Ludost je uključiti auto-pilot usred sezone na Jadranu

Kad imate uključen auto pilot vozite kursom i brzinom koju ste zadali i ništa ne izbjegavate, ni kupače, ni druga plovila, a Horvatinčić je krenuo na plovidbu od svega nekoliko minuta što je u tom slučaju suludo, komentira nedavnu kobnu nesreću kapetan Christian Grce iz riječkog Centra za kontrolu sigurnosti prometa na moru

U moru treba znati uživati,  ali ga pritom treba poštovati i  poznavati. Ovako bi otprilike  glasio jedan od savjeta ljudi  koji danonoćno dežuraju u  Centru za kontrolu sigurnosti prometa na moru smještenom na vrhu zgrade Lučke  kapetanije Rijeka, gdje se nalazi i Nacionalni sustav nadzora i upravljanja pomorskim prometom. Ovdje je zaposleno 20-tak operatera i svi  oni imaju zvanje kapetana  duge plovidbe.
 Za njih je ovo ljeto slično  kao i bilo koje drugo. Ima  nesreća, puno poziva u pomoć, sudara, ozlijeđenih, puno spašenih ljudi, a ponekad  nažalost i onih kojima more  uzme život. Koliko je sigurnost u plovidbi važna najbolje su pokazale u posljednje vrijeme učestale havarije koje su izazvale velike  reakcije javnosti, počev od  bahatog glisiranja Tome Horvatinčića, koje je uzelo dva  života, pa sve do nasukavanja trajekta “Barbat” na plažu  Banje u Jablancu, te najnovijeg sudara brodova na Preluci.
Kap. Christian Grce, VTS  (Vessel Traffic System) i SAR  (Search And Rescue) koordinator naglašava kako novi  radarski sustav ima veliku  preciznost i domet, pokriva  cijeli Jadran, unutarnje more,  područje traganja i spašavanja i Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa (ZERP) putem 10 radarskih stanica instaliranih na Jadranu. Nepoštivanje pomorskih pravila  najčešće dovodi do nesreća, a  jedan od uzroka je i povećani  kontinuitet rasta nautičkog  turizma u RH, pa danas pored 100.000 registriranih plovila u RH, još 500 jahti nalazi  se u Jadranu, te oko 54.000  registriranih stranih plovila.
Alkotest
– Sve to povećava rizik i  nažalost ima smrtnih slučajeva. Najviše je nezgoda zbog  zatajenja tehnike na brodskoj opremi i ljudske greške,  a tu je uglavnom riječ o nepoštivanju pomorskih pravila, prebrzoj vožnji i slično.  Mnogi daju gas tamo gdje ne  bi smjeli, glisira se bliže od  300 metara. Mislim da je to  bahatost, jer ljudi imaju veliku vrijednost plovila i žele  ih pokazati pa se približavaju  obali, ili žele putnicima približiti i pokazati obalu, a brzine budu takve da su opasne. Nerijetko je i alkohol u  pitanju, a dozvoljena granica  je 0,5 promila, govori kap.  Grce dodajući kako će podaci  prikupljeni putem VTS-a i radara, AIS sustava za automatsku identifikaciju plovila, biti vrlo važni u istragama  o okolnostima pod kojima su  se dogodile pomorske nezgode kao što je nasukavanje  trajekta “Barbat” ili ona koju  je skrivio Horvatinčić. Moderna oprema rekonstruira  tijek sudara, poziciju plovila,  kurs, brzinu, raspored plovila  u trenutku sudara, svjedoke  koji su bili u blizini i sve to  važan je dokazni materijal u  istrazi. Kap. Grce o konkretnim slučajevima ne može iznijeti baš sve detalje, ali može  dio podataka o okolnostima  pod kojima se dogodio udar  jahte Santa Marina u jedrilicu Santa Pazienza.       
– Brzina plovila Tome Horvatinčića bila je veća od 20  milja dok se plovilo pod talijanskom zastavom kretalo  brzinom od 4 čvora. Tog 16.  kolovoza vidljivo je da je jahta Santa Marina išla iz Tribunja velikom brzinom, putem prošla između dva  otočića, gdje je došlo do  kršenja propisa o prekoračenju brzine i opasnom glisiranju bliže od 300 metara  od obale. Jedrilica Santa Pazienza išla je bez promjene  kursa udaljavajući se od hridi  Veli Brag. Taj auto pilot koji  je bio uključen na hrvatskoj  jahti je nešto što brodovi mogu, ali ne moraju posjedovati.  To može biti korisna stvar na  dužim relacijama na otvorenom moru gdje nema promjene kursa, ali i onda morate  biti budni i na straži. Na Jadranu, usred sezone, s takvom brzinom, to nema nikakvog smisla. On je krenuo  od Tribunja do Rogoznice i to  je plovidba od nekoliko minuta. Kad imate auto pilot  uključen vozite kursom i brzinom koju ste zadali i pritom  ništa ne izbjegavate, ni kupače, ni druga plovila. Zbog  toga je jednostavno suludo  imati uključen auto pilot u  ovako gustom prometu na Jadranu, govori Grce, koji također pojašnjava kako je u  pojedinim vremenskim intervalima pomorski promet najgušći. To je u pravilu u prijepodnevnim satima kada gosti poslije doručka krenu prema plažama i navečer kad se  vraćaju. Udar Horvatinčića  dogodio se oko 11 sati i 20  minuta upravo u vrijeme vrlo  živog prometa.
Depeša Ministarstva
Kad je riječ o nasukavanju  trajekta “Barbat” zabilježeno  je da je brod u trenutku udara  imao brzinu od 9 čvorova, te  Grce ističe da je na udaljenosti od stotinjak metara od  obale došlo do zatajenja  upravljačkog sustava, ali i vrlo dobre reakcije zapovjednika i posade, koji su spriječili paniku na brodu i brodskom sirenom alarmirali kupače na plaži. 
I inače su trajekti i katamarani na Jadranu postali  previše neodgovorni upravo  kad je riječ o neprilagođenoj  brzini, najčešće u slučaju  uplovljavanja ili isplovljavanja iz luka. Jednom posebnom depešom iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture upozorene su tvrtke  koje održavaju trajektne i brzobrodske linije da će se svaki uočeni prijestup kažnjavati bez iznimke. U srpnju je  zabilježena ukupno 41 prijava pomorskih prekršaja u  aktivnostima nadzora sigurnosti plovidbe, a riječ je o  trgovačkim i putničkim brodovima, te katamaranima.  Pet opomena i šest kazni  izrečeno je u iznosu od  30.000 kuna, te 6 optužnih  prijedloga, što je tek mali dio  statistike u kontroli prometa.
Novinari našeg lista imali  su priliku na radaru kontrolirati uplovljavanje katamarana “Dubravka” u riječku luku, koja je oko svjetionika na  vrhu Molo Longa prošla brzinom od 5,7 čvorova. Uz  malu toleranciju to je taman  zadovoljavajuća brzina, iako  neznatno iznad propisanih 5  čvorova. Upravo u tom trenutku brzinom od 14,4 čvorova Kvarneru se približavao  i MSC Perle s teretom za  kontejnerski terminal Brajdica. U tom trenutku spomenuti brodovi bili su među  ukupno 1.800 plovila registriranih putem radara i AIS  sustava, što dovoljno govori  o gužvi na Jadranu. Ta gužva  realno je i veća, jer radar ne  detektira baš sve brodove, pa  se nautičarima savjetuje da  zbog vlastite sigurnosti nabave tzv. radar reflektor,  uređaj koji košta svega nekoliko stotina kuna, a svakako bitno pridonosi sigurnosti plovidbe. Dogodi se da  čak ima toliko neiskusnih i  nespremnih nautičara, koji  ne znaju pravilno očitati vlastitu poziciju na moru u trenutku kad šalju poziv u pomoć, što je bizarna, ali žalosna istina.
Lukava turistkinja
Bizarnosti inače ima dosta  i u Nacionalnoj središnjici za  traganje i spašavanje, čiji  načelnik kap. Edo Šarunić  zna mnoge nevjerojatne  anegdote s Jadrana. Primjerice i onu o jednom mještaninu Cresa, koji se malim  čamcem zaputio preko puta u  obližnji Plomin. Njegov nestanak prijavio je član obitelji,  jer se nesretnik nije pojavio u  Plominu u vrijeme kad su ga  očekivali. Potraga je onda  krenula i okončana je uspješno tek narednog dana kada je moreplovac opažen u  blizini Novigrada. Kretao se  u smjeru Italije i nije tražio  pomoć. Srećom, ipak su ga  pokupili, inače bi tko zna  gdje završio.
Puno se poziva upućuje i  zbog medicinskih intervencija. I tu doista ima koječega.  Tako je jedna turistkinja zatražila liječničku pomoć na  poznatoj plaži u podnožju  Lubenica na Cresu, jer je  uganula gležanj, te više nije  mogla hodati. Tamo nije bilo  moguće uputiti helikopter,  jer ne može sletjeti, pa je  poslan brod iz najbliže lučke  kapetanije koja je preuzela  bolesnicu. Ozljeda je bila vrlo lake naravi, pa se u šali  može reći da se turistkinja  možda i nije željela vraćati s  plaže u Lubenicama, jer tu  ipak ima dobrih 45 minuta  hoda uzbrdo.
Zaključno sa 23. kolovoza  ove godine na Jadranu je smrtno stradalo 12 osoba od čega  je najviše ronioca. Trojica su  stradala roneći na dah, te još  dvojica roneći s bocama i to  je sasvim uobičajena crna  statistika, jer upravo ronjenje predstavlja statistički  najopasniju morsku zabavu.  Za nju je iznimno važna dobra tjelesna sprema, poznavanje pravila i propisa, iskustvo i oprema. Ove godine  poginula su i tri ribara, tri  nautičara i dva kupača, pored  čega se kao nestali vodi još  jedan ribar i kupač koji je  nedavno skočio s pedaline  kod Crikvenice i nestao. Podaci se prikupljaju u Rijeci,  gdje se nalazi Nacionalni  centar za traganje i spašavanje, te iz još 7 regionalnih  centara u Puli, Senju, Zadru,  Šibeniku, Splitu, Pločama i  Dubrovniku.
Lažne dojave
– Ove godine imali smo  ukupno 268 intervencija traganja i spašavanja i službeno  se vodi kako je spašeno 667  osoba. Sve nije i ne može biti  evidentirano, jer nas  najčešće zovu upravo oni s  najmanje iskustva, koji nemaju dovoljno znanja ili ne  poznaju more. Oni koji su  ozbiljni i odgovorni uglavnom su spremni na svakakve  situacije, bilo da je u pitanju  kvar, nevrijeme ili neka druga  nepredviđena okolnost. Najviše je poziva u pomoć zbog  kvara na plovilu, nakon čega  slijede nasukavanja brodova  i intervencije zbog ozljeda,  što u pravilu podrazumijeva  prijevoz do najbliže bolnice.  Naš posao je takav da uvijek  moramo biti spremni i provjeravati svaku dojavu. A zna  se događati, pogotovo ljeti  kad su česte fešte i prigodni  vatrometi, da imamo lažne  dojave o ispaljenim signalnim raketama. I onda sve treba provjeriti, jer je barem jedna od stotinu prijava prava,  govori Šarunić dodajući kako  se 85 posto svih akcija traganja i spašavanja događa u  tzv. ljetnom razdoblju od  svibnja do listopada. No, baš  one u zimskom razdoblju nerijetko znaju biti najteže i s  najgorim ishodom, iako ih je  daleko manje.

Oprez – ljeto će okončati jača nevera na moru

Svaki odgovoran nautičar mora kontinuirano i učestalo pratiti  vremensku prognozu, jer mu prava informacija u pravo vrijeme ponekad  može spasiti život. Baš zato vrijedi napomenuti prognozu i upozorenje  iskusnih operatera iz riječkog centra. Kažu, treba biti jako oprezan, jer  ovakvo toplo i mirno vrijeme duboko u kolovozu ne može još dugo  potrajati. A kad stane, bit će bar jedna velika nevera na moru, koju je  najbolje dočekati spreman, a to znači na vezu u sigurnosti luke. Uvertira  u ovo upozorenje zasigurno je bila i jučerašnja bura.