PONTONSKI MOST: Spomen na ključnu žilu kucavicu koja je spajala sjever i jug Hrvatske

Slika korisnika valentinam
SVEČANO OBILJEŽENA 25. OBLJETNICA IZGRADNJE
U nedjelju, 18. srpnja 1993., prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u 18.45 sati otvorio je pontonski most u Novskom ždrilu pješice prešavši s jedne na drugu stranu, kojim je nakon 20 mjeseci povezena sjeverna i južna Hrvatska, podsjetio je načelnik Ivica Klanac
Velimir BRKIĆ
Svečanost je nažalost održana pred tek 40-ak uzvanika i gostiju te manjim brojem Posedaraca

Prisjećanjem na poginule hrvatske branitelje, svetom misom u crkvi Gospe od Ružarija koju je predvodio don Ante Dedić, župnik Ždrila i Jasenica, i svečanim programom jučer je u Posedarju pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, a u organizaciji Općine Posedarje, obilježena 25. obljetnica izgradnje pontonskog mosta u Novskom ždrilu, ponovnog spajanja sjevera i juga Hrvatske.

Svečani program na Obali Ante Damira Klanca nažalost privukao je malo ljudi, bilo je tek 50-ak nazočnih, od čega 40-ak ratnih zapovjednika Domovinskog rata, gostiju, uzvanika i novinar Zadarskog lista te nekoliko Posedaraca i općinskih žitelja. Međutim, usprkos malom broju nazočnih i zvizdanu bio je to skup sjećanja i ponosa, impresivni skup prepun emocija i domoljubnog naboja potkrijepljenog uspjesima nogometaša Hrvatske u Rusiji i pjesmama u izvođenju klape Sveti Juraj - HRM i zadarskog pjevača Davida Ricova te recitacijama Ante Nadomira Tadića Šutre, kninskog pjesnika, kao i brigadira Ivice Matešića Jeremije.

Akcija Maslenica

- Maslenički most je srušen 21. studenog 1991. godine i tako se spriječilo potpuno okruženje već ugroženog grada Zadra i cijele sjeverne Dalmacije. Akcijom Maslenica početkom 1993. godine i briljantnom pobjedom Hrvatske vojske Masleničko ždrilo je vraćeno pod slobodni hrvatski teritorij te su se stekli uvjeti za izgradnju pontonskog mosta, privremenog rješenja do izgradnje novog Masleničkog mosta, kazao je Ivica Klanac, načelnik Općine Posedarje.

Neprijatelj je u početnim silovitim napadajima komunikacijski presjekao Hrvatsku na dva dijela, time je zapriječio prometnu i gospodarsku povezanost između sjevera i juga Hrvatske, a čitav se promet otežano odvijao preko otoka Paga gdje je uslijed nevremena često bio u prekidu trajektni promet Žigljen - Prizna.

- Djelatnici Brodospasa, Brodosplita, Brodotrogira i Brodogradilišta Vranjic su u samo tjedan dana preradili pet teglenica koje će se montirati i usidriti pontonski most dug 279 metara i širine 7,6 metara. Istovremeno su djelatnici Konstruktora u suradnji s Hrvatskim cestama radili prilazne ceste s obiju strana Novskog ždrila na koje će biti naslonjen pontonski most, podsjeća Klanac.

Neprijatelji su Novsko ždrilo imali kao na dlanu. Topnici su se okomili na taj uski tjesnac, pokušavajući ubiti samo pomisao da će pontonski most biti postavljen i da jug Hrvatske više neće biti najveći hrvatski otok.

- U nedjelju, 18. srpnja 1993., prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u 18.45 sati otvorio je pontonski most u Novskom ždrilu pješice prešavši s jedne na drugu stranu, kojim je nakon 20 mjeseci povezena sjeverna i južna Hrvatska. Četnici su ga redovito gađali, ponekad su i potopili poneki njegov dio, ali most je i dalje plutao i služio svojoj svrsi. S njim se prometovalo do izgradnje novog Masleničkog mosta koji je završen 1997. godine, ističe Klanac.

Put mira i ljubavi

Zadarski nadbiskup mons. Marijan Oblak je blagoslovio pontonski most poručivši: "Most spaja ljude, a spajanje ljudi put je mira i ljubavi".

- Hvala svima koji su sudjelovali u izgradnji i postavljanju pontonskog mosta, tadašnje hrvatske žile kucavice, naročito pripadnicima specijalnih snaga Hrvatske vojske koji su ga danonoćno čuvali od eventualnih diverzantskih napada. Posebno zahvaljujem pripadnicima hrvatske vojske, policije i ratne mornarice te braniteljima iz Posedarja i okruženja koji su dali veliki obol ovoj akciji i u svim akcijama na oslobođenju okupiranih područja Republike Hrvatske, zahvalio se Klanac.

Jedan od strateških agresorskih ciljeva bio je izlazak na Jadransko more pa su sve ratne akcije u dalmatinskom zaleđu svoju konačnicu trebale imati na obali.

- Izuzetno je važno to što smo se ovdje okupili kako bismo učinili ono što je naša mirnodopska zadaća, kako bismo zaboravu oteli jedan od najznačajnijih trenutaka u Domovinskom ratu, rekao je Božidar Longin, zadarski župan.

Hrvatska je izgrađena na snazi zajedništva, kaže Longin, ono je to koje se pokazalo u ratu, ono je to koje smo doživjeli i kroz prošlih mjesec dana prateći hrvatsku nogometnu reprezentaciju.

- Neka nam, stoga, baš ono bude vodilja i za budućnost, poželio je Longin.

U okolnostima Domovinskog rata stvarali su se nacionalni simboli koji imaju posebno značenje za budućnost i ostaju zabilježeni u nacionalnoj svijesti kroz buduće generacije.

Čvrsti temelj pobjede

- Pobjeda u Domovinskom ratu ostavila je čvrsti temelj na kojem smo izgradili demokratsku državu. Na to razdoblje naše povijesti smo ponosni, a danas nam je na putokazu i ushitu koje je pokazala hrvatska nogometna reprezentacije ostaje zajedništvo i rad za dobrobit naše obitelji i domovine, naglasio je Deur najavivši pritom nastavak obilježavanja značajnih datuma u Domovinskom ratu, kako u Zadarskoj županiji tako i u RH.

Petar Mihovilović, zapovjednik Diviziona pomorsko-kopnenih diverzanata od kolovoza 1992 do 1996. godine, uručio je zahvalnice Anti Deuru iz Stankovca, izaslaniku Predsjednice Kolinde, Ivanu Vukiću, državnom tajniku u Ministarsvu hrvatskih branielja, Danijelu Telesmaniću, zapovjedniku 7. domobranske pukovnije (zahvalnicu primio brigadir Matešić), Anti Žoniju Maksanu, ratnom zapovjedniku bojne Matija Vlačić, specijalne postrojbe Glavnog stožera HV-a, načelniku Ivici Klancu te Ivici Juričeviću, bivšem načelniku i pripadniku MUP-a u Domovinskom ratu.

Osim već navedenih na svečanosti je nazočio i general bojnik Mladen Fuzul, izaslanik Damira Krstičevića, potpredsjednika Vlade RH i ministra obrane.

 

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno