Crkvica na antičkoj vili iz 1. stoljeća

Slika korisnika admin
smokovic_arheolosko nalaziste_1
Josip PEDIŠIĆ
Za čišćenje terena te istraživanje ruševina crkve Sv. Georgija u Smokoviću Ministarstvo kulture

Već dvije godine uz financijsku pomoć Ministarstva kulture, odnosno Uprave za zaštitu kulturnih dobara, zadarski arheolozi uz pomoć kolega iz Konzervatorskog odjela provode istraživanja na ruševinama crkve Sv. Georgija (Sv. Đurđa) u Smokoviću.

Na inicijativu zadarskog paroha Petra Jovanovića, sakralni i kulturni spomenik koji datira iz 19. stoljeća, a koji je restauriran u osamdesetim godinama prošlog stoljeća, predviđen je za obnovu prema prvobitnim gabaritima, male jednobrodne građevine i vraćanje starog izgleda ovom sakralnom objektu.

Otisak rimskih sandala

Pri čišćenju ruševine i sortiranja originalnog materijala s ove crkvice arheolozi su uočili kako je sagrađena na ruševinama površinski puno prostranijeg, ali i puno starijega objekta.

Prošle godine za radove na čišćenju terena te istraživanju iskopina Ministarstvo kulture za ovaj projekt osiguralo je 80 tisuća kuna, dok je u ovoj godini taj iznos bio nešto manji i iznosio je 60 tisuća kuna. Rezultati istraživanja su iznimno važni za zadarsko područje jer govore o gradnji antičkih građevina i izvan granica grada Zadra.

- Pri iskapanju i istraživanju unutrašnjosti crkve, ali i okoline došli smo do zidina iz antičkog doba. Radovi na ovom lokalitetu će se završiti kada se izmjeste grobovi koji su neposredno uz crkvu. Grobovi potječu iz 19. i početka 20. stoljeća i bez dopuštenja ih nećemo dirati. To moraju srediti obitelji u dogovoru sa svojom župom i Općinom, odnosno te stare grobove treba izmjestiti u novi dio groblja. Sama crkva se ne može ni obnoviti dok se to ne riješi jer su grobovi uz same zidove crkve. Za sada smo istražili unutrašnjost crkve, koja nam je bila dostupna, dakle, gdje nema tih grobova. Tu smo našli ostatke antičkog gospodarskog objekta, dakle radi se o antičkoj vili iz I. stoljeća. Od zanimljivijih nalaza u vili smo pronašli antički zid uz kojeg su u svježoj žbuci utisnute stope čovjeka, najvjerojatnije vlasnika imanja. Na nogama je prema nalazu nosio rimske sandale tzv. caligae clavate, potkovane sandale. To su bile otvorene sandale koje su s donje strane potplata kako bi se manje trošila koža potplata bile ukucane male "brokve" ili punte. U svježoj žbuci ostao je potplat noge i te "brokve", a to je jedan po meni od značajnijih nalaza, kazao je Jakov Vučić, voditelj istraživanja te kustos antičkog odjela Arheološkog muzeja u Zadru.

Osim toga u antičkoj vili pronađeno je i nešto sitnog materijala koji je arheolozima pomogao u određivanju razdoblja nalaza. Jednako tako u ruševinama je pronađen i jedan ulomak pletera s natpisom, ali kako do sada na samom terenu nisu pronađeni ostaci starije crkve, arheolozi smatraju kako je taj komad najvjerojatnije naknadno donesen sa neke druge lokacije.

Jama u stijeni

 - Radi se o maloj lokaciji, no to ne znači da 3 metra od crkve ne bi našli nešto. Ovo su još uvijek za sada recimo neslužbeni podaci. Osim toga, pronađeni su i grobovi oko crkve, jer su se pokojnici ukapali u neposrednoj blizini crkve, tako da sa gornje strane crkve grobovi datiraju iz 18. i 19. stoljeća, dok su u samoj crkvi pronađeni nešto stariji grobovi, koje mi istražujemo, a koji datiraju iz 17. i 18. stoljeća, istaknuo je Vučić.

Prema riječima arheologa gabariti antičke vile daleko premašuju površinu porušene crkvice.

- Vila je daleko šira, no mi nećemo istraživati dalje, jer su naši radovi isključivo vezani uz obnovu crkve u onim gabaritima u kojima je potrebno da bi se crkva konzervirala, jer nemamo sredstava za šira istraživanja. Osim toga, činjenica je da su većim dijelom i zidovi vile najvjerojatnije srušeni pri iskapanju grobnica te daljnje istraživanje ne bi ni imalo smisla. Kao zanimljiv nalaz mogu još spomenuti tzv. "rimski frižider", uvjetno nazvan tako. Naime, radi se o jami ukopanoj u živu stijenu koja je služila kao ostava za čuvanje hrane. Tu su se spremale određene stvari i hrana kako bi bile na hladnijem mjestu. Našli smo prostoriju koja je omeđena zidovima unutar kojih je smještena ta kružna jama dubine 1,70 cm te isto toliko širine ukopana u živu stijenu i zaista sam se poprilično namučio da to iskopam, kazao je Vučić, dodajući da bi arheološka istraživanja trebala završiti početkom sljedeće godine, nakon čega radove preuzima Konzervatorski odjel.

 VRAĆANJE IZVORNOG OBLIKA

Ako Ministarstvo kulture odobri financijska sredstva u sljedećoj godini, kreće se u raspisivanje javnog natječaja za izradu glavnog projekta obnove crkvice Sv. Đurđa. Tek tada, nakon izrade glavnog projekta znat će se točan financijski okvir koji je potreban za obnovu crkvice, a koji će se opet potraživati od Ministarstva kulture.

- Crkva Sv. Đurđa u Smokoviću je mala jednobrodna građevina, srušena u Domovinskom ratu. Sagrađena je u 19. stoljeću. Iako arhivski podaci govore kako crkva potječe iz 1567. godine, izgled crkve koja je bila srušena rezultat je obnove građevine u 19. st. Već više od petnaest godina se nalazi u ruševnom stanju. Na poticaj zadarskog paroha Petra Jovanovića 2009. godine krenulo se u obnovu navedene građevine. Naime, tada je Ministarstvo kulture odobrilo prva financijska sredstva namijenjena za čišćenje terena, odnosno sortiranje i skupljanje materijala, čišćenje crkvice, te izradu arhitektonskog snimka kao podloge za eventualno daljnje projektiranje, kazala je prof. Anastazija Magaš pročelnica zadarskog Konzervatorskog odjela dodajući da se svake godine odobravaju novci za daljnje radove, te se očekuje da Ministarstvo sljedeće godine odobri novce za izradu glavnog projekta obnove.

- Ukoliko bi se osigurala novčana sredstva, sljedeće godine bi se izradio glavni projekt za obnovu, po principu faksimilske rekonstrukcije. Obnova metodom faksimilske rekonstrukcije znači obnovu građevine koja je srušena na način da joj se vrati njezin izvorni oblik. Najvjerojatnije će se, barem većim dijelom, pri obnovi koristiti izvorni materijal od srušene crkve, kamen koji je tamo sortiran i spremljen za ponovnu ugradnju, kazala je Magaš.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno