NITKO NEĆE U DRVOSJEČE: Drva "k’o drva", a u Zadru ni cjepanice!

Slika korisnika valentinam
U DIVLJINI LIČKIH ŠUMA
Drva ima koliko hoćete, ali nema tko raditi u šumi. U Splitu jedna paleta košta 1.280 kn, a u Gračacu 750 kn. Totalno smo ostali bez radne snage jer u Gračacu i okolnim selima ne možeš naći 5 radno sposobnih ljudi koji bi radili u šumi, kažu nam zaposlenici Hrvatskih šuma
Marin GOSPIĆ
Šuma se brže obnavlja, nego što se uspije posjeći, šumom se gospodari na održiv način, kažu iz Hrvatskih šuma

Na pola moga životnog puta nađoh se u šumi gdje tama prebiva, jer noga sa staze prave zaluta. Ah, teško je reći mučninu što skriva ta šikara šumska gusta na koju i pomisao strah izaziva!

Tako su se i reporteri Zadarskog lista našli u Danteovoj pjesmarici na vrhu, 1.200 m visoke zapadne Mazinske planine tražeći odgovor na pitanje zašto u Zadru nema drva. Put Like ispraćeni su medijskim zaključcima i onim koji dolaze iz fotelja hrvatskog gospodarskog promišljanja kako su sva drva ove godine “bezecirale” talijanske peći za pizze. Jadnom hrvatskom puku ostade samo da čeka i moli Boga da se Talijanima zgadi njihova delicija, kako bi Zadru i drugim primorskim gradovima ostalo više drva za ogrjev.

Neće se uspjeti posjeći 150.000 kubika drva

No istina je da drva ima “k’o drva” a u to smo se mogli uvjeriti uranjajući u gustu ličku šumu koja je možda sakrila onog svog hajduka, ali ne i istinu.

- Drva ima koliko hoćete, ali nema tko raditi u šumi. Evo, čujemo da u Splitu jedna paleta košta 1.280 kn, a u Gračacu 750 kn. Posljedica je to činjenice da smo ostali totalno bez radne snage. U Gračacu i okolnim selima ne možeš naći pet radno sposobnih ljudi koji bi radili u šumi, govorili su nam za jutarnjom marendom djelatnici Hrvatskih šuma iz Uprave šuma Gospić – Šumarije Gračac.

Šumarija Gračac radi svega 20 posto od planirane sječe dok ostalih 80 posto sječe obavljaju ugovorni poduzetnici koji su dobili posao putem javne nabave. No i oni nemaju ljudi, pa je tako nedavno jedan poduzetnik morao odustati od posla te se riješiti ne samo ljudi, nego i konja s kojima je izvlačio drva iz nedostupnih dijelova šume. Kako nam je rekao šef proizvodnje Uprave Gospić Darko Smerdel do 30. rujna na području njegove zone odgovornosti realizirano je svega 38 posto godišnjeg plana.

- Za prodaju je ostala samo bukva. Graba više i nema. Ove godine se neće uspjeti posjeći 150.000 kubika što je gubitak oko 35 milijuna kuna. Srednja prodajna cijena kubika drva za ogrjev je 230 kn, a nije mijenjana od 2011. Upravo zbog tog socijalnog momenta, mi ne dižemo cijenu iako su troškovi proizvodnje znatno porasli, rekao je Darko Smerdel.

Priča o “hranjenju” talijanskih peći nauštrb hrvatskih, u Hrvatskim šumama ne postoji. Prema njihovim saznanjima, drvo se u Italiju izvozi kao i prije, ali Hrvatske šume nisu ispisale niti jednu popratnicu tj. nisu izvezle niti jedan kubik u Italiju. Hrvatski građani nakon što plate potreban iznos u Šumariji, mogu natovariti maksimalno do 30 m3 drva. No, na drugu stranu ostaje pitanje sijeku li se previše ličke šume.

"Mi siječemo kamatu, a glavnica uvijek ostaje ista"

- Ako bi karikirano to prikazali, mi siječemo kamatu, a glavnica uvijek ostaje ista tj. potičemo prirodnu obnovu šume. U prijevodu, šuma se brže obnavlja, nego što je mi uspijemo posjeći. Mi sa šumom gospodarimo na održiv način. Slikovito, da šuma uvijek bude nepresušan izvor drava za obradu i ogrjev. Dok je šumara, građani se ne trebaju bojati za hrvatske šume jer u prirodi ostaju bolja i kvalitetnija drva, rekao nam je prvi čovjek Šumarije Gračac Igor Hak dodajući da je godišnji prirodni prirast drva oko 1 milijun m3.

Uprava šuma Gospić gospodari s 329.319 ha, a drvna zaliha iznosi fantastičnih 49.396.944 m3 drva. Međutim, plan je bio da se ove godine posiječe 560.000 m3, a jedva će se posjeći 150.000 m3. Šume i šumska zemljišta na području Uprave šuma Podružnice Gospić razdijeljene su na području od Brinja na zapadu do Vrela Zrmanje na istoku.

U drvnoj zalihi dominira obična bukva s 31.748.409 m3. Slijedi je obična jela s 8.021.237 m3, a na trećem mjestu je obična tvrda bjelogorica 2.500.639 m3.

Koliko Zadar “popali” drva, u Šumariji Gračac ne mogu odgovoriti. Približno, kažu nam u Šumariji Gračac, riječ je o nekoliko tisuća kubika.

Krahom sustava centralnog grijanja na naftu i sve većom cijenom njenih derivata, ljudi se okreću tradiciji loženja na drva. To se danas pokazuje kao vrhunski nonsens jer je grijanje na drva, u konačnici najskuplje, a najmanje učinkovito, no i beskonačno “romantično”.

Isto kao i Danteova putovanja imaginarnim krugovima. Ti lički krugovi, “operirani” od ljudi sve su drugo osim komedije pa makar se neki upirali ukazati je kao božanstvenu. Tome je pomogla bijela kuga koja je Gračac pretvorila u mjesto iz kojeg se ne iseljava, nego bježi od pomahnitale ljudske gluposti na hrvatski način. Tako drva nema tko izvlačiti, dok su ih okolne šume pune, a štacije u Zadru prazne.

 

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 3.3 (3 glasova)