Slab interes za domaći turizam?!

Hrvatska je blagovremenim pripremama i nizom uhodanih te dodatnih mjera, uz snažniju potporu iz državnog proračuna, koncentrirana na ponavljanje dobrih posljednjih sezona kojima je svrstana među turističke pobjednike u svjetskim razmjerima
Turističko vijeće i Sabor Hrvatske turističke zajednice (HTZ) prihvatili su Program rada HTZ-a za 2011. po kojemu se uz prihode i rashode od po 286,7 milijuna kuna uz ostalo naglasak stavlja na turistički manje razvijena područja Hrvatske, pojačane marketinške aktivnosti na internetu te održanje ukupnih rezultata u turizmu na razini ove godine.
Predstavljajući na Saboru Program rada za 2011. ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs naglasio je kako su sve mjere usmjerene na daljnji razvoj turizma, dok je direktor Glavnog ureda HTZ-a Niko Bulić kazao da će u marketinškim i promotivnim aktivnostima za 2011. naglasak biti na nautičkom i kamping sektoru, privatnom smještaju i kontinentu.
Vrijeme internetskog turizma
Temeljna novost je, kazao je Bulić, nadzor sustava turističkih zajednica, kojim će se redovito ili po potrebi i izvanredno provoditi kontrola rada u sustavu.
Govoreći o pojačavanju aktivnosti na internetu ministar Bajs je pak najavio da se od siječnja iduće godine aktivno kreće ka novom dugoročnom programu izrade jedinstvenog online portala hrvatskog turizma i ponude sa svim podacima. Radit će se u suradnji s privatnim sektorom kako ne bi javni sektor konkurirao privatnom koji svaki za sebe već ima svoje portale.
Internet se zadnje tri godine općenito pokazao dobrim marketinškim alatom te će se i iduće godine za to usmjeriti jedan posto više novca nego ove godine ili 15,6 milijuna kuna, dok je za TV globalno i oglašavanje po tržištima predviđeno jedan posto manje novca ili 37,1 milijun kuna.
Za oko milijun kuna, na 26 milijuna, povećan je iznos za sajmove i prezentacije, dok je za najvećih 93 posto povećan iznos za sufinanciranje i potpore u nerazvijenim područjima, na 13,5 milijuna kuna. Za 25 posto, na 500 tisuća kuna povećava se i iznos za tradicionalni HTZ-ov servis dobrodošlice, a za 26 posto, na 2,1 milijun kuna nadzor i edukacija u sustavu turističkih zajednica.
Sve je to dio ukupnih rashoda HTZ-a koji se za 2011. planiraju u iznosu od 286,7 milijuna kuna, koliko je planiran i iznos ukupnih prihoda.
Ukupne prihode HTZ-a za 2011. od 286,7 milijuna kuna (3 posto više nego ove godine) temelje na 120 milijuna kuna iz državnog proračuna ili 7 posto više nego ove godine, na 88,3 milijuna kuna ili 9 posto više od boravišne pristojbe, te na ostalih 7 milijuna kuna prihoda i na 25 milijuna kuna prenesenih prihoda iz prethodne godine.
Udruženo oglašavanje
Na natječaje Hrvatske turističke zajednice (HTZ) za udruženo oglašavanje za 2011. od ukupnih 374 pristiglih zahtjeva tek je 20-ak za programe za domaćeg gosta, što je znatno manje od očekivanja te je potrebno pojačati informiranost i promociju tih programa među turističkim odredištima i zajednicama, hotelijerima i putničkim agencijama, upozorio je na sjednici ministar turizma i predsjednik HTZ-a Damir Bajs.
Istaknuvši da je u programima Ministarstva turizma, HTZ-a te u Akcijskom planu za turizam Vlade RH za 2011. poseban naglasak prvi put stavljen upravo na domaćeg gosta i njegov “povratak” u hrvatski turizam, ministar je naglasio kako još ima vremena da se zainteresirani jave na te natječaje.
Sredstva su osigurana i čekaju, a novi rok za to je do 21. siječnja iduće godine. Po potrebi će se i produljiti sve dok se ne iskoristi oko 5,5 milijuna kuna koliko HTZ i ministarstvo imaju predviđeno za potpore za te programe. Riječ je o programima kojima se podupire ostanak domaćih gostiju u Hrvatskoj i njeno upoznavanje, i to s 50 kuna po putniku na jednodnevnim izletima te s 200 kuna po putniku kada je u pitanju trodnevni program s dva noćenja.
Za ovaj potonji stigao je do sada samo jedan zahtjev i to zagrebačke agencije RTA koja je predložila programe za pet hrvatskih županija, pa je stoga ministar poručio i odredištima i turističkim zajednicama i hotelijerima i agencijama da dobro prouče natječaje, da se udruže te pokušaju zajedno smisliti nove ili uvezati već postojeće proizvode i programe kako bi iskoristili predviđena sredstva koja nisu mala.
Time bi i putovanja po Hrvatskoj za određene socijalne skupine poput školske djece i umirovljenika posebno u pred i posezoni mogla biti znatno jeftinija nego sada.
To je i na tragu trendova u Europi i svijetu gdje se pojačava domaći turizam, jer pitanje je, kako je kazao ministar Bajs, koliko se u hrvatskom turizmu može dalje povećavati udjel stranih turista i je li baš dobro da stranci imaju udjel u ukupnim noćenjima od 90 posto.
Pravovremena priprema
Za sljedeću su turističku godinu Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica (HTZ) već pravovremeno donijeli Akcijski plan hrvatskog turizma u kojem su, između ostalog, sadržane i mjere udruženih tržišnih aktivnosti, proširene s tri dodatna modela te predstavljene 8. studenog ove godine na najvećem svjetskom turističkom sajmu u Londonu (WTM).
Za razliku od prošlogodišnjih devet, ove je godine mjerama udruženih tržišnih aktivnosti obuhvaćeno ukupno 12 modela, od kojih se njih deset odnosi kako na domaće, tako i na strane organizatore putovanja. Kao i prijašnjih godina, spomenute su mjere donesene, odnosno usuglašene na temelju javno-privatnog partnerstva, što se već pokazalo uspješnim modelom u pripremi i realizaciji turističke godine.
Na taj će način Hrvatska spremno dočekati izazovnu turističku 2011. godinu u kojoj se, prema procjenama Svjetske turističke organizacije (UNWTO), očekuje tek minimalan oporavak europskog turističkog sektora.
Predviđenim se mjerama 2011. godine u Hrvatsku planira dovesti više od 2,6 milijuna turista. Među turoperatorima, koji su se prijavili na natječaj, su i vodeći svjetski organizatori putovanja poput ID Riva Tours (Njemačka i Nizozemska), TUI UK (Velika Britanija) i Gruber Reisen. (Austrija).
Kada je riječ o planiranim tržišnim aktivnostima za turističku 2011. godinu riječ je zapravo o tri osnovne skupine mjera:
1. Mjere za međunarodno tržište (pod nazivom – Dođi u Hrvatsku) podrazumijevaju aktivnosti usmjerene na:
– cjelogodišnje povećanje organiziranog dovođenja turista u Hrvatsku
– povećanje organiziranog zračnog prijevoza u glavnoj sezoni te u pred i posezoni
– povećanje organiziranog autobusnog ili željezničkog prijevoza u pred i posezoni
Mjere za domaći turizam
2. Mjere za domaće tržište (pod nazivom – Ostani u Hrvatskoj), u okviru kojih će:
– biti izrađeni paket aranžmani s najmanje četiri noćenja, prilagođeni kupovnoj moći i interesu domaćih turista
– biti promovirana domaća turistička ponuda u kampanjama domaćih putničkih agencija koje imaju programe školskih putovanja s četiri noćenja u pred i posezoni u Hrvatskoj
– biti promovirani programi putovanja za hrvatske umirovljenike s četiri noćenja u pred i posezoni u Hrvatskoj
3. Domaće tržište – turistički nerazvijena područja (pod nazivom – Upoznaj Hrvatsku) mjera je kroz koju će biti promovirana turistička ponuda turistički nerazvijenih dijelova Hrvatske, s naglaskom, između ostalog, na:
– programe u pred i post sezoni
– poticanje potražnje za organizirane turističke programe
– poticanje razvoja novih turističkih proizvoda
– stvaranje povoljnijih uvjeta boravka turista.
Osim toga, neke od mjera bit će i:
– aktivnosti na tržištima Njemačke, Italije, Austrije, Slovenije i drugih te pojačane promotivne aktivnosti na tržištu Poljske
– pojačana promocija na tržištima Ukrajine i Turske (zbog povećanog interesa)
– otvaranje predstavništva HTZ-a u Kini (u suradnji sa Slovenijom ili samostalno)
– uspostava središnjeg pretraživača hrvatske turističke ponude (online)
– nastavak politike liberalizacije viznog režima
– preporuke oko usklađivanja školskih praznika s potrebama turizma u zajednici
– preporuke školama da maturalna i ostala putovanja organiziraju u Hrvatskoj
– preporuke privatnom sektoru (hotelijerima, ugostiteljima) oko politike cijena – “vrijednost za novac”.

Stanje na emitivnim tržištima

Iako Svjetska turistička organizacija (UNWTO) procjenjuje da će svjetski turizam 2010. godinu završiti s oko 5 posto boljim rezultatom od prošlogodišnjeg, rast nije ujednačen. Tako je, primjerice, snažan oporavak zabilježen u regijama Azije, Pacifika i Bliskog Istoka, dok se Europa oporavlja znatno sporijim tempom.
U okvirima sporog europskog oporavka, Hrvatska je iznimka. Osim što se na svjetskoj ljestvici nalazi na četvrtom mjestu po rastu međunarodnih dolazaka, podaci s najvažnijih emitivnih tržišta pokazuju kako je i dalje jedno od najtraženijih odredišta za odmor. I ove su godine Njemačka, Slovenija, Italija, Austrija i Češka bila naša ključna emitivna tržišta, prema kojima je usmjereno najviše promidžbenih aktivnosti, no brojne aktivnosti poduzete su i na dalekim tržištima poput Kine i Indije.
Analiza učitanih riječi i traženih pojmova na Google-u, provedena u Njemačkoj, pokazuje kako se u segmentu traženja ključnih riječi “kampovi” i “apartmani” Hrvatska nalazi u samom vrhu zajedno s Italijom, dok se u segmentu hotela, potražnja za Hrvatskom nalazi u prosjeku ostalih zemalja.
Iz Slovenije je u jedanaest mjeseci ostvaren porast od 6,5 posto u dolascima i 11 posto u noćenjima. Slovenski turisti najbrojniji su na jadranskoj obali i čine 11 posto ukupnog prometa, što stručnjaci objašnjavaju poboljšanjem odnosa dviju zemalja, pojačanim promotivnim aktivnostima te sve boljim infrastrukturnim sadržajima.
Na austrijskom tržištu Hrvatska i dalje drži poziciju jednog od tri najtraženija inozemna odredišta, uz Italiju i Njemačku. Nastavak tog trenda očekuje se i iduće se godine, kada se uvodi i nova čarter linija iz Innsbrucka za otok Krk.
Ukupno postignuti rezultati sa slovačkog tržišta ukazuju na porast od 4,7 posto u dolascima i 7,4 posto u noćenjima (siječanj-studeni). Također, Hrvatska je ove godine po jedanaesti put obranila poziciju prvog odredišta za odmor na slovačkom tržištu.
Hrvatska je tijekom 2010. godine i u Mađarskoj bila najtraženije inozemno odredište za ljetovanje i odmor, a u jedanaest mjeseci noćenja mađarskih turista porasla su za 3 posto, dok su dolasci pali za 2 posto.
Hrvatska je 2010. godine zabilježila visoku stopu rasta turističkog prometa iz Rusije – 200 tisuća dolazaka i 1,5 milijuna noćenja. Polovica ruskih turista odmarala se u Istri, a sve omiljenije odredište postaje i Zagreb. Zanimljivo je da ruski turisti zauzimaju prvo mjesto po dužini boravka u Hrvatskoj, koja se prema ukupnom broju putovanja Rusa nalazi na 13. mjestu.
Od siječnja do listopada iz SAD-a je zabilježeno 125 tisuća dolazaka (+8%) te 358 tisuća noćenja (+13%), a iz Kanade 40,5 tisuća dolazaka (+18%) te 125 tisuća noćenja (+22%). Iduće se godine u Sjevernoj Americi očekuje porast interesa za specijalizirane i tematske ture kroz Hrvatsku.
Unatoč nešto slabijim rezultatima u listopadu i studenom, ukupno se u jedanaest ovogodišnjih mjeseci bilježi porast broja dolazaka britanskih gostiju.
S druge strane, predstavnici vodećih čeških putničkih agencija predviđaju kako bi 2011. godine Česi, osim “klasičnih” odredišta poput Hrvatske, Slovačke i Italije, u većem broju mogli putovati prema dalekim odredištima.
Također, iz Francuske, unatoč dobroj posjećenosti ljeti, bilježimo pad u pred i posezoni, a 2 posto manje noćenja ostvareno je ove godine i iz Italije. Ipak, s obzirom na ukupna kretanja s talijanskog tržišta, rezultati nisu nepovoljni budući da se u usporedbi s konkurentskim zemljama, Hrvatska kreće oko prosjeka (u Grčkoj je, primjerice, broj noćenja Talijana pao za 9,2 posto).