Bibinjci gradišćanskim Hrvatima darovali 1,82 metara visok kip sv. Roka

Slika korisnika valentinam
Kruna 34-godišnje suradnje Bibinja i mađarskog Koljnofa
Osebujnom i posve samosvjesnom dijelu hrvatskog nacionalnog bića ovdje u Mađarskoj darovati kip našeg nebeskog zaštitnika sv. Roka je povijest, kruna 34-godišnje suradnje Bibinja i Koljnofa. Ovaj Bogom dan povijesni događaj Bibinjacima će trajno ostati u srcima, ponosno će Bruno Bugarija, bibinjski načelnik
Zajednička foografija Bibinjaca i predstavnika domaćina

Na ponos Bibinjaca i veliko zadovoljstvo gradišćanskih Hrvata u mađarskom Koljnofu (mađ. Kophaza) na trgu ispred crkve Velike Gospe svečano je otkriven kip sv. Roka, dar Bibinja ovom velikom hrvatskom naselju nedaleko grada Šoprona (mađ. Sopron, njem. Oedenburg).

- Osebujnom i posve samosvjesnom dijelu hrvatskog nacionalnog bića ovdje u Mađarskoj darovati kip našeg nebeskog zaštitnika sv. Roka je povijest, kruna 34-godišnje suradnje Bibinja i Koljnofa. Ovaj Bogom dan povijesni događaj Bibinjacima će trajno ostati u srcima, ponosno će Bruno Bugarija, bibinjski načelnik.

Nakon svete mise u crkvi Velike Gospe (Uznesenja Blažene Djevice Marije), udaljenoj oko 700 kilometara od istoimene bibinjske crkve, održala se svečanost otvaranja trga i velebnog kipa sv. Roka. Obred blagoslova su predvodili župnici Koljnofa i Bibinja, Antal Nemeth i Zdenko Milić.

- Brončani kip visok je 1,82 metra plus kameno postolje, djelo je poznatog hrvatskog akademskog kipara Tomislava Kršnjavija, između ostalog autora kipa bl. Alojziju Stepincu i dr. Franji Tuđmanu u Benkovcu, kazao je Šime Šimunić, predsjednik KUD-a Ivan Goran Kovačić te nastavlja:

- Svečev kip je okrenut prema crkvi, a na prednjoj strani kamenog postolja na hrvatskom i mađarskom jeziku je uklesano "Sveti Roko, moli za nas", a na stražnjoj "Ovaj kip sv. Roka mjesto Bibinje daruje mjestu Koljnof", precizan je Šimunić.

Zahvaljujući KUD-u I. G. Kovačić još prije 34 godine je započelo neprekidno bibinjsko prijateljstvo s Hrvatskim koljnofskim društvom iz Koljnjofa u mađarskom dijelu Gradišća. U njemu žive gradišćanski Hrvati, do 1921. godine zapadnougarski Hrvati

- Ideju koja je došla od Franje Grubića, načelnika Koljnofa, općinsko čelništvo, župnik Milić i Župno vijeće odmah su prihvatili. Naime, u njihovoj kapelici sv. Marije bio je reljef sv. Roka. Komunisti su je uništili ali vjernici Koljnofa uspjeli su spasiti reljef ugradivši ga prethodno u unutrašnjost župne kuće, objašnjava Šimunić.

Nakon zajedničkog sastanka i dogovora bibinjskog načelnika Bruna Bugarije, don Milića i Grubića odabran je akademski kipar Krešnjavi. Svečev kip se lijevao u zagrebačkoj Ljevaonici Tin Ujević.

- Barokna crkva sv. Roka iz 16. stoljeća u Staron selu je glavni simbol i u srcu Bibinja. Osim što je naš nebeski zaštitnik sv. Roko bio je inspiracija u vremenima komunizma ali i u vremenima koji su pred nama, ističe Bugarija te nastavlja:

- Iznimno štovanje toga sveca u katoličkoj tradicijskoj baštini Hrvata na osobit način ogleda se u Bibinjama gdje se sveti Roko svetkuju s najvećom vjernošću i pobožnošću, kao veliki crkveni blagdan i kao pučka fešta, poručio je Bugarija.

Koljnofski načelnik Grubić Bibinjce je prigodnim govorom pozdravio, zaželio dobrodošlicu te se biranim riječima zahvalio na darovanom svečevom kipu. Uz Bugariju i Šimunića svečani govor je održao i parlamentarni zastupnik, Matija Firtl, počasni građanin Koljnofa.

- Gradišćanski Hrvati koriste mnoge mogućnosti modeliranja vlastitog puta u budućnost, na tom putu uz njih čvrsto stoji i podupire ih matična domovina Hrvatska, naglasio je Firtl.

Nakon što su Firtl, Grubić i Bugarija otkrili svečev kip himan "Zdravo Roko odvjetniče, slavni Božji ugodniče..." uz Vesele Bibinjce iz KUD-a I. G. Kovačić zajednički su pjevali i nazočni članovi mandolinskog sastava Moba, bivše klape Fortuna, predsjednik Općinskog vijeća Ivan Šimunić i ostali Bibinjci. Pjesmi su se pridružili ženska klapa Golubice, gradišćanski Hrvati i njihovi gosti iz Kiseljaka iz Srednjebosanskog kantona, poznatom po mineralnoj vodi – kiseljak.

Dan prije održao se tradicionalni Tragadbeni festival koji je započeo povorkom kroz mjesto, na kojem se uz obilno jelo i piće održao sajam ručnih radova, lutkarska predstava za djecu, folklorni program i svečani bal.

Bibinjci su u staroj crkvi sv. Marina održali svetu misu koju je predvodio don Milić, a prije puta kući u stručnoj pratnji dr. Franje Pajrića razgledao se grad Šopron.

Ocjena: 
Nije još ocijenjeno