Posljednji dan manifestacije u znaku posljednjeg vrškog kalafata

Završni dan manifestacije ZadarMore jučer je na Narodni trg privukao veliki broj zainteresiranih Zadrana i posjetitelja. Među brojnim događanjima vezanim uz more svatko je mogao pronaći nešto za sebe: od oslikavanja bačava, kalafativanja i radionice čvorova do gastronomskih užitaka i pjesme.
Među brojnim posjetiteljima našao se i glumac Emir Hadžihafisbegović, kao i brojni poznati Zadrani te košarkaška legenda Pino Giergia. Bačve koje su oslikavali zadarski umjetnici Nives Brajković, Mićo Jakelić i Silvijana Dražović najvjerojatnije će završiti negdje na rivi ili u dvorištima zadarskih vrtića gdje će još godinama uljepšavati okoliš.  Mnoštvo okupljenih privukle su gastronomske delicije i brudet od sipe Livija Perina, kao i radionica posljednjeg vrškog kalafata Boris Vukić. Jedan od organizatora Igor Bačić bio je zadovoljan vremenskim uvjetima koji su napokon omogućili završetak manifestacije i izvukli ljude iz kuća.
– Veći dio manifestacije održan je prošloga tjedna, a sastojao se od brojnih predavanja i izložbi u crkvi Sv. Dominika te samog neslužbenog otvaranja s kulinarskim obračunom – tri kuhara Borisa Vukića, Renata Kraljeva i Maria Arbanasa. Loše vrijeme utjecalo je na manji broj posjetitelja, no kao organizatori smo ipak zadovoljni, rekao nam je Igor Bačić.
– U sv. Dominiku održana su brojna predavanja, prezentacije i projekcije. Kako je bilo jako kišno i hladno, ljudi nisu imali previše volje izlaziti i nismo zadovoljni brojem ljudi koji je dolazio. Pretpostavljamo da će biti bolje sljedeće godine, no svim ostalim smo jako zadovoljni. Regata “Zadarska koka” postala je najmasovnija regata na ovom djelu Jadrana, a i samo otvaranje manifestacije u Varoši privuklo je veliki broj ljudi, rekao je Bačić dodajući kako je grad sam po sebi živ no treba mu dodati malo mirisa, zvuka, pjesme i duha.
 Najavljena je i sljedeća manifestacija “Zadarmore” od koje se sljedeće godine mnogo očekuje.
– Opet ćemo imati sportski, gastro i edukacijski dio te razne prezentacije. Svega će biti sljedeće godine, najavio je Bačić.
Kuhanje kao motiv
 Najšarenije je bilo na mjestima gdje su umjetnici oslikavali bačve. Slikaricu Silvijanu Dražović smo prekinuli u njenom poslu:
– Mislila sam kako će se oslikavanje bačava događati uz kuhanje, tako da sam kuhanje i uzela kao motiv. Ja radim bojama za drvo, tako da se nadam nekom trajnom otisku koji će ostati, a i kolege i ja se služimo akrilima koji su i ekološki i topljivi u vodi, ali otporni na klimatske uvjete, rekla nam je Dražević dodajući kako se nada da će bačve završiti na rivi uz neki cvjetni pejzaž i postati dio prostora.
 Učenici drugog razreda Pomorske škole održali su malu radionicu gdje su Zadranima pokazivali čvorove.
– Mi smo učenici drugog razreda Pomorske škole, smjer nautičari i danas pokazujemo kako se rade uzlovi i vezanje uzlova. Imamo obične konope, primjerene za brodove, a mogu se koristiti i u druge svrhe. Nema posebnih taktika za vezanje, važno je uzeti konop u ruke i vezati ga, rekao je Marko Škara iz Pomorske škole.
Brudet od sipe
Livio Perin, iz Kali spremao je razne delicije i tradicionalni kaljski brudet od sipe.
– Bitno je izabrati pravu ribu i dobro maslinovo ulje. Koristim karamun od sipe, znači krumpir, kapula i sipa se malo zafrižu i nakon pola sata dodamo krumpir i vodu te sve pokrijemo i nakon 45 minuta kad je gotovo stavljamo sol, petrosimul i začine po želji. Ovo je četvrta godina kako sam ovdje i svaka je bila uspješna, tako da će biti i ova, rekao je Perin.
Voditelj programa bio je Gordan Kurtović, a okupljene je zabavljala i ženska klapa Kondura. Jedan od gostiju bio je i katalonski pjesnik Josep Piera, jedan od najvećih živućih pjesnika Katalonije koji je cijelog prošlog tjedna bio gost na Sveučilištu u Zadru gdje je održao nekoliko zanimljivih predavanja o katalonskom jeziku i kulturi. Za program manifestacije ZadarMore pročitao je nekoliko svojih pjesama povezanim s morem i mediteranom na katalonskom dok je prijevod, koji su pripremili Nikola Vuletić, Ivan Boško Habuš i Tonko Maroević, pročitala Petra Vulić s odsjeka za iberoromanske studije.

 POSLJEDNJI VRŠKI KALAFAT

Brojni Zadrani imali su priliku vidjeti radionicu posljednjeg vrškog kalafata  Borisa Vukića. Zadranima je na Narodnom pokazao osnovne vještine rada  na vrškoj plazulji kakva se već generacijama pravi u njegovoj obitelji.– Danas popravljam plazulju, jer nemamo vremena za izradu. Ovim  poslom bavio se i moj pokojni otac, a ja sam to nasljedio i ovim se bavim  pomalo amaterski. Na sreću tradicija je ostala i još neko ima tko u Vrsima  može napraviti kaić to jest našu plazulju. Mislim da će uvijek za ovo biti  zainteresiranih, jer koliko god da je teška za održavanje ipak daje neku  toplinu i ljepše se voziti u njoj nego u plastičnim brodovima, rekao je Vukić  dodajući kako je plazulja jednostavan čamac, rađen za plitka dna te ima  ravno dno, a slični čamci mogu se vidjeti oko Neretve te u Italiji na ušću  rijeke Po.Kako je Vukić posljednji vrški kalafat, upitali smo ga i izumire li  tradicija.– Tradicija i ljubav prema ovom čamcu ne umire, ali garantirano će je  istisnuti ekonomičnost, brzina i tempo kojim živimo. Na žalost, idemo za  profitom, plastični broj je brži i ne treba se toliko brinuti oko njega, dok  pvakve primjerke svake godine moramo vaditi i piturivati. Žrtve smo tempa  i vremena u kojem živimo.

 EMIR ZALJUBLJEN U ZADAR

Među posjetiteljima manifestacije vidjeli smo i glumca Emira Hadžihafizbegovića, koji u Zadru boravi zbog  predstave “Žaba” Kamernog teatra 55  iz Sarajeva.– Ja volim sve što je endemsko, a ovo je jedna endemska zabava koja je  primjerena gradu Zadru, moru i svemu onome što ima tu vezu s morem.  Čovjek sam koji voli morsku spizu i more, a mi Bosanci smo fanovi mora.  Mislim da postoje dodirne točke u mentalitetu ljudi iz Bosne i Dalmatinaca.  U svakom slučaju ostat ću ovdje još neko vrijeme i kušat ću ove delicije,  rekao je Hadžihafisbegović dodajući i kako predstavi u kojoj nastupa ne  treba reklama, jer su sve karte rasprodane.