U projektu samo čekaonice, uredi i trgovine

Slika korisnika admin

Otvarajući jučer regionalnu konferenciju "Sustav unutarnjih financijskih kontrola kao dio sveobuhvatnih reformi u javnom sektoru", ministar financija Slavko Linić prozvao je Zadar u ne baš lijepom kontekstu. Kazao je da je Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj uniji bila vrlo uspješna u prilagodbi zakonodavnog okvira pravnoj stečevini EU, no ne i u implementaciji tih akata. Uprave javnih poduzeća ne znaju kontrolirati trošenje proračunskog novca, niti pokrenuti razvojne procese. Navikli smo da porezni obveznici plaćaju sve, stvorili smo 30, 40 tvrtki koje samo troše novce, poput HŽ-a i Croatia Airlinesa. Na sveučilištima je najveći problem zamjena za spremačicu kad ode na godišnji, a nitko od njih nije razmišljao da se ti poslovi prepuste privatnom sektoru i tako uštedi. A u Zadru, umjesto da se osmisli objekt čija će se gradnja isplatiti korištenjem, novcem poreznih obveznika želi se graditi nova zgrada lučke uprave s kinodvoranama, a onda se svi čudimo zašto nam je deficit 10 milijardi kuna, rekao je Linić.

Opet ti rastrošni Zadrani

Dakle mininstar Linić se ponovno očešao o projekt Gaženica koji mu je poslužio za ilustraciju o neracionalnom ponašanju lokalnih vlasti.

Konzumenti državnih medija, jasno, neće imati priliku saznati što se to uopće u Zadru radi, kakvo su to velebno zdanje rastrošni Zadrani zamislili graditi državnim novcima. Po Linićevim riječima u Zadru nije osmišljen projekt koji bi se isplatio korištenjem, nego se želi graditi nekakva raskošna zgrada neke tamo lokalne lučke uprave i to s kino dvoranama.

Kad bismo bili zločesti mogli bismo reći kako se ne može ništa drugo ni očekivati od nekadašnjeg gradonačelnika Rijeke koja ne uspijeva urediti ni pristojan autobusni kolodvor. No, znamo da se Rijeka svojski trudi izgraditi, eto, država će dati bar dva puta više novca nego za Gaženicu za riječku luku Brajdica, a sad kad je konačno odlučeno da se dio europske Univerzijade održi u Rijeci sigurno će biti još državnih investicija. Da ne spominjemo riječku obilaznicu.

Nitko pametan nema ništa protiv toga da se razvija naša najveća luka, ali ne na račun zaustavljanja drugih projekata. Studiju opravdanosti gradnje nove luke Gaženica odobrile su dvije moćne europske razvojne banke, država je bila garant za to, a sad se želi izvući iz te obveze. Pokazani interes četiri europske kompanije za terminal dosta govori u cijeloj priči. Do sada to nije bio neki mali lokalni projekt, nego državni projekt koji je prepoznat i u Europi.  

Nema nikakve kino dvorane

Gradnja gatova je pri kraju, a sad je spor oko gradnje terminala - dakle kompleksa zgrada za dnevni lokalni promet, zatim prostor za policiju, carinu, lučku kapetaniju, graničnu policiju, a u sredini je tzv. komercijalni dio - zgrada predviđena za budućeg koncesionara kruzerskog dijela. Pregledali smo detaljno projekt Nikole Bašića i nigdje nema nekakve kino dvorane o kojoj ministar Linić govori. Riječ je o objektu koji po svemu liči na pristanišnu zgradu zračne luke s check-inom, prijemom za prtljagu, duty free shopovima i ostalim prostorom za putnike, velikim zatvorenim i otvorenim parkirališnim prostorom, solarnim ćelijama na krovu.... Da se sve to radilo po pravilima za javne natječaje koji vrijede u Hrvatskoj, sigurno bi ponude mogle biti manje, no ovdje po uvjetima koje diktiraju međunarodne banke domaće tvrtke se ne mogu niti javiti za izvođenje radova jer ne odgovaraju kriterijima.

Pitanje je, jasno, zašto bi to trebalo koštati 50 milijuna eura, koliko je otprilike izlicitirano na poništenom natječaju. U osnovi je stvar u tome što se cijeli ovaj posao odvija po međunarodnim standardima, i natječaj za izvođenje radova na terminalu je, naravno na zahtjev banaka kreditora, išao po međunarodnim propisima. Po procjeni Nike Bašića kompletno dovršena zgrada pristanišnog terminala, bez dovršenja prostora za koncesionare koji prostor uređuju prema svojim potrebama, košta oko 32 milijuna eura, a zajedno s ovim prvim dijelom nešto više od 41 milijun eura.

Još nema mogućnosti roh-bau gradnje

Međutim, zgrada se projektira i ugovara do potpune gotovosti, jer tako traži važeći Zakon o građenju, po kojemu se više ne može graditi u roh-bau izvedbi. To se znalo prije godinu dana kad su krenule najave o zaustavljanju dovršenja Gaženice, no u međuvremenu se zakon nije promijenio da bi se na taj način pojeftinila gradnja. Sada se zato događa apsurdna situacija da se zainteresiranima za Gaženicu postavlja pitanje žele li graditi u istim gabaritima kakvi su u Bašićevom projektu, a da to bude jeftinije jer inače treba mijenjati građevinsku dozvolu.

U svakom slučaju priči oko dovršenja Gaženice se još ne nazire kraj, a to što je ministar Linić govorio o nekakvim kino dvoranama možemo shvatiti samo kao nastojanje da se pred hrvatskom javnošću opravda zaustavljanje ovog projekta koji svoju isplativost može pokazati tek ako se izgradi onako kao što je bilo planirano.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno