KATASTROFA: Usjeve im posipa prašina iz kamenoloma, a okoliš zalijevaju otpadne vode iz septičkih jama!

Slika korisnika valentinam
ZELENI TELEFON - CRVENI ALARMA
Slučaj Bibinje u bazi podataka Zelenog telefona obuhvaća probleme s ilegalnim odlagalištima otpada unutar i uokolo kamenoloma „Sridnjak“, izlijevanje otpadnih voda iz septičkih jama u okoliš te onečišćenja i smetnje uzrokovane radom kamenoloma, ističe Jurlina
Arhiva ZL
Prema prijavi, osim onečišćenja prašinom i bukom uprava svjesno propušta kamione natovarene otpadom

Zadarski Zeleni telefon, koji djeluje u okviru udruge "Eko-Zadar" ne prestaje zvoniti. Željka Jurlina, suradnica na projektima udruge i spomenutom Zelenom telefonu naglašava da su samo u zadnjih mjesec i pol dana zabilježili dvadesetak prijava, prije svega vezanih za otpad.

Uznemirujući prizori

- U proteklih mjesec i pol dana Zeleni telefon bilježi dvadesetak prijava od kojih bih ovom prilikom, s obzirom da smo nedavno izašli u javnost s informacijama o brojnim onečišćenim lokalitetima, da se ne ponavljamo, izdvojila dvije lokacije: u Bibinjama i Banju. Slučaj Bibinje u bazi podataka Zelenog telefona obuhvaća probleme s ilegalnim odlagalištima otpada unutar i uokolo kamenoloma „Sridnjak“, izlijevanje otpadnih voda iz septičkih jama u okoliš te onečišćenja i smetnje uzrokovane radom kamenoloma. Mještani i mještanke Općine Bibinje već duži niz godina žive u blizini nekoliko tzv. divljih odlagališta otpada koji značajno utječu na kvalitetu njihova života. Opuštena šetnja šumom Gromica, koja se nalazi u blizini mjesta, nije moguća zbog hrpe različitog otpada razasutog na više mjesta. Područje unutar i oko kamenoloma „Sridnjak“, kojim upravlja trgovačko društvo Lavčević Zadar d. o. o., je onečišćeno tonama različitog otpada. U prijavama koje smo do sada zaprimile se navodi kako su usjevi, polja i voćnjaci u blizini kamenoloma često prekriveni prašinom iz kamenoloma, kao i obližnje novo bibinjsko groblje. Probleme s prašinom iz kamenoloma imaju i mještani/mještanke koji stanuju u blizini, a kojima je zrak, osobito za vrijeme burnih vremena, onečišćen prašinom, ističe Jurlina i dodaje kako im se ljudi javljaju i zbog buke koja dolazi iz kamenoloma.

Jurlina je i osobno otišla na navedenu lokaciju i, kako dodaje, dočekali su ju jako uznemirujući prizori.

Odgovor Ministarstva

- Nekoliko stotina metara bijelog puta koji vodi do betonare, duž obje strane je zatrpan, kako sam već navela, doslovno tonama različitog otpada: građevnog, opasnog građevnog, glomaznog, ambalažnog.... Na području samog kamenoloma nalazi se cijela jedna strana brda koja izgleda kao da je sačinjena od smeća. Imamo saznanja i o velikoj rupi unutar kamenoloma u koju se baca različit otpad i izlijevaju otpadne vode iz septičkih jama. Nedavno smo zaprimile i prijavu vezanu za rad kamenoloma od same Općine Bibinje, a u kojoj se navodi da, osim onečišćenja prašinom i bukom, uprava kamenoloma svjesno propušta kamione natovarene otpadom, dopuštajući im da otpad nelegalno odlažu unutar samoga kamenoloma. Prije nekoliko dana smo zaprimile odgovor iz Ministarstva gospodarstva, obrta i poduzetništva na zahtjev za pristup informacijama o podacima koncesije na temelju koje se vrše radovi u kamenolomu, no bit ću vam iskrena, za isčitati to što nam je Ministarstvo dostavilo trebalo bi mi pravno savjetovanje, ističe Jurlina.

Kolege koje rade na tom i ostalim slučajevima će, zajedno s njom, kako dalje dodaje, krajem mjeseca otići na dogovoreni sastanak sa zamjenikom Općine u vezi spomenutih problema, a u rujnu je u planu i javna tribina.

Problem septičkih jama

- Nadamo se okupiti što više mještana i mještanki Bibinja kako bismo dobile što više saznanja o njihovim iskustvima te kako bismo mogli promišljati i planirati moguća rješenja. Za sada, uz spomenuti problem stanovnike Bibinja, koji su nam se javili na Zeleni telefon, dodatno zabrinjava i izlijevanje otpadnih voda iz septičkih jama u okolici mjesta. Naime, za vrijeme trajanja turističke sezone povećana je potreba za odvozom otpadnih voda iz septičkih jama, što također utječe na povećanje izlijevanja otpadnih voda u okoliš. Jedan od uzroka toga je činjenica da sustav odvodnje otpadnih voda u Bibinjama nije u potpunosti završen, odnosno završeno je tek 15 posto mreže. Za prijevoznike otpadnih voda jedna od mogućnosti su uređaji za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) u Biogradu no, kako to stvara dodatni trošak prijevoznicima, mnogi to izbjegavaju činiti te izlijevanje otpadnih voda vrše direktno u okoliš i time ne samo da ga zagađuju već i ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva, zabrinuta je Jurlina.

Iz Eko - Zadra su poslali i upit o stanju sustava odvodnje na području Zadarske županije, na što im je odgovoreno iz Odvodnje d. o. o. kako su projekti i izgradnja sustava komplicirani, skupi i dugotrajni te da Zadarska županija bilježi nedostatan broj uređaja za pročišćivanje otpadnih voda koji mogu primiti otpadne vode iz septičkih jama, a koje su značajno više opterećene nego otpadne vode koje se prikupljaju cjevovodima.

Zadarska Odvodnja ne može pomoći

- Na upit postoji li mogućnost postizanja sporazuma između Općine Bibinje i Grada Zadra o odlaganju otpadnih voda s područja Bibinja u pročišćivače na području grada Zadra, iz Odvodnje d. o. o. su nam odgovorili da to zasigurno nije moguće u narednih pet godina jer da bi se time ugrozila funkcionalnost UPOV-a u Zadru. Kako su nam rekli, Grad Zadar dugi niz godina provodi pražnjenje septičkih jama građana koje nisu spojene na javni sustav odvodnje te su s dovozom takvih voda s područja grada Zadra, ispunjeni kapaciteti UPOV-a Centra u Zadru. Daljnji dovoz otpadnih voda iz septičkih jama iz okolnih općina, pa i Bibinja, prouzrokovao bi povećanje preko 5 posto udjela takvih voda u onima prikupljenim cjevovodima, što nadilazi kapacitete zadarskog UPOV-a. Probleme s otpadom na području Općine Bibinje bilježimo kontinuirano od 2014. godine, a zašto se isti problemi nastavljaju, odnosno zašto do sada nije došlo do njihovog rješavanja, ne mogu sa sigurnošću reći jer osobno pratim ovaj slučaj tek posljednja tri mjeseca, no svakako mislim da nije pogrešno reći da je dio glavnih uzroka nedovoljno razvijena infrastruktura za gospodarenje otpadom i nedovoljna osviještenost ljudi o tome da odlaganjem otpada u okoliš truju sami sebe bez obzira na to što možda ne žive neposredno pored onečišćenog područja, zaključuje Jurlina.

Zatražili samo i očitovanje Lavčevića, no na odaslani upit do objave ovog teksta nismo dobili odgovor.

Prijave o izlijevanju otpadnih voda u more

- Sredinom lipnja zaprimile smo prijavu o izlijevanju otpadnih voda iz septičkih jama u more u Banju na otoku Pašmanu. Nakon što smo o tome obavijestile cijeli niz nadležnih službi, uključujući i okolišnu inspekciju i policiju, stekle smo dojam kako je slučaj riješen. Međutim, početkom kolovoza opet smo zaprimile prijavu o nastavku izlijevanja otpadnih voda u more. Takve stvari mogu pomalo obeshrabriti, ali nipošto ne treba odustajati od prijava i zahtijevanja vlastitog prava na zdrav okoliš. Nastavljamo i dalje inzistirati na sprječavanju izlijevanja otpadnih voda u more i ovim putem molimo mještane Banja da nipošto ne izlijevaju otpadne vode u more jer time zagađuju sebe i druge, te čine prekršajno djelo koje ih može stajati novčane kazne u rasponu od 30.000,00 do 300.000,00 kuna (prema Zakonu o vodama NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14, 46/18), upozorava Jurlina.

 

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno