SVAKOG DESETOG U MJESECU Ni muha nije mogla ući bez stroge kontrole

Slika korisnika mkvanja
Benkovački sajam pod posebnim epidemiološkim mjerama
Za ući na Benkovački sajam trebalo je dezinficirati ruke, da vam beskontaktnim toplomjerom izmjerimo temperaturu, te reći ime, prezime i broj telefona kako bi vas upisali u evidenciju posjetitelja, zlu ne trebalo. Na kontroli i provedbi epidemiološki mjera ima nas 23, od toga 11 članova Civilne zaštite i 12 djelatnika komunalnog poduzeća Benković, kazao je dogradonačelnik Tomislav Klarica, načelnik Gradskog stožera Civilne zaštite
Velimir BRKIĆ
Posjetitelji su bez pogovora čekali na red

Podne desetoga u mjesecu, temperatura oko 29 stupnjeva Celzijusa, sparina, gotovo da nema daška vjetra. U šumi vjetroelektrana uz državnu cestu D27 Karin – Benkovac elipse se hoće-neće vrte, a usprkos pogoršanoj korona situaciji na prilazima Benkovačkog sajma kolona vozila, lutrija je naći slobodno parkirno mjesto, izvan i unutar ograde sajma.
Radni četvrtak a redovi na ulazima u Benkovački sajam. Naime, za ući na 5,9 hektara lokaliteta Kukalj u Benkovačkom Selu nije samo bilo potrebno samo dezinficirati ruke i da vam beskontaktnim toplomjerom izmjere temperaturu, već reći ime, prezime i broj telefona kako bi vas upisali u evidenciju posjetitelja, zlu ne trebalo.

Ravnokotarska i bukovačka »zemlja čudesa«

- Ovdje smo od 5.30 sati ujutro te nadziremo i provodimo odluke Stožera civilne zaštite RH kao i Stožera civilne zaštite Zadarske županije i Stožera civilne zaštite Grada Benkovca za sprečavanje širenja zaraze koronavirusom, kazao je dogradonačelnik Tomislav Klarica, načelnik Gradskog stožera Civilne zaštite, te nastavlja:
- Na kontroli i provedbi epidemiološki mjera ima nas 23, od toga 11 članova Civilne zaštite i 12 djelatnika komunalnog poduzeća Benković, naglasio je Klarica.
I veterinari Veterinarske ambulante Benkovac imali su pune ruke posla, na Benkovački sajam nije mogla ući ni muha bez veterinarske kontrole
- Ravni kotari i Bukovica imaju svoju »zemlju čudesa«, Benkovački sajam, šarenilo, boje, gužva, mirisi, okusi, zveckanje novca, kupljeno-prodano, galama, osmjesi, pečena janjetina s ražnja. Prodavače, prekupce, kupce, znatiželjnike i dokoličare desetog u mjesecu ne može zaustaviti ni korona, uvjerljiv je Mladen Surać, poduzetnik iz Murvice koji ne propušta niti jedan sajam.

Nema Kineza, ali ima Senegalaca

Na sajmenom prostoru nema ovako velike gužve kao u kolovozu, ali posjetitelja itekako ima. Dobro da ovaj veliki trgovački centar na otvorenom u ovo doba korone nisu otkrili Kinezi kojih ima oko 1,5 milijardi. Zato su ga otkrili Senegalci, državljani Senegala koji se nalazi u Zapadnoj Africi, na obali Atlantskog oceana.
Raštrkani po sajmu na nekoliko mjesta prodaju suvenire, drvene rukotvorine i afrička glazbala.
- Oduševljeni smo iako posjetitelji zaista rijetko kupuju, više znatiželjno pitaju. Ipak, sve je tako čarobno, kaže Senegalac Pepe čiji je službeni jezik fracuski, a materinji volof pa se sporazumjevamo nekakvom mješavinom francuskog, engleskog i hrvatskog jezika.
- Dođite nam u Senegal i svakako posjetite turističku atrakciju slano roza jezero Retba, 50-ak kilometara od glavnog grada Dakara, pozvao nas je Pepe.
U davnine isključivo sajam stoke, a sad turistička atrakcija, sajam svega i svačega. Dušu mu svakako daju domaći proizvođači, jer ljudi vole kupovati voće i povrće, proizvode od mlijeka i meda, perad i ostale izvorne autohtone proizvode ovog podneblja te alate od ljudi koji ih proizvode.

Sve na akciji

- Kupac želi lokalne proizvode provjerenog podrijetla, u tome je razlika između supermarketa, trgovinskih kuća i Benkovačkog sajma. Ovdje je domaći proizvod i kvaliteta, ističe Željka Troskot, OPG-ovka iz Banjevaca.
Neki su nam se trgovci potužili da mnogi samo razgledavaju i cjenkaju se sve dok »pametniji ne popusti« i spusti cijenu.
- Ništa od cjenjkanja, sve je od jutra na akciji, odgovara Riko iz Vrane koji prodaje domaći ribani kupus, međutim gužve nekako i nema, bit će je desetoga u listopadu i studenom kad su i najveće gužve za kupus.
U podne kao da se sunce na sajmu spustilo do šešira na glavi, teže se diše, a i »miomirisi« pečene janjetine, odojka i kotlovine dopiru u nosnice.
- Iako je ovo jedan od najvećih »dućana na otvorenom« u Hrvatskoj i ujedno i najveća »ispovjedaonica na otvorenom«, ako nisi s društvom pojeo pola kile pečenoga kao i da nisi bio na sajmu, tvrdi Dragan Nadinić, sukošanski vrsni automehaničar koji s društvom ispred pečenjare čeka red za stol.

Ocjena: 
Prosječno: 5 (3 glasova)

Komentari

Slika korisnika Erik
Reko sam ja da je Klarica tamo gdje se peče. I evo ga na pečenju. Klarica je šef stožera od pečenih odojaka i janjaca
Slika korisnika monika
Volim ovi sajam. Ne boju se ljudi virusa....