Nedovršeno gradilište ne možemo nuditi svijetu

Slika korisnika admin
Nakon izgradnje putničke i ribarske luke trebala bi se investirati u teretnu luku, a sve staje na pola puta

Tradicionalno sam glasač SDP-a i njegovih partnera, ali sam i lokalpatriot i ne slažem se s odnosom sadašnje državne vlasti prema ključnom razvojnom projektu Zadra. Mislim da imam što o tome reći jer sam cijeli život bio  vezan uz gospodarstvo i poslovanje luka na Jadranu, a nisam nepoznat ni u stručnoj javnosti. Nažalost ni od SDP-a ni od ministra Siniše Hajdaša Dončića nema još nikakvog signala na moja upozorenja koja sam im slao, niti znaka da shvaćaju potencijal i značaj luke Gaženica.

Čudne izjave ministra Dončića

Evo kako sam upozorio SDP uoči lokalnih izbora:

Pozivom na Vaš izborni program u kojem je Luka Gaženica s gospodarskom zonom Crno promovirana u generatora gospodarskog oporavka Zadra, te fakta da je Luka Gaženica - teretna i putnička luka već u 2004. godini razvrstana u kategoriju luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, nasuprot tome, činjenica je da resorno Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture ne samo što nije u suglasju s Vašim programom, dapače, eksplicitno ga negira.

Ministar Siniša Hajdaš Dončić: "Ugovor za luku Gaženica (iz 2007. god.) štetan je za Hrvatsku". (Zadarski list 3. svibnja 2012.)

I da ne bude zabune, Ministar nastavlja: "To je jedan predimenzionirani projekt, jer smo se mi kao država odredili da nam Rijeka i Ploče budu glavne teretne luke, dok se Zadar mogao više razvijati kao putničko - turistička luka.

Međutim na Gaženici se čak predviđa i kontejnerski terminal i luka za generalni teret što je apsurdno između ostalog i zbog uskog i ograničenog pristupa s mora za velike brodove." (Zadarski list, 3. svibnja 2012.)

Podsjetimo se, nekako u to vrijeme, premijer Zoran Milanović u isticanju zasebnih vrijednosti koje Hrvatska ulaskom u EU donosi Europi, je njen geoprometni položaj.

Kako postati "vrata Europe"

Hrvatska će ovim u spoju moćnih ekonomija zemalja Istoka i EU, postati 'vrata Europe', prirodno ključ kojih su naše jadranske luke, rekao je Milanović.

Ponadali smo se da njima pripada i Zadar.

Jer, potencijal svake luke je: u pristupnom akvatoriju, u (mogućoj) izgrađenosti lučkih terminala (najprije gatova), raspoloživosti lučkog prostora za smještaj/manipulaciju tereta i promet putnika, u postojanju dodatnih prostora za gospodarske zone, u što bližem i kvalitetnijem cestovnom i željezničkom spoju, u bliskoj aerodromskoj infrastrukturi i hotelskoj ponudi, u pogodnosti cjelogodišnjih klimatskih uvjeta i jasno gravitacijskim prostorima, tržištima kao korisnicima.

Zadar je centar hrvatskog Jadrana s razvedenom obalom punom otoka i najdubljim ravničarskim zaleđem Ravnih kotara.

 Tri su mu morska prilaza za gotovo sve (male i velike) turističke i teretne brodove: Pašmanski kanal, Sedmovraće/Rt Bonaster, Kvarnerička vrata - svjetionik Gruica.

Gaženica je već desetljećima teretna luka s maksimalnim dostignutim prometom od 750.000 tona. Postojeća (stara) luka s lučko - industrijskom zonom raspolaže obalama i skladištima (30.000 m2) za generalne terete, terminalom za žitarice/soju s reverzibilnom transportnom trakom i silosom/skladištem Sojare za jednokratno uskladištenje 100.000 (sto tisuća tona) žitarica/soje te terminalom za brodove gaza do 10 m i skladištima za naftne derivate i druge tekuće terete kao i drugim sadržajima za promet raznih roba.

U dogradnji nova 'sporna' (trajektna, kruzerska, ribarska) luka već u ovoj fazi korištenjem postojećeg velikog lučkog prostora i dijela obale stare luke može uz minimalna ulaganja biti kontejnerska i Ro - Ro luka za brodove gaza do 11,4 m.

Luka Gaženica, nelimitirana u prostoru

U drugoj fazi istočno od naftnog terminala (na njega naslonjena) također se s racionalnim invest ulogom može dograditi kontejnerski terminal za velike brodove do 14,5 m gaza.

 Luka Gaženica nelimitirana u prostoru, u istočnom je predgrađu Zadra s direktnim spojem na brzu cestu i autoput i na hrvatsku najnizinskiju, istina zapuštenu, neodržavanu željezničku prugu do Knina odakle se ličkom i unskom prugom spaja na (buduće) europske koridore.

 Tu su blizu suvremena zračna luka i hotelsko - ugostiteljski kompleksi i cjelogodišnji pogodni klimatski uvjeti za rad luke.

 Gaženica je istina građena i korištena za negdašnje brodove manje tonaže.

Ali ona je i danas u funkciji.

Nova luka Gaženica s terminalima za lokalni i međunarodni trajektni promet i Ro - Ro/Lo - Lo brodove i velike kruzere u osnovi je dogradnja, prilagodba postojeće luke suvremenim domaćim i međunarodnim robnim i putničkim tokovima.

Logično je, ekonomski sasvim svrsishodno tu luku s mogućim najracionalnijim invest ulogom dograđivati, osposobljavati i za kontejnerski promet.

 Ovo tim prije što zadarska luka 'Gaženica' ima direktnu i najbolju cestovnu i željezničku poveznicu i prostorne mogućnosti instaliranja velikih industrijsko - uslužnih kapaciteta koji su nerazdvojni dio ponude hrvatskih "vrata Europe".

Zadarska stara - nova luka Gaženica, to je najbolje i ekonomski najisplativije što Hrvatska tu i sada sebi i Europi u integralnom transportu ponuditi može.

Zašto se forsiraju Rijeka i Ploče?

Naše dvije luke, Rijeka i Ploče od države ustoličene glavne (čita se: jedine) teretne luke Hrvatske, negacija su proklamiranom optimalnom i regionalno uravnoteženom gospodarenju i činjenici da te druge luke (Split, Šibenik, Zadar) već desetljećima u primarnoj djelatnosti su teretne luke.

Bez suglasnosti Vlade izostaje moguća dinamika korištenja EU fondova i odnos s potencijalnim partnerima postaje gotovo nelegitiman.

Službeni stav da je ovo u teretnom smislu besperspektivna luka i k tome nova luka da je za Hrvatsku štetna, najgore je što se gospodarstvu Zadra dogoditi moglo.

Nezavisno bili ili ne pobjednici lokalnih izbora, ukoliko u svojoj kući  hitno ne razriješite gordijski gaženički lučki čvor sukladno interesima Hrvatske, istovremeno time i Zadra, SDP, sam ili u bilo kojoj koaliciji bio, može se za vijeke vjekova oprostiti od pobjednički rezultata u Zadru.

Pojednostavljeno, naše jadranske luke, zadarska Gaženica zasebno, egzistirale su, desetljećima se razvijale u recipročnoj sprezi s relativno snažnim gospodarstvom.

Sada, nakon totalne devastacije zadarskog gospodarstva i krajnje reduciranih ranijih (prvenstveno domicilnih) robnih tokova, zadarska se Luka gospodarski spašava kako zna i umije, potonula nije.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju potencijal međunarodnih robnih tokova naših jadranskih luka više se nego značajno uvećava i mogući položaj luka time poboljšava.

Međutim, poanta, prava prigoda i značaj zadarske luke Gaženica je, da svojim udjelom u tom prometovanju roba i njihovoj uobičajenoj industrijsko - uslužnoj transformaciji u lučko/gospodarskim zonama, postaje promotor i realizator rasta gospodarskog sektora ovog kraja.

Štetne improvizacije

U tome su stara (teretna) i nova trajektno - kruzerska luka ravnopravni činitelji, ispomagači.

Stoga, novu trajektno - kruzersku luku valja dovršiti s projektiranim obalnim i kopnenim sadržajima i ušteđeni dio sredstava na dosadašnjim fazama izgradnje uložiti u dogradnju kontejnerskog terminala odnosno teretne luke.

Ovim nova mješovita putničko - teretna: trajektna, kruzerska luka i stara teretna luka Gaženica postaju jedan cjelovit lučki kompleks.

Raspoloživa, nikad tako (niskom kamatom) povoljna kreditna sredstva za to postoje (55 + 40 milijuna eura), pa su više nego upitne igre Vlade oko Gaženice.

Vlada najavljeni završetak nove Gaženice namjeravanom improvizacijom kopnenog sadržaja sva ulaganja prve i druge faze svodi na zapušteno, nedovršeno gradilište.

 I takvo se onda nudi svijetu!?

Neoprostivo je ovo usporavanje zadarskog gospodarstva i već načinjena šteta nastala neuvažavanjem elementarne svjetske lučke znanosti i prakse uz ignoranciju gospodarske prigode našeg pristupa velikom tržištu Europe. 

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika evo vakoj
Kad bi se ZD list čitao u Južnoj Koreji, prije bi Vaš članak potakao političare Južne Koreje da nešto naprave u luki Zadar i nama zamaštanoj zoni Crno, jer bi im trebalo 5 hektara za smještaj europskih Tojota? Ovako ponuđena ideja zabavlja zadarske političare i smješkom uz kavu prebacuju na drugi list koji je zanimljiviji nekom prezentacijom vina ili sl. manifestacijom. Uvaljeni u fotelje čekaju 1. da dobiju svojih sigurnih desetak tisuća kuna, a možda i duplo, a novinara i mene o ovoj ideji boli glava za 0 kuna? Neka neki mariborski taksist ovih dana zbraja godišnje prihode,i lista burze svjeta di će uložiti dobit od luke zqadar koju je krvavo i znojem stekao, a zadranima bi poručio: Čekaj mago da trava na reste!