Međunarodna noć šišmiša obilježava od popodneva uz edukativne filmove, nagrade i šišmišji disko

Slika korisnika valentinam
LETEĆI SISAVCI
Neke vrste šišmiša hrane se polenom cvijeća te na taj način oprašuju biljke, druge se pak hrane voćem, nektarom, ribom ili drugim manjim životinjama. Svega tri vrste šišmiša Srednje i Južne Amerike gornjim sjekutićima mogu probiti kožu domaćih životinja i s nje polizati krv. Ti šišmiši nikad ne napadaju čovjeka
Arhiva ZL
Šišmiš u toku jedne noći može pojesti i do nekoliko tisuća kukaca

U Biogradu na Moru se, treću godinu za redom, organiziraju aktivnosti za djecu povodom obilježavanja Međunarodne noći  šišmiša. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero i Ilirija d.d. i ovoga  su puta udružile snage kako bi osvijestile javnost o važnosti zaštite  šišmiša, jedinih sisavaca na svijetu koji aktivno lete!

Bogat program

Ovogodišnja Međunarodna noć šišmiša održava se u nedjelju 26. kolovoza u Kids klubu Kamp parka Soline u Biogradu na Moru, s početkom  u 16:30 sati. Program je posebno zanimljiv djeci, no dobrodošli su i roditelji. Sve zainteresirane očekuju interaktivne radionice i igre s temom  šišmiša, gledanje edukativnih filmića o šišmišima, nagradna tombola i  šišmišji disko. Ranoranioci se mogu pridružiti Jutarnjem programu Kids  kluba, za vrijeme kojeg će teći pripreme za večernje aktivnosti. Hodogram aktivnosti je sljedeći: 10:30 – Jutarnji Kids club: priprema djece za  popodnevni program; 16:30 – Kreativne radionice: izrađivanje maski  šišmiša, kape sa šišmišima i sl.; 18:00 – Sportske igre: Kako se šišmiši snalaze u prostoru i što šišmiši jedu; 19:00 – Šišmiši: neobični noćni sisavci –  gledanje edukativnih filmića o šišmišima i u 20:00 – Mini disco s tematikom šišmiša

U PP Vransko jezero više od 10 vrsta šišmiša

Do danas je poznato više od 1.100 vrsta šišmiša, od kojih većina živi u  tropskom i suptropskom pojasu. U Parku prirode Vransko jezero zabilježeno je nešto više od 10 vrsta koje, osim u blizini jezera kao važnog  mjesta za hranjenje, obitavaju u špiljama, ali i u jamama, u kojima nalaze mjesto za odmor u razdoblju selidbe koja počinje ujesen. Zimi su  šišmiši u stanju mirovanja. Hiberniraju do pojave toplog vremena i kukaca kojima se hrane. U proljeće na svijet dolaze mladi šišmiši koji se u  početku, kao i ostali sisavci, hrane majčinim mlijekom.

Preko 70% svih šišmiša, u koje spadaju europske pa tako i hrvatske vrste, hrane se gotovo u potpunosti kukcima i paucima. Kako je većina  šišmiša mala i brzog metabolizma, u toku jedne noći mogu pojesti i do  nekoliko tisuća kukaca, zbog čega ih možemo smatrati prirodnim insekticidima. Neke vrste šišmiša hrane se polenom cvijeća te na taj način  oprašuju biljke, druge se pak hrane voćem, nektarom, ribom ili drugim  manjim životinjama. Svega tri vrste šišmiša Srednje i Južne Amerike gornjim sjekutićima mogu probiti kožu domaćih životinja i s nje polizati krv.  Ti šišmiši nikad ne napadaju čovjeka, a ranice koje rade na koži životinja  nisu smrtonosne.

Zakonom zaštićeni

Od svega 45 vrsta šišmiša, koliko ih je zabilježeno u Europi, većina je  ugrožena, a neke su i pred izumiranjem. Glavni uzročnici su primjena  velikih količina pesticida te onečišćenje, smanjenje i fragmentacija staništa. U Hrvatskoj žive 34 vrste i sve su strogo zaštićene Zakonom o  zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i  strogo zaštićenim. Republika Hrvatska je stranka Sporazuma o zaštiti  europskih populacija šišmiša od 2000. godine, kada je donesen i Zakon o  potvrđivanju Sporazuma o zaštiti šišmiša u Europi (EUROBATS).

Mnoge vrste šišmiša ujesen i u proljeće migriraju na područja na kojima nalaze skloništa koja udovoljavaju potrebama vezanim za hibernaciju ili odgajanje mladih. Šišmiši su skloništima vjerni i koriste ih dugi  niz godina. Svaki gubitak takvih staništa stvara dodatnu prepreku za  njihov opstanak jer alternativno mjesto obitavanja ne mora nužno  pružiti idealne uvjete koji su šišmišima potrebni. 

 

 

 

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno