Zapad Dugog otoka ostao izoliran zbog preseljenja trajektnog prometa u Gaženicu

Slika korisnika admin
Autor: 
Zvonko KUCELIN

Izmještanje prometa trajektnih linija u luku Gaženica u najvećoj mjeri će izravno pogoditi stanovnike zapad Dugog otoka. Teza je to koju Vladimir Šarunić, član Otočnog vijeća pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU, član odbora za otoke pri HOK-u i predsjednik MO Savar obrazlaže činjenicom da svi otoci zadarskog arhipelaga i dalje imaju riješen javni pomorski putnički prijevoz (brzobrodske i brodske linije) s pristajanjem u gradsku luku Zadar - Poluotok, koje će se i dalje odvijati iz gradske luke i nakon izmještanja prometa trajektnih linija u luku Gaženica. Jedina iznimka se odnosi na zapadni dio Dugog otoka.

- Neispunjavanjem našeg opravdanog zahtjeva, putnički promet za stanovnike zapadnog dijela Dugog otoka bio bi jedini od svih otoka zadarskog arhipelaga koji bi se odvijao preko luke Gaženice. Ogorčeni smo odnosom Vlade RH odnosno nadležnog Ministarstva koji nam do dana današnjeg, a prvi put smo im se obratili prije godinu i pol dana, nisu ponudili konkretan prijedlog rješenja niti su uzeli u razmatranje ovaj naš zahtjev. Ne smatraju nas ni građanima drugog reda jer i oni imaju nekakva prava a mi nikakva, ističe Šarunić.

Dugi otok će putničkom linijom biti povezan iz Sali, no one su pedesetak kilometara udaljene od najzapadnijeg mjesta. Predstavnici mjesnih odbora Savar, Brbinj, Dragove, Božava, Soline, Veli Rat i Verunić stoga su ponudili nekoliko mogućih rješenja. Prvo je uspostava jedne izravne putničke linije Brbinj-Zadar, no druga strana tvrdi da bi ona godišnje koštala oko 4 milijuna kuna, pa nije realno očekivati da se ona odobri. Drugo bi rješenje bilo priključenje postojećoj liniji koja bi išla rutom Rivanj-Sestrunj-Zverinac-Božava-Brbinj, ili, kao privremeno rješenje, ostavljanje postojeće putničko-teretne linije s pristajanjem na Poluotok dok se ne pronađe trajno rješenje.

Suprotno uvriježenom mišljenju, ovaj dio otoka nije na odumiranju - samo u jednom malom mjestu Savaru živi četvero djece školske i predškolske dobi, čime se ne mogu pohvaliti ni veća naselja na Dugom otoku i na drugim većim otocima. Glavna gospodarska djelatnost zapadnog dijela Dugog otoka je turizam, koji ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti te sve preduvjete za daljnji razvitak. Oslonac razvitka su marina u Velom ratu, auto-kampovi u Velom ratu i Veruniću, plaža Sakarun, špilja "Strašna peć" te Hoteli Božava, kao jedna od najstarijih i najvećih hotelskih kuća na području zadarskog arhipelaga.

- Vraćaju nas, ne samo 50 godina unatrag kad smo svakodnevno imali jednu dnevnu povratnu vezu sa Zadrom, nego već i više od jednog stoljeća unatrag u vrijeme Austro-Ugarske monarhije, kad smo imali nekoliko puta tjedno prometnu vezu s Zadrom, poručuje Šarunić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno

Komentari

Slika korisnika ZDPARTIZAN
Strašno, treba se naći riješenje...zapadni dio otoka bi trebao imati brodsku vezu bar dva puta dnevno .....