Pravo glasa sa 16 - lov na glasove ili korak do demokratskijeg društva?

Slika korisnika admin
Adam VIDAS
Vijeće Europe pozvalo je na spuštanje dobne granice za postizanje općeg prava glasa

U kojoj dobi i nakon kakve, formalne ili neformalne, edukacije postajemo sposobni procijeniti što je u našem najboljem interesu i istodobno u najboljem interesu društvene zajednice? Ovo je pitanje na koje se najčešće nastoje ponuditi odgovori kada se raspravlja o snižavanju dobne granice za sudjelovanje na izborima. No, rasprava je li sa 16 godina osoba dostatno zrela kako bi procijenila implikacije nečijeg političkog programa na vlastite životne okolnosti i na društvo u cjelini polazi od pretpostavki koje nisu nužno potvrđene; u prvom redu od one da programi zaista i odražavaju realne političke namjere i objektivne mogućnosti te one da je zaokruživanje imena na izbornim listićima uvijek racionalna odluka do koje birač, bez obzira koliko godina imao, dolazi nakon pažljivog vaganja ponuđenih mogućnosti kao i pomne procjene vjerodostojnosti nositelja programa. Teško je zaobići postaviti pitanje koliko uopće vrijedi autoritet "odraslih" čije su izborne odluke hrvatsko društvo posredno dovele do tristotinjak tisuća nezaposlenih, do skupog studiranja i siromaštva u umirovljeničkoj dobi. Ova pitanja sasvim sigurno ne mogu biti odgovorena unutar zakonskog teksta, a niti unutar Građanskog odgoja koji bi od jeseni trebao biti eksperimentalno uveden u šest škola kao međupredmetni i izvannastavni sadržaj koji će se kroz niz predmeta obrađivati od prvog razreda osnovne škole. Razmatranje mogućih odgovora ne bi, međutim, trebalo zanemariti dođe li do javne rasprave o uvođenju prava glasa za osobe s navršenih 16 godina.

Prošao krajnji rok

U nedavnoj saborskoj raspravi o izvješću pravobraniteljice za djecu Mile Jelavić o radu u 2011. godini, HNS-ova zastupnica Sonja König ponovno je aktualizirala ideju da se mladima s navršenih 16 godina omogući pravo glasa na lokalnim izborima podsjećajući pritom kako je još 2004. Libra, koja je kasnije udružena u HNS, tražila ovakvo spuštanje dobne granice. 

- Rijetkost je da su osobe mlađe od 18 godina obuhvaćene općim i jednakim biračkim pravom. No, postoje ideje i tek povremene rasprave o proširenju biračkog prava na djecu stariju od 16 godina na lokalnoj razini, gdje bi o toj ideji valjalo raspravljati i to koristiti kao polazište za moguća buduća normativna rješenja. Prije normativnih inovacija potrebno je intenzivno jačati političku kulturu u Hrvatskoj, participativnu kulturu i političku pismenost, te uvesti građanski odgoj u odgojno-obrazovni sustav, savjetovala je pravobraniteljica Jelavić u svojem izvješću.

König je u saborskoj raspravi istaknula i činjenicu kako je još u Nacionalnom programu djelovanja za mlade, usvojenom u Saboru prije deset godina, početak 2008. bio određen kao krajnji rok do kada je osobama s navršenih šesnaest godina trebalo omogućiti glasovanje na izborima za lokalna tijela vlasti, te je ocijenila kako bi spuštanje dobne granice za glasovanje na lokalnim izborima mlade stimuliralo, ne samo za izlazak na izbore, već i za političko djelovanje u cjelini.

EU spušta dobnu granicu?

- Pitanjem sniženja dobne granice za glasovanje već se dugi niz godina bavi i Vijeće Europe. Još 1997. godine Vijeće Europe je donijelo i preporuku kojom poziva sve zemlje članice na spuštanje dobne granice za postizanje općeg prava glasa. Zasad je u većini članica Europske unije osamnaest godina granica općeg biračkog prava, no na konferenciji ministara za mlade Europske unije u Irskoj najavljeno je da će EU svim svojim članicama preporučiti da se granica spusti na 16 godina. Mladi u Hrvatskoj, uostalom, sa 16 godina imaju pravo zaposlenja. Najlakše je na takav prijedlog reći: to naš Ustav ne dopušta, ali mislim da dolazi vrijeme da se određene odredbe Ustava trebaju promijeniti i da je na nama da na dnevni red stavimo i raspravimo da u aktivno biračko pravo na lokalnim izborima uključimo i naše sugrađane s navršenih 16 godina života, kazala je König.

Naime, upravo je potreba izmjene Ustava u saborskoj raspravi 2004. korištena kao izlika odbijanja tadašnjeg prijedloga Zakona o izboru članova predstavničkih tijela lokalnih jedinica, koji je predlagala Libra, a isti su podupirali HSS-a i SDP.

- U Ustavu nismo našli prostora za ovo "polovično biračko pravo", rekao je tada Antun Palarić, čelni čovjek Središnjeg državnog ureda za upravu koji je kasnije preustrojen u Ministarstvo uprave, a "polovično biračko" pravo odnosilo se na prijedlog po kojem bi osobe sa 16 godina mogle glasovati, ali ne i biti kandidati i kandidatkinje. Protiv Librinog prijedloga tada su bili i IDS-ovac Damir Kajin i tadašnji HSP-ovac Pero Kovačević.

Rasprava o ovoj temi oživljena je 2007. Te je godine o uvođenju aktivnog biračkog prava za šesnaestogodišnjake govorio i ondašnji predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, a aktualni predsjednik RH Ivo Josipović iste je godine kazao kako "nema ništa protiv ove ideje, jer gledajući svoju kćerku smatra da su mladi dovoljno ozbiljni da glasuju sa 16 godina".

Raditi da, glasovati ne

U Nacionalnom programu za mlade od 2009. do 2013. godine ideja spuštanja dobne granice za glasovanje pokazala je retrogradnu tendenciju u odnosu na Nacionalni program iz 2002. U ovom ranijem navodilo se, naime, kako je potrebno "inicirati ustavne i zakonske promjene koje bi, sukladno rješenjima iz nekih europskih zemalja, dale aktivno pravo glasa na izborima za lokalna tijela vlasti mladima s navršenih 16 godina života".

- Budući da mladi u Hrvatskoj sa 16 godina imaju pravo stalnog zaposlenja to ih posredno kvalificira i da odlučuju o životu u svojoj lokalnoj zajednici. Na taj način stimuliralo bi se što ranije i odgovornije uključivanje mladih u proces odlučivanja, te potaklo lokalne vlasti da više pozornosti posvete problemima mladih u svojim sredinama, stajalo je u Nacionalnom programu za mlade usvojenom prije punog desetljeća, dok u ovom još uvijek važećem stoji kako je tijekom 2011. trebalo "ispitati interes mladih za uvođenje aktivnog prava glasa na lokalnim izborima s navršenih 16 godina". Izlišno je i napominjati da ovo nije provedeno.

Isti Nacionalni program navodi, međutim, primjer Austrije gdje je dobna granica za glasovanje 16 godina, Njemačke gdje mladi u dobi od 16 godina u nekoliko pokrajina imaju pravo izlaska na lokalne izbore, iako ne i na izbore na regionalnoj i državnoj razini, kao i primjer Slovenije gdje osobe u istoj dobi mogu izaći na izbore samo ako su zaposlene.

Jeftino politikantstvo?

- Proširenje biračkog prava i odgoj i obrazovanje za društvo u kojem živimo dvije su strane iste medalje. Ukoliko se ovom problemu pristupi sveobuhvatno, koordinirajući reforme i akcije, odnosno politike, onda je pitanje liberalizacije biračkog prava legitimno pitanje. Dotada, svaka najava spuštanja dobne granice nije ništa više od toga da bude samo najava i jeftino politikantstvo u službi maksimizacije biračkih glasova. Ne zaboravimo da su ljudi podložni manipulaciji, a mladi ljudi su podložni apsolutnoj manipulaciji pogotovo u Hrvatskoj čije društvo nema nikakvog drugog iskustva osim onoga s vođenom participacijom iz prijašnjih režima, upozorava u razgovoru za Zadarski list Ivan Novosel, koordinator Programa zagovaranja ljudskih prava Inicijative mladih za ljudska prava.

Novosel smatra kako je aktivno biračko pravo sa 16 godina na lokalnim izborima za početak dovoljno.

-Po mom sudu spuštanje dobne granice s 18 na 16 godina trebalo bi se odnositi isključivo na izbore za vijeća mjesnih odbora i na lokalne izbore. Čini mi se da, ukoliko mladi uopće jesu zainteresirani za bilo kakav oblik participacije u društvenom i političkom životu, onda im je u dobi od 16 godina puno bliža i jasnija sredina u kojoj žive. Ne mislim da su osobe koje napune 18 godina automatski "nadograđene" za razumijevanje šire društvene zajednice, niti mislim da svi to trebaju biti, odnosno da itko ima tu obvezu. Argument "mentalne zrelosti" i "uznapredovale kognitivne sposobnosti" za ovu je raspravu neodgovarajući. Osim ako sami nisu pokazali interes za dodatnim i izvanškolskim stjecanjem znanja, osamnaestogodišnjaci uglavnom nisu imali mogućnost tijekom školovanja steći potrebna znanja i vještine za razumijevanje i participiranje u širem društvenom i političkom kontekstu. Nastava Politike i gospodarstva u srednjim je školama u potpunosti marginalizirana i isključivo ostavljena na dobru volju i sposobnost nastavnika da u jednom školskom satu tjedno pripremi učenike za razumijevanje, tumačenje i participaciju u društvu. U jednom školskom satu je to nemoguć zadatak. Imajući u vidu tu činjenicu, razlika između osamnaestogodišnjaka i šesnaestogodišnjaka zapravo ne postoji. Čast iznimkama, ocijenio je Novosel.

Postupna liberalizacija

Novosel preporučuje kombinirati postupnu liberalizaciju aktivnog biračkog prava s adekvatnim i funkcionalnim odgojem i obrazovanjem za građansko društvo, demokraciju i ljudska prava.

-Spomenuti odgoj i obrazovanje se moraju implementirati u nastavne i obrazovne kurikulume od samog početka institucionalne edukacije, od vrtića i male škole, preko osnovne pa do srednje škole. Naravno, program mora biti prilagođen uzrastu i metodološki obrađen tako da ga djeca i mladi mogu shvatiti i usvojiti. Kroz osnovnu i srednju školu je potrebno omogućiti obvezni, jasniji, transparentniji i funkcionalni izbor za vijeća učenika. Ovaj sustav danas već postoji, samo ga treba reformirati. Ovo je prvi korak u kojem učenici imaju priliku vidjeti kako ono što uče na nastavi izgleda kad se primijeni u praksi, ovdje u vrlo benignim i kontroliranim uvjetima pod nadzorom nastavnog osoblja. Vrlo je važno omogućiti učenicima priliku da prakticiraju naučeno. Time dobivaju određeno iskustvo koje im daje primjer da bi mogli funkcionirati kao aktivni dionici društvenih i političkih procesa. Poanta je u stjecanju navika deliberacije, argumentirane rasprave, osjećaja zajedništva, građanske svijesti, odgovornosti, solidarnosti i prihvaćanju različitosti. Drugi korak je stjecanje aktivnog biračkog prava sa 16 godina ograničenog na izbore za vijeća mjesnih odbora, dakle za gradske četvrti, i na lokalne izbore, nakon toga s 18 godina i za sve ostale izbore, te pasivnog biračkog prava, navodi Novosel iznoseći mišljenje kako osobama mlađima od 18 godina ne treba dati pasivno biračko pravo zbog toga što "s 18 godina osoba stječe potpunu pravnu samostalnost, a time određena prava, ali i obveze, koje sa 16 godina nema s obzirom da u većini slučajeva roditelji odgovaraju za obveze djeteta".

- Mladi u svojem razvoju trebaju učiti o političkoj demokraciji, o političkim organizacijama i postati politički zreli da bi sudjelovali na nacionalnim izborima ili se eventualno kandidirali za neku političku funkciju. Međutim, treba istaknuti kako aktivno biračko pravo nosi i određenu odgovornost - odgovornost odabira određene političke stranke ili osobe. Koliko se mladi ljudi u toj životnoj dobi mogu nositi s posljedicama takve odluke koja, moguće, iz nekih opravdanih razloga nije svaki put ispravna, ili se u nekom vremenu pokaže da nije ispravna? Na ova pitanja moraju dati odgovor stručnjaci koji se bave problematikom emocionalnog razvoja mladih osoba. Mladi su prepuni ideja, inovacija, no ponekad je potrebno vrijeme sazrijevanja kako bi se određene ideje ili namjere realizirale, navodi predsjednica zadarskog Foruma žena SDP-a Tatijana Petrić dodajući kako je važno što će "učenici prvog i drugog razreda srednje škole u sklopu Građanskog odgoja biti upoznati s izbornim zakonima Republike Hrvatske", ali i kako je u nazivu budućeg predmeta naglašena riječ "odgoj" pri čemu se u kurikulumu Građanski odgoj određuje kao tema koja pridonosi osposobljenosti učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge.

-Građanska uloga podrazumijeva razvoj demokratske svijesti kod učenika te poticanje njihova aktivnog sudjelovanja u razvoju demokratskih odnosa u školi, lokalnoj zajednici i u društvu, kao i rješavanju globalnih problema na načelima demokracije, pravednosti i mirotvorstva. U ovom slučaju građanska uloga jest pravo i dužnost da izvršimo glasovanje na izborima. Iz svega navedenog nameće mi se zaključak kako bi mlade ipak prvo trebalo educirati o građanskoj kompetenciji, a nakon dugogodišnje edukacije otvoriti im mogućnosti za ranije političko participiranje, zaključuje Petrić.

Punoljetnost sa 16?

Pitanje spuštanje dobne granice ostvarivanja biračkog prava otvara, ističu Tatijana Petrić i predsjednik zadarske Akcije mladih Ante Rubeša, i pitanje (ne)odvojivosti biračkog prava od punoljetnosti.

-Osobno mislim da bi mladi sa 16 godina to pravo trebali ostvariti na lokalnim izborima, jer je lokalna zajednica važna za njihov razvoj i rješavanje njihovih problema. No, istaknula bih još dva važna pitanja kada raspravljamo o ovom problemu. Naime, aktivno biračko pravo kod nas je vezano s punoljetnošću, to jest s dobi od 18 godina. Ukoliko bi starijim maloljetnicima sa 16 godina omogućili aktivno biračko pravo, onda ta vrsta prava zadire i u neka druga prava koja se ostvaruju punoljetnošću, primjerice dobivanje vozačke dozvole, stupanje u brak, kupovina alkohola i konzumiranje alkohola u ugostiteljskim objektima. Želim reći da bi aktivno biračko pravo trebalo razmotriti u okviru ostalih prava koja se stječu punoljetnošću, odnosno na koja imaju pravo stariji maloljetnici. Odgovor na ova pitanja trebali bi dati stručnjaci koji se bave zakonima i pravima, kazala je Petrić.

Predsjednik zadarske Akcije mladih Ante Rubeša, koji je s neovisnom listom pobijedio na izborima za Vijeće MO Brodarica, smatra kako se na dnevnom redu Hrvatskog sabora čim prije treba naći prijedlog o glasovanju sa 16 godina i to nakon provedene javne rasprave u kojoj bi se čuli glasovi struke i zainteresirane javnosti, a posebice upravo mladih. No, to ne znači da bi se složio s tim da se mladima biračko pravo naprasno dodijeli, a pogotovo ne bez da ih se o tome prethodno pita. Njegov je stav kako se biračko pravo pritom ne može razlagati, ali i kako ono mora ostati vezano uz punoljetnost zbog čega bi, ocjenjuje, zapravo trebalo razgovarati o snižavanju praga punoljetnosti.

-Smatram da se biračko pravo ne može kategorizirati na lokalne, državne ili europske izbore. Podjela na aktivno i pasivno biračko pravo je također neprirodna; ako su mladi dovoljno zreli za biranje, onda imaju pravo i biti birani. Mislim da biračko pravo mora ostati vezano uz punoljetnost i ne smije ni na kakav način biti kategorizirano. Nevjerojatna mi je tvrdnja da netko može biti odgovoran za biranje lokalne vlasti, ali ne i državne ili da može glasovati, ali ne i biti kandidat. Ukoliko su mladi u periodu od 16. do 18. godine dovoljno ozbiljni za glasovanje, zašto im, s druge strane, želimo zabraniti noćne izlaske, konzumaciju alkohola i cigareta? Imamo li pravo tvrditi da su mladi dovoljno odgovorni za konzumaciju biračkog prava, što je temelj demokracije, ali i da istovremeno nisu dovoljno odgovorni za polaganje vozačkog ispita ili za vlastite postupke? Ukoliko ćemo mladima dati biračko pravo, to mora biti na način da im se osigura cijeli paket prava i obveza, odnosno trebamo spustiti granicu punoljetnosti na 16 godina i, naravno, omogućiti da se ti mladi ljudi jasno izjasne da žele preuzeti teret prava i obaveza koje nosi svaki odgovorni građanin, istaknuo je Rubeša.

 KASAP: SA 16 NA LOKALNE IZBORE
 - Nemam ništa protiv toga da se mladi više uključe u politički život. Dapače, treba dopustiti da se uključuju u sve sfere društvenog pa tako i političkog života, jer se velik dio aktivnosti i tiče mladih. Mislim da mladi već sa 16 mogu biti dovoljno zreli da sudjeluju u određenim društvenim odlukama i u političkoj sferi, dakle u glasovanju. Živimo u vremenu sve veće globalizacije, interneta i sve veće razmjene informacija, i mladi danas, u odnosu na ranija vremena, prije sazrijevaju, rekao je zamjenik gradonačelnika Zadra Darko Kasap (HDZ) navodeći kako je za uvođenje prava glasa osoba sa 16 godina na lokalnim izborima "gdje mogu iskazati svoje potrebe i prepoznati je li o tim potrebama vlast dovoljno vodila brigu ili nije".

 SABOLIĆ: SAVJET MLADIH BIRATI PO MODELU LOKALNIH IZBORA

- Iznimno je važno uvođenje Građanskog odgoja u škole, jer mladi danas brže sazrijevaju i imaju dostupnost informacija daleko bolju i bržu nego ranije generacije i to podrazumijeva da su već zreli da mogu donositi odluke o bitnim pitanjima koja se odnose na njihov život i život lokalne zajednice. Zato podržavam uvođenje prava glasa mladih sa 16 godina na lokalnim izborima. Što se tiče ostalih izbora, mislim da bi ipak trebalo malo pričekati da steknu naviku sudjelovanja u javnom životu na način da biraju, a zatim da budu birani, s tim što smatram kako bi se savjete mladih trebalo birati na način sličan lokalnim izborima, a ne da se, kao što se sada radi, raspisuje natječaj pa da političke stranke uglavnom kandidiraju svoje podmlatke. Taj model nije dobar iz razloga što političke stranke ionako imaju dovoljno prostora kojeg mogu ustupiti svojim mladima i oni mogu imati javni prostor za djelovanje, dok druge organizacije mladih ili pojedinci nemaju takvih mogućnosti. U sadašnjem modelu djelovanja savjeta mladih ne vidi se nikakav njihov rad, niti zalaganje, jer iza toga i ne stoji njihova potreba da sudjeluju. Zato i mislim da je potrebno dati pravo glasa sa 16 na lokalnim, a vrlo brzo i na drugim izborima, kao i pravo da se sami kandidiraju. Moramo biti otvoreni prema svima i ne smije biti diskriminacije prema dobi. Ako sa 16 godina osobe mogu biti u stanju birati svoj životni poziv, onda mogu birati i koja će vlast u lokalnoj zajednici biti najbolja, rekla je predsjednica županijskog HNS-a i vijećnica u Gradskom vijeću Zadra Vesna Sabolić koja spuštanje dobne granice za glasovanje ocjenjuje i motivacijskim faktorom za izlazak na izbore.

-Nije dobro da mladi svoj bunt iskazuju apstinencijom jer tada dobiju upravo suprotno od onoga što žele. Ne izlazeći žele pokazati da nisu zadovoljni, ali ako ne iziđu dopuštaju biranje upravo onih kojima nisu zadovoljni, zaključuje Sabolić.

 DVORSKI: JOŠ NIJE SAZRELO VRIJEME

-Moje je mišljenje, a ujedno i stav HSP-a "Dr. Ante Starčević", da još nije sazrelo vrijeme da se mladima sa 16 godina omogući pravo glasa iz razloga što nismo pretjerano sigurni bi li to uistinu bio njihov glas ili glas, odnosno želja ili zapovijed, njihovih roditelja kojima su odgovorni, u najmanju ruku, do svoje punoljetnosti. Sve ovo temeljimo i na nedovoljnoj educiranosti mladih po pitanju političkih zbivanja, osim ako pod educiranost ne svrstamo silne reklame financijski moćnih stranaka i pojedinaca, ocijenio je član Predsjedništva HSP-a "Dr. Ante Starčević" Rudolf Dvorski napominjući kako uvođenje Građanskog odgoja ili sličnog predmeta u škole može u budućnosti biti argument u raspravi po pitanju snižavanja dobne granice za ostvarivanje prava glasa, ali ne može biti garancija samo po sebi, već bi se "takva odluka trebala temeljiti na rezultatima istraživanja kroz duži period primjene takve edukacije".

 ŠPINDERK: MLADE U ŠKOLAMA ODGAJATI SADRŽAJEM

- Neka od novijih istraživanja pokazuju da su srednjoškolci i studenti poprilično nezainteresirani za politička zbivanja, da rijetko i u malom broju sudjeluju u civilnim akcijama ili radu organizacija civilnog društva, da su slabo upoznati s demokratskim procesima i institucijama. Međutim, istovremeno pokazuju i da su u vrlo značajnoj mjeri zainteresirani za uvođenje takvih sadržaja na sve razine obrazovanja. Radim s mladim ljudima i zaista ne sumnjam u njihovu sposobnost i zrelost da preuzmu odgovornost za aktivnije uključivanje u politički život, pogotovo svoje lokalne zajednice. Ono što svakako nedostaje je dostupnost informacija na temelju kojih bi mladi mogli odlučivati. Vrlo često se u javnosti govori o tome kako mladi nisu niti zainteresirani i da ne prate politiku. Meni se čini da je više problem u tome što im se o tome nedovoljno govori, ništa ih se i ne pita. Nerijetko ih promatramo kao problem umjesto kao nekoga tko je u stanju problem riješiti, jer tko zna više o problemima mladih od njih samih?, ističe prof. psihologije Mila Špinderk, psihologinja u Obiteljskom centru Zadarske županije dodajući kako su "danas mladi sa 16 godina možda dovoljno zreli, ali i nedovoljno upoznati s političkom situacijom".

-Da bi se to promijenilo, trebalo bi, usporedno sa snižavanjem dobne granice glasača, u škole uvesti dodatne sadržaje političke edukacije, trebali bismo mlade u školama odgajati sadržajem. Možda i uvođenje predmeta Građanski odgoj, napravi taj iskorak. Godine su zaista manje važne, smatram da je važnije da bilo koji glasač ima dostupne sve informacije na temelju kojih može donijeti odluku, da zna što hoće, a što neće. Odgovornost je, naravno na nama odraslima, a poglavito na političarima koji se moraju potruditi da mladima budu dostupni i razumljivi, pa možda svi skupa i uspijemo da Hrvati, bez obzira na godine, glasaju za, a ne protiv, bez obzira o kojoj političkoj opciji je riječ, kazala je Špinderk.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno