Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

Noć za proslavu i proricanje

30.10.2011. 23:00
Noć za proslavu i proricanje


Ako se želi saznati nešto o budućem suprugu ili supruzi, treba oguliti jabuku u jednom komadu i koru baciti preko ramena. Potom se gleda kako je kora pala i na oblik kojeg slova podsjeća. To se uzima kao prvo slovo imena žene ili muža. Drugo vjerovanje kazuje da ako djevojka na ovu noć sjedi u mraku i gleda u zrcalo, u njemu će se pojaviti lik budućeg supruga


Posljednji dan mjeseca listopada, jedan od rijetkih starih, prirodnih blagdana, temeljenih na odnosima Zemlje i Sunca te ciklusima godišnjih doba, koji se u tom obliku uspio sačuvati kroz nizove dugih stoljeća i tisućljeća. Samhain, Halloween, kod nas poznat i kao Noć vještica, obilježavao se širom keltske Europe ali su ga prihvatili i Germani, dok su Rimljani još u samim početcima Vječnog grada imali, također tradiciju vezanu uz ovo doba godine.
O tome najstarije pisane zapise nalazimo kod rimskog pisca Ovidija. On opisuje svetkovinu koju su Rimljani zvali “Oktobarski konj” i priređivali je u čast boga Marsa koji je s ovim dobom godine povezan preko astrološkog znaka Škorpiona. Na Marsovom polju održavala bi se utrka zaprega i konj iz pobjedničke zaprege bio bi kopljem žrtvovan Marsu, za osiguranje dobre žetve. Potom bi mu odrezali glava i rep, a glavu bi ukrasili hljebovima kruha. Za glavu bi se tada borili mladići iz dva nasuprotna rimska kvarta. Pobjednici bi imali pravo odnijeti glavu u svoju četvrt i tamo je svečano izložiti. Rep bi, pak, odnosili u Regiju, gdje je u davno doba bila palača rimskih kraljeva te bi ga objesili iznad ognjišta. Krv što bi kapala iz repa, skupljale su Vestalke, svećenice boginje ognjišta i čuvale je do travnja kad bi je rabile za obredno proljetno čišćenje stoke. Tradicija koja se održavala i u Ovidijevo doba bila je toliko stara da ni on ni itko drugi više nisu mogli u potpunosti pojasniti. Rimljani su, međutim, u religijskim stvarima bili praktični empirici. Vladalo je opće suglasje da navedena svetkovina služi svoju svrhu održavanja harmoničnog suglasja prirodnog poretka te da pomaže stočarima i ratarima pa su je nastavili održavati.
Cezar o Halloweenu
Oko podrijetla svetkovine u drugim krajevima Europe su stručnjaci podijeljeni, budući da neki drže da je i tamo pa i na britanskom otočju, glavni poticaj došao s uspostavom rimske vlasti te da su mu korijeni u svetkovini božice Pomone ili svečanosti mrtvih, parentalijama. Pomona bi, prema legendi, na današnji dan bila zatočena u podzemnom svijetu gdje ona do proljeća bdije nad mirujućim sjemenkama, usnulim životinjama i dušama mrtvih.
Povjesničar Nicholas Rogers, pak, smatra da je tradicija na britanskim otocima izvorno keltska, a tome u prilog govore i primjedba Gaja Julija Cezara koji piše kako se Gali na taj dan opijaju i dižu veliku halabuku. Rogers, nadalje, tvrdi da je prvotni oblik svetkovine bio keltski i galski Samhain, u Engleskoj poznat kao Calan Gaeaf. Značenje riječi Samhain bilo bi jednostavno “kraj ljeta”, a kasnije se to značenje proširilo kao zadnji dan u čitavoj godini. Nakon antičkih pisaca, prvi pisani tragovi o Samhainu potječu iz X. i XI. stoljeća, u Irskoj, Škotskoj i Walesu. Tekstovi spominju okupljanja na ovaj dan i proslavu uspješnog okončanja radova u polju i voćnjaku. Treba, također spomenuti da se na ovaj dan obilježavao kraj svijetlog i početak tamnog dijela godine. U Irskoj su ranosrednjovjekovni vladari na taj dan održavali plemenske skupove.
U poljoprivrednim zajednicama na ovaj je dan bilo uobičajeno napraviti svojevrsnu inventuru prikupljenih plodova i usjeva te odrediti što će od stoke biti zaklano i pripremljeno za nadolazeću zimu. U tome se jasno zrcali simbolika Škorpiona, zodijačkog znaka povezanog sa smrću i žestokim aktivnostima. U rimskome kalendaru listopad je october, što zapravo znači osmi, a ne nikakvi “deseti” mjesec i u njemu započinje Škorpion, kao osmi znak Zodijaka, povezan s osmom kućom horoskopa, kućom smrti, seksa i regeneracije.
Bundeva predstavlja kotao
Kristijanizacija ovog običaja započela je još u srednjem vijeku, tako da se termin Halloween javlja u XVI. stoljeću, kada je 1556. zabilježen u Škotskoj, no ostaje u mnogo čemu vezan uz starija vjerovanja Samhaina u kojima se smatra da je ove godine granica između realnog svijeta i onoga u kojem borave duše mrtvih te različita nadnaravna bića, najtanja. Stoga se ova svetkovina držala pogodnim datumom za različita proricanja, kojih je nekad bilo mnogo, no dva su preživjela do današnjih dana i ponovno dobivaju na popularnosti.
Ako se želi saznati nešto o budućem suprugu ili supruzi, treba oguliti jabuku u jednom komadu i koru baciti preko ramena. Potom se gleda kako je kora pala i na oblik kojeg slova podsjeća. To se uzima kao prvo slovo imena žene ili muža. Drugo vjerovanje kazuje da ako djevojka na ovu noć sjedi u mraku i gleda u zrcalo, u njemu će se pojaviti lik budućeg supruga. Ako se pojavi lubanja, to znači da se djevojka ne će udati. Ovaj običaj je još u XIX. stoljeću bio toliko popularan da ga se dalo tiskati na razglednicama i čestitkama.
Drugi važan simbol Noći vještica je svakako i bundeva, kojoj su prethodile repa i cikla, no upravo bundeva najviše naliči na kotao koji je u keltskoj mitologiji bio sveti predmet u kojem su se na današnji dan pripremali čarobni napitci. U nju se stavlja svijeća kao uspomena na Jacka Ferala, koji je nekoliko puta prevario samog vraga, koji ga je kaznio poslavši ga u vječni mrak s komadom žeravice koju je Jack stavio u izdubljenu repu da je može nositi.
Osim komercijalne proslave Halloweena koja se u drugoj polovici prošloga stoljeća proširila čitavim svijetom, čak i zemljama Dalekog istoka, ovu svetkovinu oživljavaju i vikanski i neodruidski pokreti, nastojeći njoj i drugim važnim datumima Kotača godine vratiti njihov izvorni značaj. Svetkuje se u crnoj i narančastoj boji, pleše između dvije vatre i priređuju gozbe na koje se simbolički poziva na zajedničko sudjelovanje s duhovima predaka. Tradicija koju su podjednako štovali i Kelti i Rimljani, dobiva tako i u trećem tisućljeću nove pojavne oblike i značenja.