Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

LJUDSKA PRAVA Ustavni sud odbio ustavnu tužbu Zadranina Vedrana Ikića

31.08.2019. 08:53
LJUDSKA PRAVA Ustavni sud odbio ustavnu tužbu Zadranina Vedrana Ikića


Ustavni sud Republike Hrvatske odbio je ustavnu tužbu Zadranina Vedrana Ikića na rješenja Županijskog i Općinskog suda u Zadru o produljenju istražnog zatvor zbog postojanja osnovane sumnje da je podnositelj počinio kazneno djelo i da postoji opasnost da će ga ponoviti. U ustavnoj tužbi podnositelj, kojeg zastupa Robert Izidor Majić, odvjetnik u Zadru, ističe da su naznačenim rješenjima povrijeđena njegova ljudska prava i temeljne slobode zajamčeni Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Zadarski sudovi su odbijanje Ikićevih žalbi obrazložili osnovanom sumnjom da je počinio kazneno djelo protiv pravosuđa i to pomoć počinitelju (pok. Denisu Paraću, op.a.) nakon počinjenja kaznenog djela te je određeno da istražni zatvor može trajati do pravomoćnosti presude, a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora.
Trajanje istražnog zatvora
U svojoj ocjeni odluke sudova i prigovora na te odluke Ustavni sud navodi kako u općim pretpostavkama za određivanje, odnosno produljenje istražnog zatvora, a to je postojanje osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo, primjećuje da se ta sumnja temelji na dokumentaciji u spisu (potvrdi o privremenom oduzimanju predmeta, dokumentaciji trgovačkog društva Moto nautika VM d.o.o., fotografijama i zapisniku o očevidu).
– Smatramo da su okolnosti na koje se pozivaju optužno vijeće u prvostupanjskom rješenju i žalbeno vijeće u drugostupanjskom rješenju dovoljne za ispravan zaključak sudova o postojanju osnovane sumnje da je podnositelj počinio kazneno djelo za koje se tereti. U dijelu koji se odnosi na opasnost da će ponoviti kazneno djelo Ustavni sud primjećuje da se osporena rješenja oslanjaju na okolnost da je podnositelj u prošle dvije i pol godine pravomoćno osuđen zbog kaznenog djela teške tjelesne ozljede te da je u šest navrata pravomoćno kažnjavan u prekršajnim postupcima, od kojih u tri za prekršaje protiv javnog reda i mira, ističe se u ocjeni ovog suda te dodaje kako je pri tome posebno ocijenjena okolnost da se protiv podnositelja pred Općinskim sudom u Zadru vode tri kaznena postupka.
Postupci protiv Ikića
– Ocjenjujemo da su sudovi u osporenim rješenjima odgovarajuće analizirali dosadašnje ponašanje podnositelja, te da su razlozi dani za postojanje opasnosti da bi puštanjem na slobodu mogao počiniti nova kaznena djela dostatni i pravno utemeljeni. Postoje osobite okolnosti koje ukazuju na opravdanu bojazan da bi boravkom na slobodi mogao ponoviti isto ili istovrsno kazneno djelo. Također, ocjenjujemo da su nadležni sudovi u konkretnom slučaju razmotrili i mogućnost primjene blažih mjera kao zamjenu istražnog zatvora te, u tom smislu, obrazložili svoje stajalište da zamjenu istražnog zatvora blažim mjerama, s obzirom na raniju osuđivanost podnositelja i dosadašnju relativno blagu kažnjavanost, ne smatraju opravdanom.
Donoseći svoju ocjenu Ustavni sud imao je u vidu i trajanje lišavanja slobode podnositelja od trenutka uhićenja, 7. svibnja 2019., kao i težinu kaznenog djela za koje je podnositelj osnovano sumnjiv, te zakonski raspon propisane kazne za to kazneno djelo, pri čemu se smatra da je mjera produljenja istražnog zatvora koja je primijenjena u posebnim okolnostima konkretnog slučaja u svojoj ukupnosti razmjerna postizanju opravdanog cilja, navodi Ustavni sud koji ocjenjuje da, u razmatranom slučaju, podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava zajamčena Ustavom.
Pretpostavka nedužnosti
– Što se tiče pretpostavke nedužnosti, podnositelj ističe da mu je osporenim rješenjima povrijeđena pretpostavka nedužnosti time što su se sudovi pozvali na činjenicu da su protiv njega u tijeku tri kaznena postupka kako bi opravdali zaključak da postoje osobite okolnosti koje upućuju na opasnost od podnositeljevog ponavljanja kaznenog djela. Ustavni sud je u odluci broj: U-III-1353/2018 od 23. travnja 2018. zauzeo stajalište da je »s obzirom na Ustavom zajamčenu pretpostavku nedužnosti (članak 28. Ustava) – pozivanje samo na činjenicu da je kazneni postupak u tijeku, bez ikakve daljnje konkretizacije u smislu njegovog doprinosa ocjeni o iteracijskoj opasnosti u konkretnom predmetu, nije dopušteno s obzirom na to da bez pravomoćne presude načelo nedužnosti vrijedi svojom punom snagom« te je uputio na pravna stajališta koja je Europski sud za ljudska prava iznio u predmetu Perica Oreb protiv Hrvatske(br. 20824/09, 147., presuda od 31. listopada 2013.):
»147…. Sud smatra da se kao razlog određivanja pritvora na osnovi toga što je netko prethodno osuđivan može uzeti samo formalno utvrđenje prethodnog kaznenog djela, odnosno pravomoćna presuda. Razmatrati samu činjenicu da postoje drugi, zasebni i još nezavršeni kazneni postupci protiv osobe u pitanju kao osudu neizbježno bi upućivalo na to da je ta osoba kriva za kazneno djelo koje je predmetom tih postupaka.«
U konkretnom slučaju, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog predmeta, posebice razloge koje je drugostupanjski sud imao u vidu pri ocjeni određivanja istražnog zatvora, Ustavni sud ocijenio je da podnositelju nije povrijeđeno ustavno pravo zajamčeno Ustavom, stoji u ocjeni ovog suda.
Izdvojeno mišljenje dvoje sudaca
Ustavni sud, pak, ovu odluku nije donio jednoglasno, već je dvoje sudaca, Lovorka Kušan i dr.sc. Goran Selanec dalo izdvojeno mišljenje. Navode kako žale što se ne mogu složiti s mišljenjem većine da se u ovom predmetu ustavna tužba odbije.
– Ne sporimo da je podnositelj osoba za koju je pravomoćnim odlukama ranije utvrđeno da je u više navrata bio u sukobu sa zakonom. Odluci većine se protivimo jer smatramo da ta činjenica sama po sebi nije dovoljna za određivanje istražnog zatvora u ovom kaznenom postupku, barem prema dosadašnjoj praksi našeg suda. Razlozi za produljenje istražnog zatvora podnositelju, za sada, nisu u skladu s dosadašnjom praksom našeg suda, jer se svode na navode o njegovoj dosadašnjoj kažnjavanosti pri čemu ranija djela nisu ni po prirodi ni po ozbiljnosti takva da na ustavno prihvatljiv način opravdavaju istražni zatvor koji već sada traje toliko da daleko premašuje ukupnu težinu kazni koja je podnositelju bila izricana za ranija djela. Odlukama o istražnom zatvoru ne mogu se ispravljati eventualne ranije pogreške u određivanju kazne odnosno istražni zatvor ne može se opravdati neučinkovitošću (ranijih) preblagih kazni, ističe ovo dvoje sudaca dodajući kako smatraju da je ustavnu tužbu podnositelja trebalo usvojiti zbog povrede Ustava.