Gdje je crkva s Morskim orguljama?

Kao i prijašnjih godina Zadar su posjetili brojni novinari koji su bili oduševljeni ‘muvingom’, živahnošću i dobrim vibracijama te gradom općenito o čemu svjedoče i naslovi tekstova poput “Stavi Zadar na svoj radar” ili “Recesija je u Zadru pobijeđena”, navodi Felber ističući da se Zadar definitivno više ne može opisati kao spavaonicu

Kraj je kolovoza, a turista u Zadru i dalje ima na svakom koraku. Poluotokom se nerijetko jedva može proći od grupa, najčešće, stranih turista, koje u pratnji turističkih vodiča razgledavaju gradske znamenitosti.
Službeni podaci za kolovoz još nisu poznati, ali sigurno je zadarska sezona u recesijskoj godini bila puno bolja od očekivane. Smanjenje broja turista u srpnju je na području Zadra u odnosu na rekordnu 2008. godinu iznosilo 5 posto, a očekuje se da bi kolovoški minus trebao biti manji od srpanjskog.
Kad imaš problem, svrati u TIC
Što je turiste ove godine najviše zanimalo, koja su bila najsmiješnija pitanja, kakva je bila njihova nacionalna i dobna struktura i koji su gosti s obzirom na nacionalnost najzahtjevniji, a koji najjednostavniji, koje najviše zanima kultura, a tko je u Zadar došao u potrazi za dobrom zabavom, doznali smo u Turističkom informativnom centru na Narodnom trgu.
– Kroz TIC je ovog ljeta prošlo zaista puno ljudi. Turisti su tu dolazali iz najrazličitijih razloga. Osim zbog klasičnih razloga – traženja promidžbenih materijala, planova grda, informacija o smještaju, prometu i znamenitostima, u TIC se dolazilo i kad bi netko u gradu primjerice izgubio člana grupe ili obitelji. Jedna je gospođa tako izgubila muža. Došla je kod nas, a mi smo obavijestili policiju. Sličnih je situacija bilo i kod gubljenja djece. Postavljali su baš svakakva pitanja i primjedbe. Neke su smetali građevinski radovi pa bismo njihove primjedbe proslijedili Gradu. Često bi neki turist od nas i tražio telefonski broj od nekog Pere Perića ili Ante Antića. Doživljavali su nas, dakle, i kao telefonski imenik. Sve ove govori da turisti imaju povjerenja u nas i drže da nam se mogu obratiti u svakoj situaciji, ispripovijedila nam je turistička informatorica Luana Krstić.
Od smiješnih pitanja i ove su godine najčešća bila ona vezana uz Morske orgulje.
Zašto nema sinagoge?
– Gdje se nalazi crkva u kojoj sviraju morske orgulje, rade li orgulje poslijepodne, rade li blagdanom, zašto u Zadru nema sinagoge ili gdje je gay disco, neka su od zanimljivijih ovogodišnjih pitanja, navodi Luna.
Od primjedbi gostiju treba spomenuti nepostojanje brodske veze s većinom ostalih gradova na hrvatskom Jadranu, a smetalo ih je i to što su crkve često zatvorene pa ih ne stignu razgledati.
Stjepan Felber, suradnik za promidžbu i odnose s javnošću Turističke zajednice Grada Zadra, s ponosom ističe da je zadarski TIC jedini u Hrvatskoj koji radi od 8 do 24 sata.   
– Sjetimo se samo Zagreba u vrijeme održavanja koncerta U2 gdje je TIC radio samo do 14 sati. Zadarski TIC do ponoći radi od 1. srpnja do početka rujna, a po potrebi i dulje. Orijentiramo se prema potražnji. Ono s čime se naš TIC zaista može ponositi su i turističke informatorice od kojih svaka može dati informacije na 5 jezika – engleskom, njemačkom, talijanskom, francuskom i španjolskom, zadovoljno će Felber.
Specifičnost Zadru daju njegove brojne ljetne manifestacije pa je to grad u koji vole svraćati mladi pustolovi, boemi, glazbenici…
Carreras još pjevuši “Kalelargu”
– Glazbenici hvale Zadar kao vodeće mjesto za zabavu i kulturu. Teško je sad ne spomenuti koncert Jose Carrerasa od čije smo glavne menadžerice Rosi Pritz dobili pismo zahvale za izvrsnu organizaciju, a u pismu stoji i da su se Carreras i njegov tim u Zadru odlično osjećali. Pritz nam je odala i jednu zanimljivost – Carreras još uvijek pjevuši Kalelargu! Mi smo otvoreni i za daljnju suradnju s velikim tenorom. Zadovoljni smo jer smo “položili ispit”. Kaže se: tko organizira Carrerasov koncert može organizirati i bilo što drugo. Kao i prijašnjih godina Zadar su posjetili brojni novinari koji su bili oduševljeni ‘muvingom’, živahnošću i dobrim vibracijama te gradom općenito o čemu svjedoče i naslovi tekstova poput “Stavi Zadar na svoj radar” ili “Recesija je u Zadru pobijeđena”, navodi Felber ističući da se Zadar definitivno više ne može opisati kao spavaonicu.
Što se nacionalne i dobne strukture zadarskih gostiju tiče ona se zadnjih godina mijenja.
Primjećen je veći priljev posjetitelja sa zapadnih tržišta i to mlađe generacije – Velike Britanije, Irske i skandinavskih zemlja. Upravo su Britanci u srpnju ostvarili i najveći porast broja noćenja u odnosu na isti lanjski mjesec – čak 135 posto. To se lako može objasniti zračnim vezama Zadra s tim destinacijama, a mlade goste u ove krajeve posebno privlači Garden Festival.
Po brojnosti su Nijemci i dalje na prvom mjestu, prate ih Talijani i Austrijanci, a u “top pet” su još Slovenci i Slovaci. Među brojnima su i Mađari, a Zadar posjećuje i sve više Francuza i Španjolaca.

 ENGLEZI NAJSIMPATIČNIJI, HRVATI NAJZAHTJEVNIJI

Što se tiče afiniteta i specifičnosti kojima se gosti pojedinih nacija odlikuju, Felber kaže da se za Francuze može reći da su gosti koji su najzainteresiraniji za kulturu. Englezi su najsimpatičniji, a Hrvati – najzahtjevniji.
– Gosti u TIC uglavnom ulaze s pozitivnim stavom. Došli su se odmoriti, uživati i s ljudima koji su opušteni lijepo je raditi. Tu i tamo zna biti neugodnosti i to najčešće od domaćih gostiju. Neki znaju doći i s visoka dijeliti lekcije, a domaći su gosti i najzahtjevniji. Vjerojatno zato što su u svojoj zemlji pa se osjećaju slobodnima ponekad i nešto izvolijevati, kazao je Stjepan Felber.