Pokrenuto pedeset ovrha zbog spomeničke rente

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Ivan JAMIČIĆ
Prihodi od spomeničke rente planiraju se usmjeriti na nastavak radova na Trgu Petra Zoranića te Poljani Šime Budinića

Sukladno odluci  Gradskog vijeća Grada Zadra iz listopada 2010. godine  za obveznike plaćanja utvrđen je niži iznos spomeničke rente. Umjesto dotadašnjih 3 do 10 kuna, spomenička renta sada iznosi od  1 do 7 kuna po metru četvornom.

Smanjenjem spomeničke  rente iz Grada očekuju da bi  se naplata ovog nameta trebala poboljšati. Iznos je smanjen jer je prethodnih godina  osobito opterećivao male  obrtnike koji djeluju na Poluotoku, a danas ih je oko  600.

Kriteriji ubiranja rente

Obveznici plaćanja spomeničke rente su sve fizičke i  pravne osobe koje su obveznici poreza na dohodak  ili poreza na dobit, a koji  obavljaju gospodarsku djelatnost na području kulturno-povijesne cjeline ili u nepokretnom kulturnom dobru, dakle na zadarskom Poluotoku. Osnovica za  obračun spomeničke rente je  korisna površina poslovnog  prostora te ukupan prihod  poslovnih subjekata. Skupljeni novac od spomeničke  rente ipak ne pripada u potpunosti Gradu Zadru koji bi  sredstva usmjerio u neke  svoje projekte, već se u omjeru 60:40 posto dijeli između Grada i države. Visina  spomeničke rente dijeli se u  tri kategorije. Prva kategorija, u koju spada većina  gospodarskih djelatnika na  Poluotoku, dakle ugostitelji,  trgovci... plaćaju dvije kune.  Četiri kune izdvajaju oni koji spadaju u drugu kategoriju, odnosno trgovine na  veliko, građevinari, distributeri električne energije, plina, putničke agencije... Najskuplja je treća kategorija,  ona iznosi 7 kuna, a u nju  spadaju banke, kladionice i  kockarnice... Tako je od  početka ove godine prvoj i  drugoj kategoriji spomenička renta smanjena za jednu kunu, dakle s tri na dvije  kune te s pet na četiri, a  trećoj za tri kune, dakle sa  10 na sedam kuna.

- Spomenička renta se zakonski ubire po dvije osnove. Dakle, po metru četvornom poslovnog prostora  na području koje je Ministarstvo kulture označilo kao  kulturno-povijesnu cjelina.  Druga osnova je ukupan  prihod poslovnih subjekata  koji plaćaju spomeničku  rentu 0,05 posto od ukupnog  prihoda ubranog na području grada, kazala je Grozdana Perić, pročelnica  Upravnog odjela za financije  u Gradu Zadru.

Novci od spomeničke rente troše se za sve projekte  vezane uz obnovu spomenika kulture, od projektne  dokumentacije do raznih faza realizacije. U ovogodišnjem Proračunu prihodi  po osnovi spomeničke rente  planiraju se usmjeriti na nastavak radova na Trgu Petra  Zoranića te Poljani Šime  Budinića koji će započeti u  rujnu, dakle za koji dan.

Kriza i nelikvidnost

Ukupna potraživanja za  spomeničku rentu, zaključno sa 31. prosincem  2010. godine, iznosila su  oko 2 milijuna kuna.

- Već smo nekim obveznicima poslali opomene  zbog neplaćanja, dok na oko  600 postojećih obveznika  imamo pokrenutih i 50 ovrha koje su sada u postupku.  Nakon opomena slijede ovrhe. Većina obveznika uglavnom reagira na same opomene no ima onih kod kojih  smo prisiljeni pokrenuti ovrhe. FINA mora provesti ovrhu, zablokirati dužniku  račun, a ako se ni tada dug  ne naplati, tada tvrtka ulazi  u blokadu, odnosno pokreće  se stečaj te tvrtke ako ne  dođe do naplate. Nelikvidnost i problemi su napravili  svoje jer je otežano poslovanje te je tvrtkama koje su  se našle u problemima teško  plaćati sve parafiskalne namete, između ostalog i spomeničku rentu kao dodatni  namet, kazala je Perić.

Najveći problem su upravo tvrtke koje osim ovrhe za  neplaćanje spomeničke rente imaju pokrenute ovrhe i  zbog neplaćanja poreza na  tvrtku.

- Nadam se da će se ovim  smanjenjem iznosa spomeničke rente, odnosno novim  razrezom možda poboljšati  naplata jer će se ta obveza  ipak smanjiti za pojedine obveznike. Normalno da je to  teško naplatiti jer se radi o  tvrtkama koje imaju ovrhe i  za porez na tvrtku, a u pravilu se radi o istim tvrtkama  koje su dužne i za spomeničku rentu, tako da će se u  sustavu morati raščistiti te  će se nad tvrtkama koje imaju sve te ovrhe morati pokrenuti stečajevi, odnosno  pogasiti se te iščistiti se tako  da se konačno vidi što je  izvjesno za naplatiti se, a što  neizvjesno.

Dakle, potraživanje Grada  za spomeničku rentu ukupno s prethodnim razdobljima iznosilo je oko 2 milijuna kuna. Naplaćeno je  1,6 milijuna te je ostao dug  od oko 400 tisuća kuna, zaključila je Perić. 

Do kraja kolovoza u ovoj  godini uprihodovano je 782  tisuće kuna s tim da će tek u  rujnu ići razrez za 2011.  godinu. Naime, navedena je  tek naplata starih potraživanja iz prethodnog razdoblja.

Usmjeravanje sredstava
Grad Zadar ima obvezu svake godine dostavljati Ministarstvu kulture  obavijesti na što su se prikupljena sredstva utrošila. Sredstva prikupljena  od spomeničke rente u 2008. godini utrošena su za radove na II. fazi  Providurove palače, i to oko 500 tisuća kuna, te za rekonstrukciju  srednjovjekovnih zidina u Ulici bedema zadarskih pobuna oko 1,1 milijun  kuna. Osim toga za dvije restauracije utrošeno je još 338 tisuća kuna. U  2009. godini sredstva su usmjerena na rekonstrukciju II. faze Bastiona  Pontona, zatim na radove u Kneževoj palači, sanaciju cisterne na Forumu  te dio sanacije na crkvi sv. Krševana. Prošle 2010. godine nastavilo se s  radovima na Bastionu Ponton u iznosu od 914 tisuća kuna, a za čišćenje  bedema, fasada u povijesnoj jezgri te za radove na Poljani Ivana Pavla II. u  iznosu od 727 tisuća kuna. Sredstva u ovoj godini usmjerit će se najvećim  dijelom na radove na Poljani Šime Budinića te Trga Petra Zoranića. Ukupan  iznos radova s PDV-om je 8,6 milijuna kuna. Do sada je taj dio financiran  prilično uspješno iako iznos same spomeničke rente zapravo, prema  riječima Grozdane Perić, niti približno nije dovoljan za te radove.
Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno