Povijesne premijere u Ninu i Vrani

Slika korisnika admin
vrana0809_11
Ivan JAMIČIĆ
"Dani vitezova i templara" su se prošlog vikenda održali na povijesnim lokalitetima Vrane u općini Pakoštane

Premda s rujnom ljeto ne prestaje nego ulazi u svoju završnu, a mnogi će reći i najugodniju fazu, ljeto onakovo kakvo ga shvaćaju turistički i drugi poput kulturnih, uz njih vezani djelatnici doista završava. Svršava ono što se naziva sezona, a počinje postsezona za koju se rabi i par drugih, nepravilnih izraza, pa ih ovdje nećemo ni spominjati. Početak rujna je stoga primjereno vrijeme za osvrnuti se na tri mjeseca koja su za nama i vidjeti ima li se što iz tog perioda posebno izdvojiti, poglavito na našemu, zadarskome području. Ako zaobiđemo mnoga već etablirana kulturna događanja koja svakog ljeta pratimo, ove nam sezone ipak ostaju dvije veoma zanimljive i poptuno originalne, a u neku ruku doista i povijesne premijere. Jedna se odigrala u Ninu, a druga u Vrani, dvama stožernim mjestima hrvatske povijesti.

Za ljetni Suncostaj

Sam početak ljeta, ljetni Suncostaj 21. lipnja bio je pravi dan kad se u kraljevskom gradu Ninu po prvi put održala manifestacija "Dani Sunca i svjetlosi u crkvi Sv. Križa u Ninu" koju je organizirala ninska Turistička zajednica. Tridesetak godina nakon izlaska iz tiska prve knjige Mladena Pejakovića "Broj iz svijetlosti", ideje koje su u njoj iznesene s mnogo znanstvene uvjerljivosti, a nisu bile uvijek dobronamjerno dočekane, stigle su do početaka svoje praktične primjene, što je i za sredine koje držimo za veće od naših, zapravo kratak period. Pejaković je tada utvrdio, a svojim kasnijim knjigama "Mišljenje u pleteru" i "Starohrvatska sakralna arhitektura", dodatno obrazložio potpuno nov pogled na problematiku hrvatske predromanike s njenim osobitostima koje se očituju, prije svega, u uporabi Sunčeve svjetlosti koja je toliko važna da zapravo nameće i specifične oblike tih građevina. Dugo su stručnjaci zdvajali nad razlozima očitih nepravilnosti objekata kao što je Sv. Križ u Ninu, a počesto se moglo čuti i da je to plod rada neukih ili priučenih zidara, dok se nije otkrilo nešto sasvim suprotno, to jest da zidari nisu bili nipošto neuki, nego i puno učeniji nego smo mislili i da su u svoje građevine uključili odnos Zemlje i Sunca i stvarali zidane Sunčeve satove i kalendare, ugradivši Sunčevu svijetlost često i u samu funkciju crkve, kao mjesta kršćanskog bogoslužja.

Premda se o tim osobitostima Sv. Križa i oko sedamdeset još širom obale i zaleđa sačuvanih objekata, govorilo i na XI. Svjetskoj konferenciji Ancient Astronaut Society u Novom Vinodolskom 1987. te na više Bienala alternativnih znanosti u Zadru 1988. - 1996., Festival Sunca i Svjetlosti, ovoga Solsticija u Ninu bila je prva prilika da o toj temi zajedno progovore i znastvenici i alternativci, astronomi i arheolozi i da se sve to odvija na samome mjestu koje već vjekovima predstavlja posvećeni prostor. Osim niza predavanja koja su održana u Baroknoj kući te projekcije filma "Broj iz svijetlosti" Mladena Pejakovića, ovom prigodom je bilo organizirano i motrenje svjetlosnih efekata u Sv. Križu u prvim minutima ljeta, kao i likovna radionica za djecu i odrasle u kojoj su se mnogi okušali, a o čijim je već vidljivim pedagoškim učincima bilo govora iste večeri.

Vitezovi i templari

Tako je početak ljeta bio obečavajući, s jednim premijernim događanjem koje će nadalje postati tradicijom i širiti mogućnosti svoje primjene. No kraj kolovoza donio je još jednu, ovaj put i spektakularnu premijeru, a to su bili "Dani vitezova i templara", koji su se prošlog vikenda održali na povijesnim lokalitetima Vrane u općini Pakoštane. Na livadi podno hana Jusufa Maškovića izrastao je pravi srednjovjekovni logor, s nizom originalnih replika najrazličitijih predmeta iz perioda kasnog srednjeg vijeka: od oružja i viteške opreme, preko kovnica novca, kovačkog obrta, sokolara i konjanika, pa sve do naprava za mučenje. I ovdje je poticaj za ovo događanja dala Turistička zajednica, zakedno s općinom Pakoštane, te su u Vranu pristigli stručnjaci za oživljenu povijest kakvih kod nas još uvijek ima skoro isključivo u sjevernim krajevima Hrvatske. "Vitezovi zelingradski", "Aureus Unicornis" iz Gornje Stubice i Dubočki streličari iz Karlovca te udruga "Stari zanati" iz Koprivnice svojim su majstorstvom doista uspjeli brojne posjetitelje prenijeti u razdoblje trinaestog ili četranestog stoljeća brojnimn eksponatima, ali i izvedbom različitih programa. Posebno svakako valja istaći "Legendu o lijepoj kneginji i crnom vitezu" u kojoj se na duhovit i zanimljiv način kroz polupantomimičarsku predstavu prikazalo mnoge ratne vještine srednjega vijeka, baratanje različitih starim oružjima te gađanje ne samo iz luka, nego i iz katapulta. Noćno osvajanje grada dodalo je svim tim točkama još i draž vatrenih strijela i kugala izbačenih iz pravog trebucheta. Također je na samim ostatcima vranske utvrde i nekadašnjeg samostana priređen program pod nazivom "Slava Vranskog priorata", na kojem je okupljenima uz odgovarajuće glazbene i svjetlosne instalacije, ispričana bogata i burna prošlost ovog jedinstvenoga mjesta, a koje je stoljećima čuvalo i najviši simbol državnosti - hrvatsku krunu.

Dalmacija zaostaje

Koliko je oživljena povijest uzela maha u Hrvatskoj moglo se osjetiti upravo u Vrani i Pakoštanima ovih dana. Predsjednik "Aureis Unicornisa", Marko Popović, magistar je gotičkog mačevanja, koje je studirao kod jednog od vodećih stručnjaka za ta područja prof. Petera Koze u Slovačkoj. Mačevi koje rabe članovi Udruge izrađeni su kod, kako nam je kazao, "najboljeg kovača na svijetu", Pavela Moca u Češkoj, a baratanje njima se uči po originalnim priručnicima za mačevanje iz četrnaestog stoljeća.

Ništa manje originalni i posvećeni svome pozivu nisu ni "Vitezovi zelingradski" iz Sv. Ivana Zeline, udruga koja je osnovana s ciljem oživljavanja povijesnih trenutaka, prvenstveno iz doba kasnog srednjeg vijeka.

- Naši okupljeni članovi su entuzijasti kojima srednji vijek nije samo mračno doba povijesti već i doba viteštva, plemenitosti i romantike, odjećom i opremom se poistovjećuju s različitim sekvencama tadašnjeg načina života, kazao nam je predsjednik udruge, Mladen Houška, koji je osim toga bio oduševljen mogućnošću da nakon više nastupa u Hrvatskoj i inozemstvu dovede svoju družinu na takav povijesni lokalitet kao što je Vrana.

Načelnik općine Pakoštane najavio je godišnje održavanje ovakvih svečanosti u Vrani, a s vremenom i osnivanje vlastite, ovdašnje udruge za oživljenu povijest, koja bi učeći se od drugih počela sam preuzimati ovakve programe i gostovati na sličnim događanjima u drugim sredinama. Tako bi i ova povijesna ljetna premijera imala sigurnu i stabilnu budućnost, što zajedno s ninskom svakako i zaslužuje.

Početak promjene

Ukupno uzevši, oba nam događanja pokazuju da je počelo dolaziti do promjene načina gledanja i na našu povijesnu baštinu i na mogućnosti i načine njene iskoristivosti. U tome je zapravo dosad priobalni dio Hrvatske prilično zaostajao. Jedina ozbiljna povijesna postrojba na obali su Rabski samostreličari, uz postojanje određenih inicjativa u Vidu kod Metkovića i Klisu za oživljavanjem tamošnjih zbivanja. S druge strane - Sisak, Varaždin, Čakovec, Gornja Stubica, Ogulin, Požega, Slavonski Brod, Sv. Ivan Zelina, Samobor i mnoga druga mjesta kontinentalnog dijela države već postaju pravi stručnjaci u oživljavanju različitih povijesnih epoha, od rimske Audantonije do Sisačke bitke. Svakako je pohvalno da će Dalmacija početi "hvatati priključak" upravo projektima s područja Zadarske županije.

Također, ovi primjeri iz Nina i Pakoštana mogu biti dobrodošao poticaj i drugim sredinama. Mjesta doista nimalo ne nedostaje: Novigradska tvrđava, Obrovački gusari, Ražanačka kulina, Vrčevo, Sv. Mihovil, Pustograd na Pašmanu, Asseria, Bojišće kod Kule Atlagaića, karinski samostan, benkovački stari grad i moglo bi se ovako još nabrajati....

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno