome je li žena odgajala djecu, i za takve žene određuje umirovljenje od 59 do 62 godine. Zašto Vlada  nije snizila  dob umirovljenja muškarcima? Ustavni su nigdje nije rekao da se mora dob povisiti, nego izjednačiti, zaključila je SDP-ova saborska zastupnica.