Masti (i)ili šećeri – izaberimo pametno

Slika korisnika valentinam
ZDRAV ŽIVOT
Autor: 
Marin GOSPIĆ

Dva brata, jednojajčana blizanca, u suradnji s BBC Horizonom, odlučili su napraviti jednostavan test. I jedan i drugi su krenuli na jednomjesečnu dijetu. Alexander je izbacio sve šećere, dok je Chris izbacio masti, odnosno dozvoljen mu je bio minimalan unos. Tijekom tih mjesec dana, Alexander koji je izbacio šećere je brže gubio na težini te je teže obavljao svakodnevne aktivnosti. Naknadno je Chris, koji je izbacio masti, na određenim testovima postizao bolje rezultate. Tako bi kratki rezime ovog teksta bio, izbacivanje šećera je bolje za mršavljenje, ali bez ugljikohidrata je mnogo teže funkcionirati nego bez masti.

Može li se to uzeti kao konačnu istinu? Nikako! Pitanja o prehrani muče mnoge od nas. Što treba uzimati, što treba izbaciti? Što je štetnije, masti ili šećeri? Što nam daje, a što uzima energiju? Kako na pravilni način hraniti djecu? Često se i pitamo ono „osnovno“ pitanje, koji omjer ugljikohidrata, masti i proteina je potrebno ljudskom organizmu na dnevnoj bazi da bi optimalno funkcioniralo? I u ovoj kolumni na to pitanje nećete naći odgovor. Prije svega, mi treneri, instruktori fitnessa, prvostupnici ili magistri kineziologije možemo dati mnoge podatke, prije svega kod prehrane vježbača. Ali nutricionisti su definitivno profesionalci koji imaju mnogo više podataka i više znanje od svih drugih. A niti oni se često ne mogu složiti oko osnovnih pitanja.

Masti su prije svega organski spojevi koji imaju značajnu ulogu u izgradnji živih bića. Dakle, bez njih se, barem u određenom omjeru, ne može. Masti zajedno s proteinima i ugljikohidratima čine osnovu naše prehrane. I radi se o kombinaciji zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Ali, baš ta razlika između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, čini onu razliku između „dobrih“ i „loših“ masti. Te loše masti sadrže najčešće zasićene ili trans masne kiseline, koje imaju veliku štetnost u podizanju razine lošeg kolesterola, imaju značajnu ulogu u stvaranju masnog tkiva, odnosno debljanju, a uzrok su i velikom broju bolesti. One se nalaze u mesu, jajima te mliječnim proizvodima, i zato s tom vrstom hrane, koja je itekako potrebna, treba biti oprezan, odnosno laički rečeno, ne pretjerivati.

No, mnogo lošije su trans masne kiseline koje su umjetno stvorene i koje se nalaze u prerađenoj hrani, a njih valja najviše izbjegavati. Čips ili „pommes frites“ iz fast foodova treba maksimalno izbjegavati. Dobre masti imaju potpuno drugačiji efekt. One poboljšavaju srčano žilni sustav prije svega, i moraju biti važan dio prehrane. Maslinovo ulje, laneno ulje, riba i orašasti plodovi moraju biti važan dio naše prehrane. Dakle, masti DA, ali masti koje najviše unosimo kroz maslinovo ulje, ribu i orašaste plodove i nešto manje kroz meso i jaja (naravno ima različitih vrsta i tipova mesa, kao i načina uzgoja).

Definicija šećera je znatno šira, ali prije svega radi se o ugljikohidratima. Postoje mnoge vrste, i dijele se po broju molekula od kojih se sastoje. Tako imamo monosaharide, disaharide, dekstrine i polisaharide. No definicija šećera je mnogo šira, a recimo najčešće znamo pričati o fruktozi koja je najslađi šećer, kao i mliječnom šećeru – odnosno laktozi. Čuli smo i za škrob koji se nalazi u nekim namirnicama, poput žitarica.

Slično kao i kod masti. Ako uzimamo šećere kroz voće ili kroz med pa čak i kroz neke vrste žitarica, nećemo pogriješiti.

Ali kada pretjeramo s unosom šećera kroz kolače ili čokoladu, glukoza u krvi doživi nagli porast. I onda se događa novi osjećaj gladi (realno svi smo to doživjeli), ali i umor. Čak su i neka istraživanja dokazala poveznicu između pretjeranog unosa šećera i povećanja lošeg, a smanjenja dobrog kolesterola (tema za jednu od idućih kolumni).

Previše šećera, prije svega gaziranim pićima i kolačima, mogu imati mnoge neželjene posljedice, a neke od njih su i razvoj šećerne bolesti (svakako to nije jedini uzrok), razni karcinomi, ali i stvaranje pretilosti.

Dakle, i šećeri i masti su potrebne u određenoj količini. Ali, uzimajte šećere kroz voće (pa i suho), med i mnoge alternativne namirnice običnom bijelom rafiniranom šećeru (i o tome drugi put).

Isto je s mastima. Maslinovo ulje, riba, meso i jaja u određenim količinama (naravno način spremanja je itekako važan), orašasti plodovi su nešto što je dobro. Prženje nije. Masti kroz čips, pržene krumpiriće ili hamburger su nešto što treba izbjegavati. Masti i šećeri su nešto što nam je potrebno, ali i masti i šećeri su potencijalno uzrok velikih problema. Izaberimo pametno.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4.5 (2 glasova)