Život posvećen evanđelju i ljudima našeg vremena

Slika korisnika admin
Prendja Oblak
ZL
Nadbiskup Prenđa prisjetio se bogatog svećeničkog puta mons. Marijana Oblaka

Danas se navršava mjesec dana od smrti zadarskog nadbiskupa u miru mons. Marijana Oblaka koji je umro 15. veljače u 89. godini života, 63. godini svećeništva i 50. godini biskupstva. Sa životom, djelovanjem te bogatim svećeničkim i nadbiskupskim radom mons. Oblaka upoznao nas je zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa. Malo je poznato da je njegov prijedlog o zajedničkom moljenju Očenaša u misi, svećenika i puka, prošao na Koncilu i ušao u liturgiju cijele Katoličke crkve.

Iz Oblakove biografije

Mons. Prenđa izrazio je zahvalnost za sve ostvareno u svećeničkom i biskupskom poslanju mons. Oblaka, kao i za njegov život posvećen evanđelju i ljudima našeg vremena. "Pred Bogom i pred ljudima ova Crkva zadarska, želi zahvaliti za iskazanu pastirsku ljubav preminulog nadbiskupa, kako bi kod Oca nebeskog primila zasluženi vijenac nagrade, u nebu". - Nadbiskup Marijan Oblak, sin Ante i Marije, rođene Uglešić, rođen je 8. prosinca 1919. godine u Velom Ratu na Dugom otoku. Dočekali su ga kao dar Bezgrješne Majke te ga nazvali Marijanom. I kao da je Marija zbilja preuzela želje njegovih roditelja, jer mu je zaista tijekom čitava njegova života pokazala posebnu skrb i svoju majčinsku zaštitu. On, naš nadbiskup prihvatio je Bezgrješnu kao uzor svoga služenja Kristu i Crkvi. "Cum Maria" je postao program njegova biskupskog služenja. Za vrijeme njegova djetinjstva, još u devetoj godini života, na obiteljski dom se spustila teška kušnja. Naime, smrt je ugrabila dragoga oca. Na majku i na djeda je pao zadatak uzdizanja djece u obitelji.

- Nadbiskup Oblak prošao je klasičan put prema svećeništvu. U župi je susreo snažni lik svećenika - župnika i otkrivao svećeničko poslanje. Nakon šestog razreda osnovne škole u rodnom Velom Ratu, postao je sjemeništarac u Sjemeništu u Šibeniku. Bogosloviju je započeo u Splitu, i ostao u njoj jednu godinu. Kako nije bilo moguće nastaviti bogoslovni studij u Splitu zbog talijanske okupacije Dalmacije, otišao je u Đakovo. Nadalje predstavivši put prema svećeništvu mons. Oblaka i službe koje je obnašao.

- U teškim ratnim godinama sazrijevao je za svećeništvo. U Šibeniku 5. kolovoza 1945. godine bogoslov Marijan zaređen je za svećenika.

Odlukom šibenskog biskupa mons. Milete postao je prefekt u šibenskom Sjemeništu i kateheta u Gimnaziji u Šibeniku (1945. - 1949.). Kada je otvoreno sjemenište "Zmajević" u Zadru 1949. imenovan je prefektom - odgojiteljem i vjeroučiteljem na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji (1949. - 1951.). Kroz to vrijeme školovao se na izvanrednom studiju hrvatskog i francuskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je diplomirao oba studija, 1955. Nakon toga nastavio je svoj rad sve do 1958. godine u Sjemeništu, kao odgojitelj i profesor. Pomoćnim biskupom nadbiskupa Mate Garkovića imenovan je 30. travnja 1958. Od 1958. pomoćni je biskup i generalni vikar mons. Mati Garkoviću te rektor novoosnovanog Bogoslovnog sjemeništa sve do 1970. godine. Imenovan je 1959. i nadzornikom Nadbiskupske klasične gimnazije kroz niz idućih gdina, kaže mons. Prenđa nastavivši navoditi dijelove životnog puta mons. Oblaka.

Nemjerljivi doprinosi Zadru

- Nakon smrti nadbiskupa Garkovića, 26. svibnja 1968. kraće je vrijeme kapitularni vikar (1. VI. 1968.), pa zatim administrator Nadbiskupije (2. V. 1969.), a 21. studenog 1969. prezentira bulu imenovanja Stolnom kaptolu o imenovanju za rezidencijalnog zadarskog nadbiskupa, 67. u nizu nadbiskupa i 111. u ukupnom nizu dijecezanskih biskupa u kronotaksi pastira Zadarske nadbiskupije. Nadbiskupiju je vodio od 1969. do 1996. godine. Na dan biskupskog ređenja u Zadru, 6. srpnja 1958. mons. Oblak je izjavio: "U punini odgovornosti i u punini suvremenosti i potrebe Kristova evanđelja, preuzimam kao biskup onu istu baklju svete vjere, preuzimam ono isto Kristovo evanđelje koje su pred jedanaest stoljeća sveta Braća Ćiril i Metod naviještala starim Slavenima.", čulo se u govoru mons. Ivana Prenđe, koji je potom cjelovito predstavio pastirsku, svećeničku i proročku službu nadbiskupa u miru.

- Svjestan, dakle, riječi apostola Pavla: "Kristova nas ljubav obuzima i potiče" (2 Kor 5, 14), nadbiskup Oblak zacrtao je nekoliko bitnih smjerova djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

Najprije zajedno s mons. Matom Garkovićem, a kasnije i sam udara temelje evangelizaciji svoje Crkve, tako što posebnu brigu i ljubav pokazuje prema Sjemeništu i Klasičnoj gimnaziji. Kasnih pedesetih godina osnovali su Visoku teološku školu i Bogoslovno sjemenište u Zadru. Kada je u Domovinskom ratu Sjemenište pretrpjelo teško bombardiranje, nadbiskup je prionuo temeljitoj rekonstrukciji njegova zdanja. Teološka škola je, nakon određenog vremenskog razmaka, nastavila živjeti u današnjem obliku Visoke teološko - katehetske škole koju je utemeljio 1992. godine u tijeku Domovinskog rata, upravo nadbiskup Oblak. Trudio se čitati znakove vremena i na drugim područjima života mjesne Crkve, posebno revnujući za kler Zadarske nadbiskupije. Naime, njegova posebna pastoralna briga pokazivala se posebno prema svećenicima. Zato su napori za trajnu duhovnu obnovu klera, ali i pastoralnu i intelektualnu, u nadbiskupovu srcu zauzeli posebno mjesto. Započeo je redovite mjesečne susrete ili rekolekcije za svećenike, kao i za redovnice, s unaprijed određenim duhovnim i pastoralnim programom za čitavu pastoralnu godinu. Uveo je i godišnji Svećenički dan te Svećeničku skupštinu. Nadbiskupovim zalaganjem porastao je osjećaj za međusobnu svećeničku, župnu i biskupijsku solidarnost te se tako moglo više postići u obnovi i izgradnji crkava. Za upravljanja mons. Oblaka zadarskom Crkvom, izdvaja se temeljita obnova "Zmajevićeva" sjemeništa 1976. godine i njegova prenamjena za uporabu svećenicima, starijima, ali i mlađima, bolesnima i zdravima. Svećenički dom je kao i Sjemenište postao mjesto susreta i izgrađivanja zajedništva dijecezanskog svećenstva, o svekolikom pastoralnom djelovanju nadbiskupa u miru, naveo je mons. Prenđa izdvojivši zatim osnivanje Svećeničkog vijeća, Pastoralnog i Ekonomskog vijeća koje je utemeljio mons. Oblak uz razvijanje osjetljivosti za župne suradnike, Župna pastoralna i Župna ekonomska vijeća.

Osnivanje novih župa

- Istaknuo bih nadbiskupovo zalaganje na stvaranju pastoralnog plana tako što je počeo osnivanje novih župa i izgradnju pastoralnih centara u samome gradu i tzv. prstenu u svim smjerovima oko Zadra. Tako se već sada može reći da je gradu Zadru preminuli nadbiskup na duga desetljeća, u bitnome, postavio zdrave pastoralne temelje. Polazeći od tih ostvarenja ubuduće će trebati samo pratiti rast grada Zadra te dograđivati na postignućima nadbiskupa Oblaka. "Riječ Božja tako trči" (usp. 2 Sol 3, 1), u starim i novim dijelovima grada, ali i u većem broju novih župa koje je nadbiskup utemeljio. U tu svrhu sagrađene su brojne nove crkve i kapele u Zadarskoj nadbiskupiji. Bio je ponosan na doprinos u rađanju nove Hrvatske, misleći na susrete s Ivanom Pavlom II. i zamolbu Svetom Ocu da Sveta Stolica podrži osamostaljenje Hrvatske.

Poglavar zadarske Crkve istaknuo je i rad mons. Oblaka na kulturnom uzdizanju Zadra, što se očitovalo u nastojanju na obnovi i čuvanju zadarskih znamenitosti i crkava.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno