Kod Bradonjinog 'rasta folklorašice - pastirice pokazale stare igre i običaje

Slika korisnika valentinam
IZ DAVNINE
Za potrebe opširne monografije o Škabrnji, čiji su autori Ante Milković i Slavko Ražov, na nekoliko sati vratili smo se u 19. stoljeće. Prikazali smo igre djevojčica i djevojka, pastirica, dok su čuvale ovce na ispaši, kazala je Mare Škara, voditeljica 15-ak mladih folklorašica, učenica OŠ Vladimir Nazor Škabrnja
Velimir BRKIĆ
Male pastirice "pozirale" za fotografiju u monografiji

Stare igre koje su se igrale oko komina, u dvorištima i  dok su se čuvale ovce na ispaši uvelike su se razlikovale od današnjih  modernih, elektronskih igara, ali općenito i od sadašnjih druženja.

- Za potrebe opširne monografije o Škabrnji, čiji su autori Ante Milković i Slavko Ražov, na nekoliko sati vratili smo se u prošlost. Prikazali smo  igre djevojčica i djevojka, pastirica, dok su čuvale ovce na ispaši, kazala je  Mare Škara, voditeljica 15-ak mladih folklorašica, učenica OŠ Vladimir  Nazor Škabrnja.

Piljanje pastirica

Mara je mladim folklorašicama, pastiricama, na Bradonjinom 'rastu  iznad Škara i ovog ravnokotarskog općinskog središta pokazala kako se  igralo u ovo vrijeme, među kojima i na igru piljanje, s kamenčićima koji  se zovu pilji. Obično se igralo s pet pilja koji su na zemlji.

- Pastirica, igračica, uzme jedan kamenčić i baci ga u uvis. Dok je kamenčić u zraku, jedan mora uzeti sa zemlje, prije nego onaj kamenčić  bačen uvis ne padne na zemlju. Ako ne uzme kamenčić sa zemlje ili ga  ne uhvati prije nego padne na zemlju, gubi pravo na igru te igru nastavlja druga pastirica dok i ona ne pogriješi, objašnjava Škara igru svojeg  djetinjstva.

Mlade folklorašice zaključile su i odlučile kako neće dati da nestane  običaja.

- Igralo se i na graničare koje imaju mnogo varijacija igre, ali svaka  uključuje izbjegavanje lopte s kojom igrači jednog tima gađaju igrače  drugog tima, priča Mara, istaknuvši kako prvi zapis o dječjoj igri zvanoj  "izbjegni loptu-graničar" postoji još od početka 20. stoljeća, preko 110  godina.

"Tko se nije skrio, magarac je bio"

Igrali su i skrivača i lovica, brali babuške s 'rastovine kako bi se s njima  igrali, izrađivali igračke, lutke. Kod skrivača jedna od pastirica morala je  zatvoriti oči i okrenuti se prema stablu te na glas brojiti do 50 ili 100 dok  se ostali sakrivaju.

- Prije nego što počne tražiti izgovara rečenicu: "Tko se nije skrio, magarac je bio". One koje su se sakrivale morale su doći do stabla, a da ih  onaj koji traži ne vidi, ili ako ih vidi moraju doći prije njega i dotaknuti  stablo prilikom čega izgovaraju rečenicu: "Spas za mene", poput vremeplova gospođa Mare se vratila u prošlost na lokaciji Bradonjin 'rast.

- Mlade folklorašice koje su se snalažljivo i nadasve uvjerljivo teleportirale u prošlo 20. i još više stoljeća u prošlost bile su: Lili Ražov, Leonarda  Škara, Jelena Škara, Marlena Pavičić, Laura Jurić. Luna Jurić, Sanja Kardum i Gabrijela Perica.

- Opravdano su nedostajale Karla Škara, Marija Škara, Petra Kardum,  Agata Ražov i Mirjana Glavić, detaljna je Mare koja je održala i malu radionicu predenja vune kod Bradonjinog rasta.

Ika Škara je ljubazno čuvala i smirivala vlastito stado ovaca za poziranje, fotografiranje s mladim škabrnjskim glumicama u narodnim  nošnjama, dok je Grgo Škara bio logistika.

- Dužnost nam je čuvati naše običaje, tradiciju i sve ono naše lijepo što  imamo za generacije koje dolaze. To se ne smije zaboraviti, poručila je  Mare Škara koja je s Maricom Bilaver, Nediljkom Pavičićem Bilim, Ivicom Jurićem i drugima pred samim osnivanjem KUD-a mladih Sv. Luka  Škabrnja.

Monografija pred tiskanjem

Slavko Ražov i Ante Milković su pred tiskanjem jedne opširne monografije o Škabrnji u dva sveska. Ražov je bivši dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva u Zadru, a  Ante Milković autor knjiga "Naša Škabrnja 18. studenog 1991. 18. studenog  2001.", i "Župa Škabrnja" te monografije "KUD Škabrnja - čuvar i promicatelj tradicijske kulturne baštine".

- Naša je želja, prije svega, ovom monografijom predstaviti škabrnjsku povijesnu,  kulturnu, duhovnu i prirodnu baštinu koju su nam u nasljeđe ostavili naši preci, rekao je Milković, književnik, hrvatski branitelj, domoljub, vjernik laik, vjerni čuvar narodne baštine i običaja, ali i nekadašnji načelnik ove općine.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (2 glasova)