U Zadru niče Hrvatski muzej maritimne kulture

Slika korisnika valentinam
Poznati zadarski arhitekt Nikola Bašić pokreće novu inicijativu
Uskoro bi se trebao potpisati predugovor o partnerstvu između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grada Zadra, Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru čime bi se oživio prostor zgrade HAZU i Maraskinog parka kao vrlo kvalitetan, ali u potpunosti zanemaren prostor
Zgrada HAZU-a u Zadru, nekadašnji Pomorski muzej

Na području nekadašnjeg Pomorskog muzeja, a danas zgrade HAZU-a u Zadru, uskoro bi trebao niknuti Hrvatski muzej maritimne kulture. Ideja je to poznatoga zadarskog arhitekta, akademika Nikole Bašića koji je privolu za taj projekt, načelno ishodio s dionicima tog projekta. Uskoro bi se trebao potpisati predugovor o partnerstvu između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Grada Zadra, Zadarske županije i Sveučilišta u Zadru čime bi se, pojednostavljeno rečeno, oživio taj vrlo kvalitetan, ali u potpunosti zanemaren prostor. Prema riječima Nikole Bašića radi se o dvije parcele, dvije površine koje bi se integrirale na temelju zajedničke ideje.

- Krajnji je čas da se u hrvatskom znanstveno-muzeološkom korpusu stvori mjesto u kojem će se čuvati, proučavati i promicati hrvatska maritimna kultura: pomorska, ribarska i ona najmlađa, marikulturna, u kojoj smo sve donedavno prednjačili u svijetu. Ta potreba je utoliko veća što u Hrvatskoj ne postoji centar u kojem bi se sustavno vrednovala i proučavala maritimna baština. Postojeći muzeji ili zbirke fragmentirano dotiču pojedine segmente maritimnog nasljeđa, najčešće ostajući u nostalgično - zavičajnim okvirima. Zbog toga bi i nacionalni muzej za maritimnu baštinu i maritimnu kulturu mogao bi nositi naziv: Hrvatski muzej maritimne kulture u Zadru, rekao nam je Nikola Bašić.

Muzejski sadržaj sadržavao bi tri muzejske komponente. Tu je prije svega pomorska komponenta s akcentom na lokalnu pomorsku kulturu grada i regije. Mada u Hrvatskoj ima više pomorskih muzeja i zbirki, u Zadru se želi sačuvati i element muzejskog kontinuiteta u okrilju Zavoda. Na tragu regionalne pomorske povijesti, njegujući specifičnu pomorsku povijest. Naglasak je na ribarskoj komponenti s akcentom na hrvatski doprinos ribarskoj kulturi i povijesti svijeta. Tu je i marikulturna komponenta, pričao je Bašić.

No već na prvi pogled se vidi da će bez sudjelovanja susjednog hotelskog kompleksa, cijeli prostor ostati kao i do sad, izolirana urbana enklava. Naime, u projekt bi ušao i obližnji Maraskin park, oplemenjen izlošcima koji su u suglasju s maritimnim muzejom. No te dvije parcele, ograđene su od hotelskog sadržaja zidom za kojeg Bašić s ironijom kaže da je ostatak pseudo urbane memorije koja je ostavljena kako bi se smirila gradska opozicija “optočena” strahom od turske ekspanzije.

Naime, cijeli taj prostor predviđen je kao područje u kojem će vrlo važna i tom mjestu odgovarajuća kulturna događanja izmjestiti iz povijesne jezgre. Bez getoizacije i sukladan muzeološkim, ali i turističkim trendovima. Turski hotel po Bašiću ne bi trebalo getoizirati a cijeli prostor treba osmisliti za značajno novi prihvat ljudi. Nikola Bašić, kako nam je potvrdio, neće biti projektant. Najvjerojatnije će realizaciju povjeriti Krešimiru Damjanoviću, osvajaču prestižnog međunarodnog natječaja Shinkenchiku. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li Damjanović u ovom prostoru primijeniti neke ideja koje je pokazao u svojoj Kući kolaž kojom je osvojio natječaj. No najvažnije će biti pomiriti različite interese u tom prostoru koji i ne moraju biti suprotstavljeni, ali moraju biti javni, bez žica, ograda i barijera. Kako u glavama, tako i onih na parcelama jednog od najatraktivnijih zadarskih prostora.

Mali muzej velike pomorske tradicije

Muzejski sustav posvećen hrvatskoj maritimnoj kulturi bio bi organiziran u postojećim i novoizgrađenim prostorima Zavoda za povijesne znanosti u Zadru, u perivoju vile Dirce i u priključenom gradskom parku Maraska. U tim prostorima bili bi organizirani matični sadržaji kao što su: prezentacijski program na otvorenim parkovnih površinama i vrtnim paviljonima, prezentacijski prostori u zatvorenom s multimedijskim doživljajnim scenarijima, multivalentna dvorana za seminare, prezentacije, izložbe i priredbe. Predviđene su i učionice, prostori za kustose, znanstveno i drugo osoblje te servisne funkcije. Zamišljena je i mala lučica u kojoj bi privezište mogla naći i Condura Croatica i možda viška Falkuša. Zanimljivo je da ukupna zatvorena površina Muzeja ne bi ni smjela biti veća od 1.000 m/2 korisne površine, od čega bi svega stotinjak kvadrata bilo smješteno u postojećem suterenu vile, a ostalo bi se izgradilo na mjestu bivše restauratorske radionice, računajući da bi ta prizemnica dobila podrumsku i potkrovnu etažu s mogućim ekstenzijama u pozadinskom vrtu vile.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)